Đukanović: Malo se komunicira s građanima šta nas očekuje kad uđemo u EU, kakva su nam prava, obaveze

U Crnoj Gori ne govori se dovoljno o evropskim vrijednostima i mentalitetskoj i kulturološkoj spremnosti društva da ih prihvati, smatra profesorica na Unverzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, dok istoričar Adnan Prekić ističe da evropska integracija nije iskorišćena za transformaciju, već samo tranziciju društva.

Đukanović je u podcastu agencije MINA o sociološkoj i kulturološkoj spremnosti crnogorskog društva za članstvo u Evropskoj uniji (EU), kazala da se u Crnoj Gori mnogo govori o procesu integracije kao političkom i tehničkom.

„Jako malo se komunicira sa građanima šta to EU jeste, odnosno šta to nas očekuje kada uđemo, kakva su nam prava, kakve obaveze“, kazala je Đukanović.

Ona je istakla da je segment koji se najviše zanemaruje, to koliko su crnogorskom društvu bliske evropske vrijednosti.

„I to koliko smo mentalitetski i kulturološki spremni da budemo i Evropljani, koliko god je to više misaona konstrukcija, nego stvarna kategorija kada govorimo o evropskom identitetu“, rekla je Đukanović.

Kako je rekla, otvara se pitanje da li je Crna Gora doživjela transformaciju društva, uz ispunjavanje standarda iz pravne i institucionalne tekovine EU.

„Mislim da je to nešto što se itekako zanemaruje i što je problematično“, istakla je Đukanović i naglasila da je potrebno raditi ozbiljna sociološka i politikološka istraživanja koja to treba da pokažu.

Ona je navela da je interesantno da značajan broj građana podržava EU, oko 70 odsto, ali da se kod određenih pitanja iz istraživanja u stvari vidi koliko je crnogorsko društvo vrijednosno udaljeno od srži evropskih vrijednosti.

„Kada građani, prije svega mladi, obrazlažu koji je razlog zašto podržavaju integraciju države u EU, oni će reći zbog isključivo ekonomskih benefita koje pojedincima Unija treba da donese“, rekla je Đukanović.

Kako je navela, potpuno se zanemaruje političko-pravni aspekt u smislu da EU treba u stvari da garantuje vladavinu prava, pravnu državu, demokratiju.

Đukanović je istakla da to nije karakteristika samo stanovništva u Crnoj Gori, nego u svim državama Zapadnog Balkana.

Prekić je, upitan koliko je crnogorsko društvo u prošlosti pokazivalo sposobnost prilagođavanja nekim velikim vrijednostnim i civilizacijskim promjenama, rekao da u prethodnom periodu ne postoje takvi procesi.

„Mi smo u proces EU ušli upravo iz tog razloga da promijenimo i suštinu društva. Međutim, nežalost, umjesto da nam taj proces evropskih integracija bude jedan put na kojem ćemo mi transformisati čitavo društvo, mi smo čitav taj proces doživjeli kao cilj i razmišljamo samo o tome šta će biti na kraju“, rekao je Prekić.

On je rekao da u Crnoj Gori, umjesto transformativnog, postoji tranzicijski put.

„Samo jedna tranzicija, od jednog procesa do drugog. Mislim da tu postoji odgovornost prije svega na nama, na političkim elitama kojima je mnogo bliži populizam i ono što je osvajanje vlasti, nego transformacija društva“, rekao je Prekić.

On smatra da je u tome dio krivice i na evropskim partnerima.

Prekić je, govoreći o prozapadnoj orijentaciji Crne Gore, rekao da je takva orijentacija države kroz istoriju incident, a ne pravilo.

On je istakao da se u Crnoj Gori o evropskom putu razgovara na način da je to ekonomsko blagostanje i da je ta ekonomska osnova koju EU nudi krajni cilj, a ne vrijednosni dio.

„Mislim da je ta vrsta introspekcije crnogorskog društva mnogo važnija i da treba da postavimo pitanje zašto proces evropskih integracija nijesmo iskoristili da napravimo transformaciju društva, već samo tranziciju iz jednog post socijalističkog u navodno neko savremeno, liberalno, otvoreno društvo koje je takvo samo na papiru“, rekao je Prekić.

Upitan u kojoj mjeri identitetske podjele usporavaju ili komplikuju proces prihvatanja evropskih vrijednosti, on je odgovorio da identitetske podjele nijesu imanentne samo crnogorskom društvu, ali da, nažalost, političke elite u Crnoj Gori izazivajući tu vrstu podjela pokušavaju da homogenizuju biračko tijelo.

„Pogledajte šta se dešava u Americi, Njemačkoj, Francuskoj, uvijek imate neke konzervatine, neke liberalne struje, različite strukture i ta vrsta podjele u društvu ne samo da nije loša, nego mislim da je i dobra, jer ona govori o pluralizmu, ali je suština kako vi kao društvo i kao zajednica možete da se nosite sa tim“, dodao je Prekić.

On je istakao da je u Crnoj Gori taj dio pretvoren u vrstu političke platforme i da se te navodne podjele koriste za homogenizaciju biračkog tijela.

Prekić je rekao da je u tom kontekstu i odnos prema istorijskom revizionizmu, jer su političke elite jako dobro razumijele tu potrebu crnogorskog društva da bude odano prošlosti.

„Proces istorijskog revizionizma je isključivo u funkciji političke homogenizacije, stvaranja jedne platforme za savremeno političko djelovanje, a ne nikako součavanje sa prošlošću i nekim stvarima koje su bile u prošlosti“, ocijenio je Prekić.

Na pitanje koje evropske vrijednosti crnogorsko društvo najteže prihvata, Đukanović je rekla da je lakše odgovoriti koje vrijednosti prihvata.

„Mislim da su sve one vrlo diskutabilne sa stanovišta i političkih elita, ali i građana. Kada govorimo o osnovi tih vrijednosti - sloboda, dostojanstvo, jednakost, tolerancija, nediskriminacija i težnja država da žive u jednom pluralizmu sa poštovanjem svih pojedinaca, onda mi je teško da izdvojim šta je to najproblematičnije“, kazala je Đukanović.

Ona je navela da se, u formalno-pravnom smislu, najviše može problematizovati vladavina prava, zato što Crna Gora i dalje nema institucije koje su depolitizovane i nezavisne od politike, dodajući da su primjeri za to Ustavni sud, politizovano pravosuđe i druge institucije koje nijesu dovoljno jake da se odupru uticaju političara i partija.

„Mislim da je vladavina prava jedna od možda najspornijih tačaka i siguran sam da je EU toga svjesna, koliko god da se to sagladava kao tehnički proces koji se da unaprijediti, ali sa ovim političkim elitama ja u to ne vjerujem“, dodala je Đukanović.

Kako je kazala, u crnogorskom parlamentu ne postoji nijedna politička partija koja nekada nije imala vlast, ranije ili sada, što znači da su sve imale priliku da pokažu svoj proevropski kapacitet, želju da demokratizuju društvo, unaprijede uslove života građana, ali njihov učinak je, prema ocjeni Đukanović, minoran.

„Nije da ne postoji, ali je toliko minimalan da govorimo prosto o nekim vrlo malim koracima u tom procesu demokratizacije“, rekla je Đukanović.

Ona je istakla da je, sa stanovišta građana i političara, najspornija tolerancija i nediskriminacija.

„Mislim da je malo građana svjesno da smo svi različiti, ali da moramo biti jednaki, da svi imamo svoje potrebe i ljudska prava koja moramo poštovati i da imamo pravo na svoju slobodu dok ne ugrožavamo slobodu drugog“, kazala je Đukanović.

Ona smatra da post-socijalističko nasljeđe ima izuzetno veliki uticaj na to, ali ne i jedini.

„Mi danas poslije toliko decenija od poluspjele tranzicije i toliko decenija konsolidacije govorimo o crnogorskom društvu u kojima većina građana ima povjerenje u crkvu i u vojsku, a manje vjeruje školskom obrazovnom sistemu, zdravstvu, pravosuđu ili nekim drugim institucijama“, rekla je Đukanović.

Kako je navela, to je podanička politička kultura koja je karakteristika crnogorskog političkog bića, a još jedan od problema je i liderstvo ka kojem društvo teži.

Đukanović je istakla da se to sve može unapređivati, ali da se negativnosti samo više produbljuju jer političke elite više vole da zloupotrebljavaju izvore moći, nego da mijenjaju situaciju.

Ona je ocijenila da će u narednom periodu fokus najviše biti ka onim događajima koji su planirani za 2027. godinu, u kontekstu izbora i tehničkog zatvaranja poglavlja u pregovorima sa EU.

„Nijesam sigurna koliko ćemo taj period iskoristiti zaista za stvarne reforme i za dobre diplomatske aktivnosti u smislu lobiranja, podrške, posebno onih država koje su u ovom procesu možda politički naklanjene, ali ne bezuslovno“, rekla je Đukanović.

Ona je istakla da obeshrabruju degradirajući narativi i desničarske politike koje postoje svuda u svijetu, pa čak i u samoj EU, gdje je Unija pokazala da nema adekvatne mehaizme odgovora na njih ili suzbijanja njihove štete.

Đukanović je rekla da nije sigurna koliko je obećavajuće to što građani koji su vidjeli spas u Uniji misle da će se to više amortizovati i kontrolisati kada Crna Gora bude članica EU.

„Veliko pitanje je da li će na taj način EU uspjeti to da nadomjesti, iako su i prije dvadesetak godina bila vrlo interesantna mišljenja značajnih profesora koji su smatrali da Zapadni Balkan i tada treba integrisati nespreman, ali bolje i tako nego ih ostaviti sami da spravode procese što se je pokazalo vrlo neuspjelim i dugotrajnim procesom“, kazala je Đukanović.

Prema njenim riječima, EU nije danas isto što je bila prije dvadesetak godina i nije sigurna da će taj proces ići i biti više obećavajući.

„Tako da nijesam sigurna koliko će takvo jedno članstvo moći da na neki način amortizuje ili nadomjesti ono što su naši interni, veliki, strukturni nedostaci“, navela je Đukanović.

Ona je naglasila da je i sama EU svjesna tog problema.

„Mislim da inicijativa koja govori o potencijalnom dvofaznom učlanjenju bez prava glasa u početku, koliko god je sad otvoreno pitanje da li se to zaista odnosi na Crnu Goru ili ne, meni liči da jeste, ali može da bude i da nije, u stvari govori koliko je sama Unija oprezna na sve ove nedostatke“, dodala je Đukanović.

Ona smatra da je EU svjesna koliko u regionu države nijesu otporne na uticaje, posebno Rusije.

Prekić je, upitan da li je kroz istoriju bilo perioda kada je Crna Gora bila više okrenuta prema Evropi nego danas, odgovorio da je država u ovom trenutku najbliža Evropi.

Kako je rekao, kroz istoriju ovaj prostor je bio dio Istočnog rimskog carstva, nakon toga je uslijedilo etabliranje osmanske vlasti, a kasnije se kompletan oslobodilački pokret Crne Gore protiv osmanskog carstva zasniva isključivo uz spoljnopolitičku podršku Rusije.

„Svaki pokušaj da se pronađe neki drugi spoljnopolitički partner je krvavo ugušen“, rekao je Prekić.

On je naglasio da su prozori u kome bila potpuno evidentna prozapadna orijentacija Crne Gore jako skromni.

Prekić je naveo da je dodatni problemi su to što Evropa nije ista kao kada je Crna Gora započela evropski put 2008. godine, kao i veoma izražen i imanentan desničarski potencijal u Crnoj Gori.

„Njega možete prepoznati i kada gledate ove ankete u kome ljudi govore da su načelno za EU, preko dvije trećine. Međutim vrijednosno kada pogledate kakav je taj odnos ljudi prema temeljnim vrijednostima EU, vidite da je ta podrška mnogo, mnogo manja“, rekao je Prekić.

On je objasnio da taj desničarski potencijal nije imanentan samo jednoj vjerskoj ili nacionalnoj zajednici, već svim vjerskim i nacionalnim zajednicama u Crnoj Gori.

„Dobra vijest je u tome što taj desničarski narativ i konzervativne, tradicionalne struje, nemaju nijedan održiv odgovor za bilo koji savremeni izazov Crne Gore u 21. vijeku i mislim da smo mi sada u procesu kome treba da definišemo koliko će štete te politike nanijeti“, rekao je Prekić.

Upitan koliko je odnos prema evropskim vrijednostima ukorijenjen u istorijskom nasljeđu Crne Gore i da li je toga bilo u crnogorskoj istoriji, Prekić je odgovorio odrično.

„Ovdje su ljudi navikli na ono što su patrijarhalni modeli ponašanja, autoritarna vlast i uvijek ljudi traže prečice, nikada institucije i uvijek je mnogo jednostavnije imati nekog kuma, prijatelja, rođaka, a to možete da vidite i kroz ove procese partitokratije“, dodao je Prekić.

Na pitanje koliko su crnogorski građani spremni da, u procesu prihvatanja evropskih vrijednosti, prihvate promjene obrazaca ponašanja, Đukanović je rekla da je to dugotrajan pdorces koji podrazumijeva pojavu novih generacija koje drugačije misle i drugačije se ponašaju.

„Nijesam sigurna da mi imamo nove generacije koje su bitno drugačije od prethodnih“, dodala je Đukanović.

Kako je rekla, značajan problem je to što mladi, iako imaju veće mogućnosti za putovanja i učenje, nijesu prijvatili ono što podrazumijevaju demokratski principi funkcionisanja društva i države.

„Posljednja istraživanja koje su objavile neke omladinske organizacije, pokazuju u stvari da su mladi sve više konzervativni, zatvoreniji, da su im sve bliži upravo ti desničarski stavovi koje zastupaju u Crnoj Gori i vani i da je etnička i socijalna distanca među njima sve izraženija“, navela je Đukanović.

Prekić je, odgovarajući na isto pitanje, rekao da mladi samo prihvataju obrasce koje vide u društvu.

„Spominjali smo kako se biraju sudije Ustavnog suda, kako se biraju ministri, i to su sve primjeri, to je politika kontinuiteta i mladi čovjek koji gleda to, njemu je potpuno jasno da nije suština da on bude najbolji, da on bude najkvalitetniji, da pokaže najbolje rezultate, jer mu to ništa neće značiti“, naveo je Prekić.

On je upozorio da je problem to što, prvi put nakon 200 godina, u Crnoj Gori postoje generacije koje su manje obrazovane od svojih roditelja.

Upitan koliko će crnogorsko društvo biti transformisano i naprednije nakon članstva u EU, Prekić je rekao da, iako u geopolitičkom kontekstu to tako izgleda, nije siguran da je potpuno izvjesno članstvo o kojem se govori zdravo za gotovo.

„Sa druge strane, uz sve ove probleme, sva ograničenja, mislim da imamo mnogo više šansi kao dio EU, nego da ostanemo izvan Unije. Suština priče je bolje da uđemo u EU, pa kakvi takvi, nego da ostanemo izvan“, rekao je Prekić.

Đukanović je rekla da ostaje samo nada da će, kada Crne Gora uđe u EU, nešto da bude bolje.

Ona je saglasna da je bolje i ući u Uniju kako god, nego ostati zarobljen „sa ovakvim političkim elitama, nasljeđem i sa ovakvom retorikom i zloupotrebom od politike“.

„Žalim što ovaj proces pregovaranja, odnosno integracija, nikako nije iskorišćen da se unaprijedi društvo. Uvijek crtamo neke štrikove u smislu nekih minimalnih kriterijuma, a oni se najčešće svode na usvajanje dobrih zakona i strategija bez njihove implementacije“, zaključila je Đukanović.

( MINA )