Mugoša: Budžet za 2026. potrošački, a ne razvojni
Mugoša ističe da su crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebne strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša kazao je da predloga budžeta za sljedeću godinu ima brojne manjkavosti.
On ukazuje da je predlog budžeta za 2026. nedovoljno razvojno orjentisan jer je manje od 9 odsto budžeta izdvojeno za kapitalni budžet, dok su preko 80 odsto rashodne strane mandatorni troškovi.
Mugoša, saopšteno je iz SD-a, navodi da finansijske projekcije podrazumijevaju nedovoljan rast crnogorske ekonomije (oko 3 odsto) ako se želi što prije dostići prosječni standard EU zemalja.
Takođe, dodaje se, predloženi budžet ne doprinosi rješavanju problema strukturne ranjivosti naše ekonomije, jer se dominantno zasniva na potrošnji koja preko inflacije najviše pogađa one koji manje imaju.
Mugoša navodi da bilježimo najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, kao i godišnju inflaciju koja je dvostruko veća od inflacije u zemljama eurozone.
On ističe da opredijeljena sredstva nisu dovoljna za poboljšanje kvaliteta socijalne i zdravstvene politike, kao i položaja OSI.
Ukazuje i da za unapređenje konkurentnosti izuzetno ranjive privrede se izdvaja samo 0,2 odsto izvornih prihoda budžeta.
Navodi i da se ogromna sredstva planiraju za ugovore o djelu, dok sa druge strane nema odgovrnosti za milionska izdvajanja iz budžeta za izgubljene sudske sporove.
Takođe, ukazuje i na problematiku ogromnih predviđenih novih zaduživanja, gdje su projekcije javnog duga na kraju 2026. u iznosu od blizu 6 milijardi eura.
Mugoša ističe da su crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebne strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti.
Neophodno je, rekao je, što je i potvrđeno u izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.
"Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema", rekao je Mugoša.
( D.C. )