Zelenski pomjera crvene linije u Donbasu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predstavio je revidirani nacrt mirovnog plana, izrađen u saradnji sa Sjedinjenim Državama, opisujući ga kao najbolje što Kijev može da ponudi kako bi se okončao rat s Rusijom.

Dvadeset tačaka obuhvaćenih planom pokriva širok spektar pitanja, od bezbjednosnih garancija koje Kijev traži kako bi spriječio buduću rusku agresiju, do obaveza da se obnovi ratom opustošena zemlja.

Zelenski je rekao da Sjedinjene Države novi nacrt predstavljaju Rusiji i da je Kijev očekivao odgovor do sinoć.

Ukrajinski lider je naveo da različite tačke u planu “u velikoj mjeri odražavaju zajedničku ukrajinsko-američku poziciju”. Međutim, Kijev i Vašington nisu postigli dogovor o dvije sporne tačke: sudbini teritorije u Donjecku koja je pod kontrolom Ukrajine i kontroli nad velikom nuklearnom elektranom koju trenutno drži Rusija, piše “Njujork tajms”. Taj list navodi da je nejasno kako će američki zvaničnici Moskvi prenijeti predložene ukrajinske ustupke koje SAD još nijesu prihvatile.

Zelenski je rekao da je posebno zadovoljan što su Kijev i Vašington u velikoj mjeri saglasni oko bezbjednosnih garancija koje bi trebalo da osiguraju da Rusija ponovo ne napadne Ukrajinu. Te garancije bi uključivale održavanje vojske od 800.000 vojnika u mirnodopskim uslovima, koju bi finansirali zapadni partneri, kao i članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji.

Ukrajina prihvata princip demilitarizovane zone na istoku, ali insistira da Rusija učini slične ustupke povlačenjem svojih snaga

Zelenski želi da mirovni sporazum sadrži precizan datum ulaska Ukrajine u EU, kako bi to bila čvrsta i konkretna garancija. Međutim, kako ističe “Tajms”, i dalje je neizvjesno da li će se blok složiti da odredi takav datum, imajući u vidu složenost pregovora o članstvu.

Garancije bi takođe uključivale bilateralni bezbjednosni sporazum sa SAD, o kojem bi glasao Kongres.

Zelenski je rekao da bi evropska vojna podrška dolazila kroz takozvanu Koaliciju voljnih, grupu od oko 30 zemalja koje su se obavezale da ojačaju poslijeratnu bezbjednost Ukrajine doprinoseći njenoj odbrani u vazduhu, na kopnu i na moru. To bi moglo da uključi i raspoređivanje evropskih snaga u Ukrajini, što je za Kremlj neprihvatljivo.

Ukrajina i SAD su se dogovorile i o nizu odredaba čiji je cilj da se spriječi obnova neprijateljstava, uključujući mehanizam za nadzor linije kontakta. Nacrt plana takođe sadrži obavezu da se oslobode svi ratni zarobljenici i pritvoreni civili, kao i da se u Ukrajini organizuju izbori što je prije moguće nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.

Zelenski je rekao da je sudbina teritorije u istočnoj Donjeckoj oblasti pod kontrolom Ukrajine i dalje “najkompleksnija tačka”.

Prethodni mirovni predlog, koji su izradile Rusija i SAD, predviđao je da se ukrajinske snage povuku iz područja Donjecka koje trenutno drže i da se ta teritorija pretvori u neutralnu demilitarizovanu zonu. Kijev je tu opciju odbacio, poručujući da ne može jednostrano ustupiti zemlju koju Moskva nije osvojila.

Kompromis koji je Zelenski iznio nadovezuje se na ideju stvaranja demilitarizovane zone u Donjecku, ali je proširuje tako da obuhvati ne samo područja iz kojih bi se povukle ukrajinske snage, već i teritoriju pod kontrolom Rusije sa koje bi Moskva povukla svoje trupe. U okviru demilitarizovanog područja, dvije strane bi razdvajala tampon-zona pod nadzorom međunarodnih snaga.

“Amerikanci pokušavaju da pronađu način da ovo ne bude ‘povlačenje’, jer smo mi protiv povlačenja”, rekao je Zelenski. “Traže demilitarizovanu zonu ili ‘slobodnu ekonomsku zonu’, odnosno format koji bi mogao da zadovolji obje strane”.

Teritorija je možda najteže pitanje u mirovnom sporazumu, jer uključuje vojna, humanitarna i politička pitanja - od rizika novih napada do mogućeg preseljenja stanovništva i udara na nacionalni moral. Zelenski je rekao da bi uspostavljanje demilitarizovane zone moralo da dobije podršku građana na referendumu.

Još jedna sporna tačka tiče se nuklearne elektrane u južnoj ukrajinskoj Zaporoškoj oblasti, koju je okupirala Rusija. To je najveća takva elektrana u Evropi, sa proizvodnim kapacitetom od šest gigavata, a Kijev tvrdi da mu je potrebna za poslijeratnu obnovu.

Zelenski je rekao da su SAD predložile da Vašington, Kijev i Moskva dijele kontrolu i profit od elektrane. Međutim, naveo je da Kijev ne može da pristane na razmjenu energije sa Moskvom. Predložio je kompromis po kojem bi elektrana radila kao zajedničko preduzeće Kijeva i Vašingtona, pri čemu bi SAD-u bilo dozvoljeno da svoj dio profita raspodijeli kako god želi. To bi značilo da bi Vašington mogao odvojeno da postigne dogovor s Moskvom.

Kako bi SAD mogle da profitiraju?

Nekoliko tačaka plana direktno se bavi američkim ekonomskim interesima u okviru poslijeratnog sporazuma.

Plan predviđa formiranje “Fonda za razvoj Ukrajine”, koji bi ulagao u sektore sa visokim potencijalom rasta, uključujući tehnologiju, data-centre i vještačku inteligenciju. Američke i ukrajinske kompanije bi sarađivale na podršci projektima obnove, između ostalog i u energetskom sektoru.

Plan pominje i “eksploataciju minerala i prirodnih resursa” u Ukrajini, što je administracija Donalda Trampa postavila kao prioritet u okviru svojih ekonomskih interesa u toj zemlji.

U planu se navodi da će biti uspostavljeno “više fondova” za poslijeratni oporavak i obnovu Ukrajine, s krajnjim ciljem da se prikupi do 800 milijardi dolara. Takođe se kaže da će biti imenovan “vodeći globalni finansijski lider” koji će “organizovati sprovođenje strateškog plana oporavka i maksimalno iskoristiti prilike za budući prosperitet”. “Tajms” navoda da se to, najvjerovatnije, odnosi na američku firmu “Blekrok”, najvećeg svjetskog upravljača imovinom, koju je američka strana nedavno uključila u mirovne pregovore.

Kremlj je saopštio da je predsjednik Rusije Vladimir Putin obaviješten o pregovorima. “Cilj nam je da uskoro formulišemo naš budući stav i obnovimo kontakte putem uspostavljenih kanala koji su trenutno u upotrebi”, rekao je juče portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Tokom vikenda, Moskva je umanjila očekivanja da bi dogovor mogao biti na dohvat ruke. Glavni spoljnopolitički savjetnik Kremlja Jurij Ušakov ocijenio je najnovije američko-ukrajinske mirovne razgovore kao “prilično nekonstruktivne”.

Zelenski je izrazio oprezni optimizam da Moskva neće otvoreno odbaciti novi predlog, iz straha da ne naljuti Trampa. Ako bi ipak to učinila, dodao je, Kremlj bi trebalo da se suoči sa ozbiljnim posljedicama.

“Tajms” navodi da će kompromisi koje Ukrajina nudi u vezi s teritorijalnim rješenjima i kontrolom nad nuklearnom elektranom vjerovatno biti odbačeni u Rusiji. Kremlj je u više navrata poručio da mu je cilj potpuno vojno preuzimanje Donjecka, bilo na bojnom polju ili za pregovaračkim stolom, i odbacio svaku mogućnost da se nuklearna elektrana vrati pod ukrajinsku kontrolu.

Većina Rusa očekuje kraj rata 2026.

Većina Rusa očekuje da će rat u Ukrajini završiti 2026. godine, saopštio je juče državni centar za istraživanje javnog mnjenja VTsIOM. Rojters navodi da je to znak da Kremlj možda testira reakciju javnosti na moguće mirovno rješenje.

Tokom godišnje prezentacije rezultata istraživanja, zamjenik šefa VTsIOM -a Mihail Mamonov je rekao da je 70 odsto od 1.600 ispitanika ocijenilo da će 2026. biti “uspješnija” godina za Rusiju nego ova, dok je za 55 odsto ta nada bila povezana s mogućim okončanjem onoga što Rusija naziva “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.

Glavni razlog za optimizam je moguće okončanje specijalne vojne operacije i ostvarenje postavljenih ciljeva, u skladu s nacionalnim interesima koje je predsjednik izložio”, rekao je Mamonov na prezentaciji.

U prethodnim istraživanjima na kraju godine, VTsIOM je naglašavao konsolidaciju ruskog društva oko predsjednika Putina i njegovih vojnih ciljeva u Ukrajini, ali nije iznosio podatke o udjelu stanovništva koje očekuje da će rat biti okončan.

Rat u Ukrajini se približava petoj godini, ali je stvarni nivo zamora ruske javnosti zbog sukoba teško izmjeriti zbog strogih državnih kontrola nad neslaganjem.

Mamonov je kao glavne faktore koji utiču na izglede za eventualni mirovni sporazum naveo ofanzivu ruske vojske koja je u toku u Ukrajini, nespremnost SAD da finansiraju Ukrajinu i nesposobnost EU da u potpunosti finansijski i vojno zamijeni SAD.

Nakon završetka vojnih dejstava, dodao je, za glavne prioritete se smatraju reintegracija veterana “specijalne vojne operacije” u društvo i obnova regiona Ukrajine pod ruskom kontrolom, kao i ruskih pograničnih oblasti.

Prema nezavisnom istraživaču javnog mnjenja, centru Levada, oko dvije trećine Rusa podržava mirovne pregovore, što je najveći udio od početka rata.

( A.Š. )