Građanima glavni izvori informacija portal Vijesti i TV Vijesti
Istraživanje je sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.041 ispitanika, starosti 18 i više godina, primjenom CAPI metode (Computer Assisted Personal Interview)
Portal Vijesti i TV Vijesti su glavni izvor informacija građanima u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje koje je, za potrebe Agencije za audiovizuelne medijske usluge, sprovela istraživačka agencija IPSOS.
Prema rezultatima istraživanja, portal Vijesti je glavni izvor informisanja za 81 odsto građana, dok TV Vijesti kao izvor informacija koristi 77 odsto građana.
Kada je riječ o televizijama, nakon TV Vijesti, kao izvora informisanja slijedi TVCG 1 sa 68 odsto, TV Prva i Nova M sa po 44 odsto, TVCG 2 sa 18 odsto, programi lokalnih javnih emitera sa 18 odsto, TV Adria sa 12 odsto, TV E sa 12 odsto, dok TVCG 3 koristi šest odsto građana.
Među internet portalima, nakon portala Vijesti, najčešće se prate CDM sa 59 odsto, portal Analitika sa 28 odsto, Mondo sa 25 odsto, Antena M sa 24 odsto, RTCG sa 23 odsto, Kolektiv sa 21 odsto, Dan sa 20 odsto, Pobjeda i Aktuelno sa po 17 odsto, Borba sa devet odsto, dok Standard prati četiri odsto građana.
Istraživanje je sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.041 ispitanika, starosti 18 i više godina, primjenom CAPI metode (Computer Assisted Personal Interview).
Predstavnik IPSOS-a Vladimir Raičević rekao je da najveću publiku ima televizija, koju prati 95 odsto ukupne populacije.
Kako je naveo, tri četvrtine ukupne populacije, odnosno tri četvrtine punoljetnih građana, pokazuje zainteresovanost za informativne medijske sadržaje.
Raičević je kazao i da 75 odsto građana Fejsbuk koristi kao najčešći izvor informisanja.
Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge Sunčica Bakić kazala je da savremeni medijski ambijent zahtijeva kontinuirano praćenje ponašanja publike, navodeći da različiti aspekti mjerenja odnosa publike prema medijskim sadržajima daju cjelovitu sliku o ulozi medija u društvu.
Ona je ukazala na razliku između gledanosti i povjerenja, ističući da gledanost pokazuje koliko je neki medij ili sadržaj praćen, ali ne i kako publika taj sadržaj vrednuje, dok povjerenje govori o tome koliko građani određene izvore doživljavaju kao tačne i pouzdane.
Bakić je naglasila da je ta razlika značajna, te da Agencija, u skladu sa zakonom, ima obavezu da najmanje jednom godišnje objavi istraživanje povjerenja u medije, navodeći da je ovo istraživanje dio šire odgovornosti AMU-a da javnosti obezbijedi pouzdane i uporedive podatke.
Dodala je da je Savjet AMU-a usvojio akt kojim je utvrđena metodologija istraživanja, dok je njegovo sprovođenje povjereno agenciji IPSOS, te da će Agencija objaviti i dodatne analize gledanosti.
Kako je kazala, povjerenje u medije važno je sa aspekta različitih grupa medija i vrsta komunikacije, posebno imajući u vidu specifičan društveni i politički kontekst u Crnoj Gori.
Prema njenim riječima, važno je ispitati koliko urednički kontekst utiče na izgradnju povjerenja, odnosno da li profesionalni standardi, transparentnost i jasnoća uređivačkih politika imaju uticaj na percepciju publike.
Bakić je naglasila i da se istraživanje sprovodi na nacionalnom nivou, zbog čega nije moguće dati precizne podatke o povjerenju u pojedinačne medijske usluge, poput lokalnih ili radijskih javnih emitera, te da pouzdani podaci predstavljaju osnov za odgovorno donošenje odluka i jačanje povjerenja javnosti u medijski sistem.
Predstavnik IPSOS-a Vladimir Raičević kazao je da je riječ o značajnom istraživanju za crnogorsko medijsko tržište i društvo, navodeći da nikada ranije nijesmo bili više izloženi informacijama „iza ekrana“.
On je izrazio očekivanje da će mediji rezultate analizirati odgovorno i zapitati se kako mogu uticati na promjenu percepcije građana kada je povjerenje u pitanju.
Raičević je rekao da podaci pokazuju da televiziju mjesečno prati skoro 95 odsto ukupne populacije, internet gotovo 90 odsto, a društvene mreže 82 odsto građana, te da sedam od deset punoljetnih građana prati barem jednu od ove tri vrste medija.
Kako je naveo, građani su često istovremeno izloženi različitim medijima, pri čemu televizija ostaje dominantan medij, jer tri četvrtine populacije dnevno prati televizijske programe, dok su oni koji televiziju ne prate uglavnom mlađi.
Govoreći o radiju, Raičević je kazao da je više od jedne trećine punoljetne populacije i dalje svakodnevno prati taj medij, te da radio sve više postaje medij mlađe generacije.
On je naveo da su štampani mediji u značajnom padu, ističući da skoro 60 odsto punoljetne populacije ne prati štampu, dok je ukupna publika tog medija ispod 30 odsto ukupne populacije.
Raičević je rekao da se internet veoma često koristi, pri čemu više od tri četvrtine populacije svakodnevno prati neki sadržaj na internetu, te da su digitalna izdanja domaćih štampanih medija postala dominantna na dnevnom nivou.
Dodao je da nešto manje od trećine građana svakodnevno prati inostrana digitalna izdanja na našem jeziku, kao i internet stranice televizija i radija.
Prema njegovim riječima, potkaste prati nešto manje od 60 odsto populacije, što, kako je naveo, ukazuje na spremnost publike da se brzo prilagođava novim oblicima medijskog sadržaja.
Govoreći o društvenim mrežama, Raičević je kazao da ih skoro tri četvrtine populacije prati, dominantno Fejsbuk i Instagram, ocjenjujući da skoro polovina građana društvene mreže vidi kao glavni izvor informisanja, što, kako je rekao, predstavlja opasnost i za društvo i za medije.
On je naveo da je zainteresovanost za informativne sadržaje visoka, jer tri četvrtine građana pokazuje neki nivo interesovanja, pri čemu su lokalne vijesti najpraćenije, a zatim slijede vijesti iz svijeta, zdravlja, politike, ekonomije i sporta.
Raičević je rekao da više od 20 odsto građana često izbjegava informativne sadržaje, navodeći da su kao razlozi istaknuti prevelika zastupljenost politike, ratova i negativnih tema, koje loše utiču na raspoloženje publike.
Kako je kazao, skoro dvije trećine građana je primijetilo pojavu lažnih vijesti u crnogorskom medijskom prostoru, dominantno na društvenim mrežama, dok je skoro trećina zabrinuta zbog njihove pojave.
On je naveo da tek 15 odsto građana bez dileme vjeruje u istinitost sadržaja koje dobija od medija, upozoravajući da povjerenje ima direktnu vezu sa pojavom lažnih vijesti, jer se i jednom lažnom informacijom može izgubiti povjerenje javnosti.
Raičević je zaključio da rast nepovjerenja može imati ozbiljne posljedice po društvo, izražavajući nadu da će se ovi podaci koristiti odgovorno i da će otvoriti širu raspravu o stanju crnogorskog medijskog prostora.
( Jelena Kočanović )