Suđenja liderima OVK: neuspješan pokušaj zadovoljenja pravde?

Od 2015. godine, kada su sporazumom Kosova i Evropske unije osnovana Specijalizovana veća Kosova (SVK) sa sjedištem u Hagu, donijete su četiri presude – dvije za ratne zločine tokom rata na Kosovu 1998. i 1999. godine i dvije za ometanje pravde.

Početkom sljedeće, 2026. godine, očekuje se epilog najvećeg predmeta koji se vodi pred tim hibridnim sudom koji je dio kosovskog pravosudnog sistema, dok su sudije i tužioci građani država EU ili država donatora – Kanade, Norveške, Švajcarske, Turske i SAD.

Od 9. do 13. februara biće održane završne riječi na suđenju Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju, a potom će biti izrečena presuda tim čelnicima nekadašnje „Oslobodilačke vojske Kosova“ (OVK) optuženim da su odgovorni za progon, zatvaranje, mučenje i ubistva stotina civila koje su 1998. i 1999. na Kosovu i u sjevernoj Albaniji izvršili pripadnici OVK.

Tači i još četiri osobe optuženi su i za ometanje pravde, a početak suđenja u tom predmetu zakazan je za 24. februar 2026. godine.

„Tužilaštvo uradilo solidan posao“

Tači, Veselji, Krasnići i Seljimi optuženi su za ratne zločine i za zločine protiv čovječnosti i u pritvoru su od 2020. godine. Prema optužnici, bili su učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio preuzimanje kontrole nad Kosovom. Žrtve pripadnika OVK bili su pripadnici srpske, albanske i romske nacionalnosti.

Krivična djela koja im se stavljaju na teret bila su dio „sistematskog napada protiv osoba za koje se sumnjalo da su bili protiv OVK“, piše na sajtu SVK-a. Dodaje se da u postupku učestvuje 155 žrtava.

Politikolog iz Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu, Branimir Đurović, ocjenjuje da su tužioci u Hagu dobro uradili svoj posao.

„Uzimajući u obzir broj svjedoka optužbe i hiljade dokumenata kao dokaznog materijala i nalaze iz izvještaja Dika Martija i Klinta Vilijamsona (naslovljenog „Nečovječno postupanje prema ljudima i nedozvoljena trgovina ljudskim organima na Kosovu“), vjerujem da je tužilaštvo uradilo solidan posao“, kaže Đurović.

Pravni analitičar Fonda za humanitarno pravo (FHP) Kosovo Amer Alija skreće pažnju da je oko 50 odsto svedoka tužilaštva dalo iskaze na zatvorenim sjednicama.

„Zato je za objektivnog posmatrača teško da dâ tačnu ocjenu da li je tužilaštvo uspjelo da dokaže odgovornost optuženih, s obzirom na to da smo, kao posmatrači, imali ograničen pristup materijalnim dokazima i izjavama svjedoka tužilaštva“, navodi Alija.

Svjedoci odbrane

Pažnju medija privuklo je svjedočenje bivšeg američkog generala Veslija Klarka, koji je pred SVK u Hagu rekao da Tači nije bio vojni komandant OVK i da nije odgovoran za pojedinačne slučajeve nasilja.

Svjedočio je i bivši izaslanik SAD tokom rata na Kosovu i donedavni američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil. Naveo je da OVK nije bila organizovana vojska s jedinstvenom komandom i da mu je, kada je 1999. godine bio na Kosovu, bilo jasno da „Tači nije neki glavni komandant“.

„Komandanti su bili na terenu“, rekao je Hil.

Alija očekuje da sud donese „meritornu presudu zasnovanu na kredibilnim dokazima“, a Branimir Đurović kaže da vjeruje da će presuda biti osuđujuća.

„U suprotnom bi rad tog suda i njegova svrha bili potpuno obesmišljeni“, ocjenjuje Đurović.

Dvije presude za ratne zločine

Prva presuda za ratne zločine pred SVK izrečena je 2022. godine Saljihu Mustafi, komandantu gerilske jedinice BIA unutar operativne zone OVK.

Pošto je utvrđeno da je kriv za mučenja i ubistva civila na imanju u selu Zlaš na Kosovu, on je 2022. osuđen na 26 godina zatvora, a ubrzo potom mu je naloženo da za osam žrtava koje su učestvovale u postupku isplati 207.000 eura odštete.

Apelacioni sud SVK-a mu je kasnije smanjio kaznu na 22 godine zatvora, ali je nakon odluke Vrhovnog suda na Kosovu predmet vraćen Apelacionom sudu u Hagu, koji mu je izrekao kaznu od 15 godina zatvora.

Osuđen je i Peter Šalja, bivši pripadnik OVK, za koga je dokazano da je kriv za mučenja i ubistva osoba zatvorenih u fabrici metala u Kukešu u Albaniji 1999. godine. Pravosnažnom presudom je 14. jula ove godine osuđen na 13 godina zatvora.

Presude za ometanje pravde

Prva presuda SVK-a za ometanje pravde izrečena je predsjedniku Udruženja ratnih veterana OVK Hisniju Gucatiju i potpredsjedniku tog udruženja Nasimu Haradinaju, koji su 2020. na konferencijama za novinare otkrili informacije o potencijalnim svjedocima tužilaštva. Oni su pravosnažno osuđeni na po četiri godine i tri mjeseca zatvora.

Za ometanje pravde osuđeni su i Sabit Januzi, Ismet Bahtijari i Hadži Šalja, koji su zastrašivali i jednog svjedoka i tražili da povuče izjavu u predmetu protiv Tačija. Uhapšeni su 2023, a poslije sporazuma o priznanju krivice, Šalja je osuđen na tri, a Januzi i Bahtijari na po dvije godine zatvora.

Protesti protiv suda

Suđenja pred SVK pratili su protesti na Kosovu, između ostalog u Prištini, gdje je u avgustu hiljade ljudi izašlo na ulice. Moto protesta, i organizacija veterana OVK bio je, kako je ranije pisao DW – „Protiv nepravde! U odbranu OVK i istine“.

Veliki protest u znak podrške bivšim liderima OVK održan je u oktobru u Tirani, a skup je, prema pisanjima medija, podržala albanska vlada.

To nije prva podrška zvanične Tirane Tačiju i trojici bivših lidera OVK. Premijer Albanije Edi Rama je 2023. godine pred Parlamentarnom skupštinom Savjeta Evrope podnio rezoluciju protiv izvještaja Dika Martija o trgovini ljudskim organima i izjavio da su bivši pripadnici OVK vodili „čist i pošten rat“.

Rama je i prije nedjelju dana napisao na mreži Iks da je sud u Hagu „pozorište srama međunarodne pravde“, a njegovu objavu podijelio je Ričard Grenel, uz komentar – „Rama je u pravu“.

Đurović kaže da su kosovska i albanska javnost i političke elite protiv suda u Hagu, jer „on dovodi u pitanje bezgrešnost borbe OVK“.

„To je dokaz da se Albanci, kao ni Srbi, nisu suočili sa svojom nedavnom prošlošću“, ocjenjuje Đurović.

On podsjeća da su i prije podizanja prvih optužnica istraživanja pokazala da „većina Albanaca smatra da postojanje tog suda nepravedno, dok je srpska zajednica na Kosovu izrazila sumnju da će SVK donijeti pravdu za žrtve“.

„Ovo je četvrti put da međunarodna zajednica pokušava da procesuira ratne zločine OVK, nakon neuspjeha Unmika, Euleksa, a donekle i Haškog tribunala. Plašim se da je i ovaj pokušaj bezuspješan, da je ovo još jedan fijasko međunarodne zajednice i da će posljedice biti još veće ako presuda Tačiju i drugima bude oslobađajuća“, ocjenjuje Đurović.

Alija podsjeća da sudski procesi omogućavaju djelimičnu pravdu žrtvama rata, jer nijedan sud „ne može procesuirati sve osobe koje su počinile zločine“.

„Tim postupcima se dokumentuju određeni događaji, a sudske odluke su jedan od najkredibilnijih izvora za to“, zaključuje za DW pravni analitičar FHP Kosovo Amer Alija.

( Deutsche Welle )