Kljajević: Trenutni status srpskog jezika predstavlja institucionalni teror lingvističke manjine nad većinom

"Nije tačno da je za rješavanje pitanja statusa srpskog jezika neophodno organizovati referendum. Ustav Crne Gore jasno predviđa mogućnost izmjena i dopuna Ustava. Tvrdnje o obaveznosti referenduma služe isključivo obmanjivanju javnosti i svjesnom odlaganju rješenja", kazala je Kljajević

2731 pregleda18 komentar(a)
Kljajević, Foto: DNP

Poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević saopštila je danas da trenutni status srpskog jezika u Crnoj Gori predstavlja institucionalni teror lingvističke manjine nad lingvističkom većinom i svjesno održavanje višegodišnje nepravde koja nema uporište ni u demokratskim standardima, ni u realnom stanju u društvu.

"Povodom koordinisane hajke koja se ovih dana vodi protiv predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegove izjave o potrebi rešavanja statusa srpskog jezika, dužna sam da reagujem jasno, precizno i bez političkog uljepšavanja. Pitanje srpskog jezika u Crnoj Gori nije pitanje političkog hira, već pitanje elementarnih ljudskih prava. Trenutni status predstavlja institucionalni teror lingvističke manjine nad lingvističkom većinom i svjesno održavanje višegodišnje nepravde koja nema uporište ni u demokratskim standardima, ni u realnom stanju u društvu. Ovo više nije prećutkivanje problema, ovo je sistemska diskriminacija, praćena svojevrsnim aparthejdom gdje se sa pozicije političke i institucionalne moći pokušava disciplinovati većinska jezička zajednica i srpski narod", istakla je Kljajević u saopštenju.

Ona je dodala da je posebno važno razobličiti neistine koje se plasiraju u javnosti.

"Nije tačno da je za rješavanje pitanja statusa srpskog jezika neophodno organizovati referendum. Ustav Crne Gore jasno predviđa mogućnost izmjena i dopuna Ustava. Tvrdnje o obaveznosti referenduma služe isključivo obmanjivanju javnosti i svjesnom odlaganju rješenja", kazala je Kljajević.

Ona je rekla da smatra da Vlada Crne Gore treba da utvrdi predlog izmjena i dopuna Ustava kojim bi srpski jezik bio prepoznat kao službeni jezik, te da je uvjerena da je moguće obezbijediti potrebnu većinu za takav predlog u samoj Vladi.

"Nakon toga, treba otvoriti širok, ozbiljan i društveno odgovoran dijalog o ovom pitanju, bez pritisaka, etiketa i političkih ucjena. Očekujem da se ovo pitanje riješi u prvom kvartalu naredne godine i da se time konačno otkloni višegodišnja diskriminacija većinskog jezika u Crnoj Gori. Dalje odlaganje nije neutralno već ono znači nastavak nepravde i svjesno održavanje diskriminatorskog sistema", poručila je Kljajević.

Ne prihvatam tezu da rešavanje pitanja većinskog jezika može biti tema koja dijeli društvo. Naprotiv, svako ko istrajava na toj argumentaciji zapravo podržava diskriminaciju najbrojnije jezičke zajednice u Crnoj Gori. Prava većine ne ugrožavaju nikoga, ali njihovo uskraćivanje urušava temelje demokratije.

Vrijeme je da se prestane sa hajkama, manipulacijama i lažnom moralnom superiornošću. Srpski jezik nije problem Crne Gore. Problem je višegodišnji politički kukavičluk da se to pitanje konačno riješi na ustavan, pravedan i demokratski način.