"Plesanje po kostima": Marijupoljsko pozorište trebalo bi da bude ponovo otvoreno izvođenjem ruske bajke

Marijupoljsko dramsko pozorište, uništeno u ruskom vazdušnom napadu 2022. godine dok su se stotine civila skrivale u njegovom podrumu, ponovo će otvoriti vrata, pri čemu ruske okupacione vlasti obnovu predstavljaju kao znak preporoda, dok su bivši glumci tog pozorišta ponovno otvaranje osudili kao "plesanje po kostima", piše danas britanski list Gardijan.

Kremlj je obnovu Marijupolja pretvorio u svojevrsnu vizitkartu svoje vlasti na okupiranoj teritoriji Ukrajine, ali ruski nadzor prate hapšenja ili progon kritičara, kao i oduzimanje imovine koje je hiljade Ukrajinaca lišilo stanova koje su legalno posjedovali.

Marijupoljsko dramsko pozorište trebalo bi da bude ponovo otvoreno do kraja mjeseca, izvođenjem predstave "Skarletni cvijet", ruske bajke, nakon što je tokom protekle dvije godine gotovo u potpunosti obnovljeno iz temelja.

"Pozorište se ponovo rađa zajedno s Marijupoljem. Ruski i sovjetski klasici vratili su se na scenu", navodi se u saopštenju pozorišta o planovima za budućnost.

Evgenij Sosnovski, fotograf iz Marijupolja koji je intenzivno sarađivao s pozorištem, ali se nakon ruskog preuzimanja preselio u Kijev, rekao je: "Ne mogu da nađem nijednu drugu riječ za to osim cinizam. Na tom mjestu trebalo bi da bude memorijal u znak sjećanja na stanovnike Marijupolja koji su poginuli tokom ruskog zauzimanja grada, a ne mjesto za zabavu."

Napad na pozorište ostaje jedan od najzloglasnijih incidenata ruskog rata u Ukrajini, pošto je zgrada gađana uprkos tome što je na trgu ispred nje velikim štampanim slovima bilo ispisano "Djeca". Najmanje desetak ljudi potvrđeno je kao poginulo, ali je stvarni broj vjerovatno mnogo veći, piše Gardijan.

Rusija je negirala da je pogodila pozorište i tvrdila da je šteta nastala usljed eksplozije aktivirane unutar zgrade, ali je nekoliko nezavisnih istraga ukazalo da su odgovorne ruske avionske bombe. Amnesti internešnal je zaključio da je razaranje "vjerovatno izazvano time što su ruske snage namjerno gađale ukrajinske civile" i saopštio da bi napad trebalo istražiti kao ratni zločin.

"Zabava, pjesme i ples povrh svih tih kostiju? Imam osjećaj da im duše ljudi koji su tamo poginuli neće dati da tamo dobro nastupaju", rekla je Vira Lebedinska, bivša glumica tog pozorišta.

Lebedinska je sada, sa malom grupom bivših marijupoljskih glumaca, u zapadnoukrajinskom gradu Užgorodu. Vizitkarta pozorišta u egzilu postala je predstava "Marijupoljska drama", zasnovana na događajima iz februara i marta u Marijupoljskom pozorištu, koja je tokom protekle godine gostovala širom Evrope.

"Na početku je bilo zaista teško nastupati i pitala sam se zašto moram svega toga da se sjećam, ali sam nastavila i shvatila da je moja misija da svijetu ispričam šta se tamo dogodilo u pozorištu", rekla je Lebedinska.

Međutim, mnogi drugi glumci ostali su u Marijupolju i sarađuju s novim pozorištem.

"Njima je najvažnije da glume na sceni, a sve ostalo je nebitno. 'Mi smo van politike' je njihov princip. Njima nije važno gdje su — u Rusiji ili u Ukrajini", rekao je Sosnovski.

Bivši direktor pozorišta ostao je u Marijupolju, ali je degradiran i sada vodi orkestar, dok su ruske vlasti za novog čelnika imenovale Igora Solonina, ranije zamjenika direktora Donjeckog cirkusa.

U intervjuu koji je ranije ove godine dao jednom ruskom novinaru, Solonin je ponovio tvrdnje da je zgrada dignuta u vazduh iznutra.

"Bila je to unutrašnja eksplozija. Bila je to bomba ili eksplozivna naprava unutar zgrade, ili možda nemarno rukovanje municijom", rekao je.

Nekoliko ljudi koji su se u trenutku eksplozije nalazili u pozorištu reklo je Gardijanu da tamo nije bilo vojnika niti vojne opreme.

Rusija je pokrenula ogroman program obnove u Marijupolju, nakon što je njena invazija veliki dio grada pretvorila u ruševine. Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije ovog mjeseca potpisao dekret kojim se zvaničnicima u okupiranim oblastima Ukrajine omogućava da konfiskuju stanove koji su ostali prazni nakon što su njihovi vlasnici pobjegli ili poginuli tokom ruske invazije.

Prema tom dokumentu, stambeni objekti za koje se procijeni da pokazuju znake "imovine bez vlasnika" biće priznati kao vlasništvo regionalnih vlasti. Naknada je moguća samo za one koji dobiju rusko državljanstvo. Prema javno dostupnim dokumentima ruskih vlasti postavljenih u Marijupolju, trenutno je više od 12.000 stanova evidentirano kao bez vlasnika.

Gardijan je razgovarao s nekoliko bivših stanovnika Marijupolja koji su rekli da im je imovina konfiskovana ili da će uskoro biti. Jedan od njih, Volodimir, rekao je da je bio vlasnik stana u zgradi koja je uništena u borbama, a koju su ruske vlasti u međuvremenu obnovile.

"Na ulaznim vratima su okačili obavještenje da čekaju vlasnike stanova, koji hitno treba da potvrde svoje vlasništvo, u suprotnom će njihovi stanovi biti 'nacionalizovani'", rekao je on. Jedini način da se potvrda obavi bio bi da se otputuje u Marijupolj i prihvati rusko državljanstvo.

Sosnovski je rekao da je pronašao svoj marijupoljski stan na spisku "imovine bez vlasnika" i da je prihvatio da će ga izgubiti.

"Znam da se nikada neću vratiti u Marijupolj. U mom životnom vijeku, malo je vjerovatno da će se vratiti Ukrajini. Moja supruga i ja već imamo više od 60 godina, tako da je to malo vjerovatno. Pokušavamo da započnemo život iznova u Kijevu. Ali od države nema apsolutno nikakve pomoći ni podrške", dodao je.

Jedna žena iz Marijupolja, koja je zamolila da joj se ne objavljuje ime, rekla je da je uspjela da kupi "stan svojih snova", skroman stan u stambenoj zgradi iz sovjetskog perioda u Marijupolju, i da je planirala da započne renoviranje nekoliko dana prije ruske invazije punog obima 2022. godine.

Stambena zgrada je oštećena tokom borbi, ali je u međuvremenu popravljena. Žena je zamolila svog oca, koji i dalje živi na okupiranoj teritoriji, da preuzme stan, ali joj je rečeno da, čak i uz punomoć, ne može da prenese vlasništvo na njega.

"Koliko mogu da zaključim, nema nikakve mogućnosti ako ne odete tamo i ne uzmete rusko državljanstvo", rekla je ona — korak koji nije spremna da učini.

Nisu samo oni koji su iz Marijupolja otišli na teritoriju pod kontrolom Ukrajine u problemu kada je riječ o ostvarivanju imovinskih prava. Početkom ovog mjeseca, žena koja se predstavila kao Ana Guzevska, stanovnica Marijupolja i majka troje djece, snimila je video-apel Putinu u kojem je rekla da joj je kuća uništena. Iako je to trebalo da je učini podobnom za dobijanje novog stana, umjesto toga ponuđena joj je samo novčana naknada koja nije bila ni približno dovoljna da kupi novi stan.

"Kako da objasnim svojoj djeci da u novoj stambenoj zgradi više nema našeg stana, u kojem su živjeli od rođenja?", pitala je Putina.

Lebedinska, glumica, rekla je da je njen stan u Marijupolju prošao relativno bez većih oštećenja, sa svega nekoliko razbijenih prozora. Čula je još 2022. godine da su se u njega uselili drugi ljudi i od tada nije pokušavala da stupi u kontakt s njima.

"Ne zanima me ko je tamo. Čak i da postoji teorijska šansa, ne bih željela da ga prodam. Zatvorila sam to mjesto u svom životu, podigla sam zid. To mjesto je za mene mrtvo. Neka uživaju u svom 'ruskom svijetu'", rekla je.

( Ne.V. )