"Ne možete anektirati druge zemlje"

Premijeri Danske i Grenlanda zatražili su poštovanje svojih granica nakon što je Donald Tramp imenovao specijalnog izaslanika za tu u velikoj mjeri samoupravnu dansku teritoriju, za koju je više puta rekao da bi trebalo da bude pod kontrolom Sjedinjenih Država.

"To smo već ranije veoma jasno rekli. Sada to ponavljamo. Nacionalne granice i suverenitet država utemeljeni su u međunarodnom pravu… Ne možete anektirati druge zemlje", poručili su Mete Frederiksen i Jens-Frederik Nilsen u zajedničkom saopštenju.

Dvoje lidera dodali su da su "u pitanju temeljni principi". "Grenland pripada Grenlanđanima i SAD ne bi trebalo da preuzmu Grenland", naveli su. "Očekujemo poštovanje našeg zajedničkog teritorijalnog integriteta."

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta poručili su da arktička bezbjednost i dalje ostaje jedan od ključnih prioriteta EU, prenio je Rojters. "Teritorijalni integritet i suverenitet predstavljaju temeljne principe međunarodnog prava. Ti principi su od suštinskog značaja ne samo za Evropsku uniju, već i za države širom svijeta", objavili su na društvenoj mreži X.

Fon der Lajen i Košta dodali su da EU stoji "u punoj solidarnosti sa Danskom i narodom Grenlanda".

Tramp je u nedjelju imenovao guvernera Luizijane, Džefa Landrija, za američkog specijalnog izaslanika za ovo veliko, mineralima bogato arktičko ostrvo. Predsjednik SAD je u više navrata izjavio da SAD moraju da preuzmu Grenland iz bezbjednosnih razloga, pri čemu nije isključio ni upotrebu sile.

Predsjednik SAD je na društvenim mrežama napisao: "Džef razumije koliko je Grenland od suštinskog značaja za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unapređivati interese naše zemlje radi bezbjednosti, sigurnosti i opstanka naših saveznika - i, zapravo, čitavog svijeta."

Landri, bivši državni tužilac koji je u januaru 2024. stupio na dužnost guvernera Luizijane, zahvalio je Trampu, poručivši da mu je "čast da vam u ovoj volonterskoj ulozi služim kako bih Grenland učinio dijelom Sjedinjenih Država".

Ministar spoljnih poslova Danske Lars Leke Rasmusen rekao je juče danskoj televiziji da će u narednim danima pozvati ambasadora SAD u Kopenhagenu, Kena Hauerija, u ministarstvo "kako bi dobio objašnjenje".

Rasmusen je kazao da je "duboko uznemiren imenovanjem specijalnog izaslanika", a da je "posebno uznemiren" Landrijevom izjavom, za koju je rekao da ju je Danska ocijenila kao "potpuno neprihvatljivu". Dodao je: "Dokle god u Danskoj imamo kraljevinu koju čine Danska, Farska Ostrva i Grenland, ne možemo prihvatiti da postoje oni koji potkopavaju naš suverenitet."

Švedska će "uvijek stajati na straži međunarodnog prava", izjavila je švedska ministarka spoljnih poslova Marija Malmer Stenergard. Njen norveški kolega Espen Bart Eide rekao je da Oslo "sto odsto stoji uz Dansku".

On je kazao da je jasno da imenovanje potvrđuje Trampovu namjeru da Grenland učini dijelom SAD. "Svrha ovog posla, koji bi Džef Landri trebalo da obavlja, jeste da Grenland učini američkim", rekao je Bart Eide.

Ogromna većina od 57.000 stanovnika Grenlanda želi nezavisnost od Danske, ali ne želi da postane dio SAD, navodi Gardijan pozivajući se na rezultate ankete sprovedena u januaru. Ta teritorija ima pravo da proglasi nezavisnost još od 2009. godine.

Nilsen je u posebnoj objavi naveo da imenovanje "možda zvuči veliko", ali da "ne mijenja ništa za nas kod kuće. Imamo sopstvenu demokratiju, sopstvene odluke i snažnu zajednicu koja stoji čvrsto. Grenland pripada Grenlanđanima".

Aja Kjemnic, grenlandska poslanica u danskom parlamentu, kazala je da imenovanje američkog izaslanika samo po sebi nije problem. "Problem je to što mu je povjeren zadatak da preuzme Grenland ili da Grenland učini dijelom Sjedinjenih Država", rekla je.

"Za to na Grenlandu ne postoji želja. Postoji želja da se poštuje budućnost koju želi većina na Grenlandu - a to je da ostanu svoja zemlja i da vremenom razvijaju svoju nezavisnost."

Smješten na strateški važnom položaju između Sjeverne Amerike i Evrope, u vrijeme pojačanog interesa SAD, Kine i Rusije za Arktik, Grenland se nalazi i na najkraćoj ruti za rakete između Rusije i SAD.

Danska je u avgustu pozvala američkog otpravnika poslova na hitan sastanak zbog navodne kampanje uticaja, nakon što su najmanje trojica američkih državljana povezanih sa Trampom i Bijelom kućom optuženo da su pokušali da se infiltriraju u grenlandsko društvo.

Od Trampovog izbora više istaknutih američkih političara i poslovnih ljudi putovalo je na Grenland. Donald Tramp Mlađi posjetio je u januaru glavni grad Nuuk, dok je potpredsjednik Džej Di Vens u martu obišao američku vojnu bazu.

Ranije ovog mjeseca danska vojna obavještajna služba saopštila je u svom godišnjem izvještaju da SAD koriste svoju ekonomsku moć kako bi "nametnule svoju volju" i prijetile upotrebom vojne sile, kako protiv saveznika, tako i protiv protivnika.

( N.B. )