Šteta nemjerljiva dok sud presiječe: MANS upozorio da će "pasti" predlog da svako snosi svoje troškove u sporovima

Ukoliko Skupština Crne Gore u utorak izglasa izmijenjeni amandman poslanika PES-a Vasilija Čarapića na Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama, ta odredba će “pasti” pred Ustavnim sudom, ali je pitanje koliko će štete do tog momenta već biti napravljeno.

To je juče kazao “Vijestima” zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu jednoglasno je prije dva dana prihvatio amandman Čarapića, prema kojem bi svaka stranka snosila svoje troškove u upravnom postupku zbog ćutanja državnih organa i institucija po zahtjevu građana i civilnog sektora za podacima.

Ukoliko je Skupština Crne Gore usvoji, poručuje Milovac, MANS će inicirati ocjenu ustavnosti i zakonitosti te odredbe pred Ustavnim sudom.

“Radi se o neustavnom predlogu, koji je lako oboriti. Postavlja se pitanje kada će se to desiti i koliko će Ustavni sud biti ažuran da taj slučaj završi. Uz to, pitanje će biti i kolika će šteta biti napravljena od momenta kad propis bude usvojen do momenta kad taj član sporni bude oboren na Ustavnom sudu. To je nešto o čemu predlagač amandmana poslanik PES-a Vasilije Čarapić nije razmišljao”, kazao je Milovac.

Prva verzija Čarapićevog amandmana bila je da troškove postupka pokrenutog zbog ćutanja države snose oni koji su spor i iznijeli pred Upravni sud. On je tvrdio da je izmjene predložio jer se “SPI u praksi zloupotrebljava i država po tom osnovu trpi ozbiljne finansijske posljedice”.

Obje varijante neprihvatljive su za eksperte, ali i civilni sektor.

“Zakon je prošao i dobio pozitivno mišljenje Evropske komisije, koja nije blagovremeno upoznata sa namjerom da se kroz amandmane obesmisli propis, odnosno da se uvede norma koja znači da onaj koji ima novac, taj će i da dočeka pravdu. Čarapićev predlog bitno mijenja suštinu samog propisa, jer će građani biti demotivisani da ulaze u sudske postupke iz, očigledno, finansijskih razloga”, precizirao je Milovac.

Podsjetio je i da je odbijen amandman da se kroz Zakon o slobodnom pristupu informacijama mogu dobiti podaci o onome što su imovina i prihodi osoba povezanih sa javnim funkcionerima.

“To dodatno derogira suštinu zakona. Naša praksa govori da se slučajevi nezakonitog bogaćenja i korupcije ne dešavaju samo na adresi određenog javnog funkcionera, već postoji dominantna namjera da se imovina skriva na povezana lica. Imamo aktuelni slučaj da su određeni bivši policijski funkcioneri imali stanove koje su posjedovali i koristili pod imenom određenih kompanija”, upozorio je Milovac i podsjetio na “slučaj Mila i Blaža Đukanovića - Pandora papiri, kuću koju je kao poklon dobila unuka Vesne Medenice”.

Na tvrdnje Čarapića da će to biti regulisano kroz izmjene Zakona o sprečavanju korupcije, ali i izmjene propisa o SPI kada to dođe na red, Milovac poručuje da se radi o zamjeni teza.

“Toj odredbi jeste mjesto u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Mislim da je ta inicijativa Čarapića odlaganje onoga što niko od političara ne želi da vidi, a to je da podaci njihovi i njihovih srodnika budu dostupni javnosti na provjeru”, zaključio je Milovac.

Više od 60 organizacija i civilnih aktivista nedavno je saopštilo da su predlozi Čarapića neustavni.

“Ustav garantuje i pravo na pravni lijek i pravično suđenje pred nezavisnim sudom. Sudska zaštita mora biti stvarna i djelotvorna, a ne formalna. Propisivanje da tužilac snosi troškove spora i kada uspije u sporu znači da se pravo ‘plaća’ čak i kad je povreda prava dokazana. Time se građani, novinari i organizacije odvraćaju od sudske zaštite, a pravo postaje dostupno isključivo onima koji mogu da preuzmu finansijski teret”, saopštili su.

Ekspert za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Radenko Lacmanović ranije je kazao “Vijestima” da će taj “modifikovani amandman biti maksimalni stimulans za državne i lokalne organe koji bi trebalo da postupaju po zahtjevima za slobodan pristup informacijama”.

“Ako smo do sada imali situaciju da ti obveznici zakona pod prijetnjom da će snositi troškove postupka, ne dostavljaju u predviđenom roku tražene informacije, možete misliti šta će biti kada nemaju tu prijetnju. Biće za njih veoma inspirativno da upravo čine suprotno, da krše odredbe i rokove i na taj način pune državni budžet”, ocijenio je Lacmanović.

Prema njegovim riječima, stranke se potpuno neravnopravno dovode u postupak, jer ukoliko i dobiju spor pred nadležnim sudom, moraće “vjerovatno platiti tužbe ili advokatske troškove, koji će za državu biti minimalni”.

( Tina Popović )