Politika "obukla" i vojnu uniformu: Posljedice sukoba ministra vojnog i šefa države po oružane snage

Slučaj komandanta Mornarice Vojske Crne Gore (VCG) Darka Vukovića pokazatelj je da sve u Crnoj Gori ima političku pozadinu, a sukob šefa države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića po tom pitanju nije lične, već interesne prirode, što pokazuje da oni ne razumiju da Vojska mora da bude pod civilnom, a ne partijskom kontrolom.

To je redakciji rekao profesor bezbjednosti na Fakultetu humanističkih studija Univerziteta Donja Gorica Mehmedin Tahirović, komentarišući dešavanja uoči i tokom prekinute sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, održane prekjuče.

Sjednica vrhovne komande, za čiji je dnevni red bilo predloženo više važnih pitanja, prekinuta je prekjuče bez zvaničnog obrazloženja, uz tvrdnje jednog učesnika da je šef države i Savjeta rekao da se neće nastaviti dok Vukovića ne vrate na dužnost, što je njegov (Milatovićev) savjetnik negirao. Međutim, pozadina dešavanja, o kojima je trebalo i da se priča na sjednici, prilično je jasna - novi konflikt Milatovića i Krapovića.

Uoči sjednice, rano prekjuče ujutro, Ministarstvo odbrane udaljilo je Vukovića s dužnosti i pokrenulo disciplinski postupak protiv njega. A tome je prethodilo, kako su “Vijesti” objavile, pismo čelnika Mornarice šefu države, u kom mu se požalio da ga Krapović mobinguje, odnosno da se ne poštuje njegov čin prilikom ulaska u zgradu ministarstva i rasporedu sjedjenja na sastancima.

Tahirović: Milatović se miješa u Krapovićev posao

Tahirović, prvi nacionalni vojni predstavnik Crne Gore u Vrhovnoj savezničkoj komandi NATO-a za Evropu (SHAPE), kazao je da ne razumije uplitanje predsjednika u poslove koji su u nadležnosti ministra odbrane.

“... On (Milatović) predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost, ali nadležnost ministra odbrane je da obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju vojskom, da donosi odluke o upotrebi Vojske i da predlaže Savjetu postavljanja i razrješenja načelnika generalštaba, predloge za postavljanje i razrješenja oficira...”, rekao je on “Vijestima”.

Napomenuo je da u ovome, kao i u prethodnom slučaju (bivšeg načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića), misli da Milatović nije imao pravo na direktnu komunikaciju s pripadnicima Vojske. Naglasio je da se podrazumijeva da šef države ima pravo da podijeli svoje mišljenje i stav o nekom od oficira za kog misli da je bolji za određenu poziciju ili funkciju, ali da je to po Zakonu o VCG - nadležnost ministra.

Tahirović je istakao da smatra da je u konkretnom slučaju Vuković napravio grešku, jer je “preskočio određene nadležnosti po funkcionalnim dužnostima u Vojsci i Ministarstvu”, poručivši da je prvo, ako nije bio zadovoljan određenim statusom, morao da iscrpi sve moguće mehanizme.

“... Njegova žalba prvo ide načelniku Generalštaba, sa kojom je on obavezan odmah da upozna ministra odbrane. Pa ako načelnik Generalštaba ne odgovori adekvatno po njegovom mišljenju, onda se on javlja ministru odbrane da u tom slučaju donese odluku na njegovu žalbu. On to nije iscrpio”, podvukao je sagovornik.

Napomenuo je da postoje i komisije za žalbe i pritužbe koje je Vuković takođe preskočio, te da i u tom slučaju postoje određene procedure, koje su jasno definisane zakonom.

“On je to preskočio i činjenica je da je narušio sistem subordinacije i jednostarešinstva. To je moj stav”, konstatovao je Tahirović.

Vuković je u pismu predsjedniku naveo da mu Krapović ne dozvoljava da u zgradu Ministarstva odbrane u Podgorici uđe na glavni ulaz, kuda ulaze i neki oficiri s nižim činom od njegovog, već na službeni ulaz s druge strane, gdje sve posjetioce “pretresa” vojna policija.

Izvori “Vijesti” tvrde da je načelnik Generalštaba Miodrag Vuksanović tražio da Krapović preispita svoju odluku o režimu ulaska u zgradu, ali da je ministar to odbio.

Krapović je, prema tvrdnjama sagovornika lista koji je prisustvovao sjednici vrhovne komande, pitao Vukovića da li mu se nekad obratio povodom problema koji ima sa ministarstvom, na šta je dobio odričan odgovor. Milatović je navodno konstatovao da je ministar odbrane “administrativno lice”, a Krapović mu je na to replicirao riječima da je političar koji odgovora premijeru i Skupštini koja ga je izabrala.

Jedan od učesnika sjednice rekao je listu da se o usvajanju njenog dnevnog reda nije ni odlučivalo. Milatović je navodno odbio predlog premijera Milojka Spajića da se o slučaju Vuković i za predsjednika spornom postavljenju Milana Bigovića za vršioca dužnosti šefa vojne obavještajne službe raspravlja pod tačkom “razno”, poslije čega je uslijedila polemika o Vukoviću.

Treći član vrhovne komande (osim predsjednika i premijera), šef parlamenta Andrija Mandić, nije se, tvrdi izvor, “ništa posebno” izjašnjavao o predlogu dnevnog reda.

Vojska takmac onih na vlasti

Vojska je često bila predmet neslaganja političara. Prvi sukob Milatovića i Krapovića počeo je nakon što je ministar krajem avgusta prošle godine dostavio vrhovnoj komandi zahtjev za smjenu tadašnjeg načelnika Generalštaba Lazarevića zbog procjene da je potrebna “smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra”.

Krapovićevom predlogu usprotivio se Milatović, poručivši da će podržati razrješenje Lazarevića kad mu se kaže šta brigadni general nije radio kako treba, ili šta je loše uradio. Ministar vojni je nakon toga poništio rješenje kojim je Lazareviću, koji je tada ispunjavao uslove za odlazak u penziju, 2023. produženo vrijeme trajanja službe do juna ove godine.

Međutim, Krapovićevu odluku poništila je Vladina Komisija za žalbe. Na kraju je Savjet razriješio Lazarevića jer mu je istekao rok produženja službe, a postignut je kompromis o postavljenju Vuksanovića i Vukovića.

I slučaj smjenjivanja generala Milutina Đurovića imao je političku pozadinu. On je na tu poziciju postavljen za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića, ali je smijenjen u junu 2022. godine, kad je premijer bio Dritan Abazović. Šef parlamenta u Krivokapićevom mandatu, Aleksa Bečić, tada je razrješenje Đurovića nazvao “primjerom primitivnog revanšističkog odnosa”, za šta je optužio Abazovića i prvu ženu Skupštine u tom trenutku, Danijelu Đurović.

Na pitanje zašto je Vojska uvijek dio političkih spletki, Tahirović je odgovorio da političari imaju veliki upliv u bezbjednosno-odbrambeni sektor.

“Nažalost, mi smo imali jednu vrlo izraženu polarizaciju, posebno poslije promjene vlasti 2020. godine nakon 30 godina vladanja Demokratske partije socijalista i njenih političkih istomišljenika. To je jedan dug period koji je ostavio trag dominacije, poistovećujući sebe s državom i to je naravno poprimilo dimenzije uticaja na nivo profesionalnosti u policiji i vojsci”, ocijenio je on.

Naveo je da je promjena vlasti bila “prelomni trenutak” u sistemu bezbjednosti, te da je i na “staru” i na “novu” strukturu to imalo vrlo loš uticaj, u smislu funkcionisanja policije i vojske.

“... Ali vremenom je došlo i do kadrovskih i do drugih promjena, do velikog broja penzionisanja i službenika u Upravi policije i oficira u Vojsci Crne Gore i do neke najave stabilizacije takvog stanja”, dodao je sagovornik.

Poručio je da je očigledno da su političari ti koji ne razumiju poziciju vojske i policije u državi, a sve radi njihovih, odnosno partijskih interesa.

“... One (vojska i policija) bi trebalo da budu pod civilnom kontrolom. Političke partije upotrebljavaju svoju poziciju i sad imamo “partizam” iznad Ustava i zakona u Crnoj Gori”, kazao je on.

S druge strane, Tahirović poručuje da bi policijske starješine i oficiri srednjeg i visokog ranga morali da budu privrženi svojoj profesiji, te da ne dozvole političkim strukturama da ih politizuju.

“Međutim, očito da su mnogi vidjeli korist u tome i lakše su dolazili i do većih značajnih pozicija i do rukovodećih pozicija i onda su se partijski priklanjali i u prethodnom periodu i sada”, istakao je sagovornik.

Međusobne optužbe

Milatovićev kabinet prekjuče je nazvao odluku o suspenziji Vukovića nezakonitom, poručivši da je posrijedi “nastavak odmazde i bahatog ponašanja Krapovića”.

“Vijesti” su pitale prekjuče Ministarstvo odbrane da li Krapović smatra da se njegovim sukobom s Milatovićem unižava integritet Vojske, te kakve će to imati posljedice po nju, a na njih je odgovorio Vuksanović, rekavši da je Vuković udaljen s dužnosti isključivo na njegov predlog i u skladu sa zakonom.

Tvrdi da ta odluka nije donesena ni po čijem nalogu, ni pod čijim pritiskom, niti kao rezultat bilo kakvih ličnih ili institucionalnih nesuglasica.

“Zato najoštrije i bez ikakve zadrške demantujem tvrdnje da je ova odluka posljedica navodnog sukoba. To je neistina. Jer kad bi to bilo tačno, onda bi značilo da načelnik Generalštaba djeluje po političkim zahtjevima, a ne po Ustavu, zakonu i profesionalnoj savjesti”, naveo je Vuksanović.

On je konstatovao da Vojska nije ničija politička ispostava, niti prostor za pritiske, ucjene i konstrukcije, dodavši da je u pitanju “institucija časti, hijerarhije i zakona”.

“Odluke koje donosim - donosim hladne glave, čiste savjesti i s punom sviješću o odgovornosti koju nosi uniforma koju nosim. Ko god pokušava da ovu zakonitu odluku predstavi kao lični obračun ili politički akt, ne napada mene - napada princip civilno-vojne ravnoteže, profesionalnu autonomiju Vojske i samu državu. Na to neću pristati. Nikad”, podvukao je Vuksanović.

On je juče u saopštenju naveo da su postupci Vukovića u posljednje vrijeme predstavljali flagrantno kršenje načela subordinacije i jednostarješinstva u komandovanju i dužnosti izvršavanja naređenja, što je i uzrok pokretanja postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti.

Prema njegovim riječima, Vuković je izvršio niz radnji koje za cilj imaju direktan pokušaj urušavanja autoriteta načelnika Generalštaba.

S druge strane, iz Milatovićevog kabineta rekli su “Vijestima” da su donosioci odluke u resoru odbrane prekjuče ponizili Vojsku.

“... Jer je komandantu Mornarice VCG Vukoviću postavljena zasjeda, i isti je nezakonito udaljen s dužnosti i zaustavljen na ulici od strane Vojne policije i primoran da napusti službeno vozilo”, kazao je Dejan Vukšić.

On tvrdi da je na taj način pokušano da se Vukoviću onemogući obavljanje službene radnje i prisustvovanje sjednici Savjeta, po Milatovićevom pozivu.

“Oficir-general iza kog je 30 godina časnog službovanja domovini, našao se na ulici, u uniformi crnogorske vojske, pokušavajući da sebi obezbijedi prevoz do mjesta održavanja sjednice Savjeta. Ovaj događaj najbolje pokazuje ko ponižava Vojsku i ugrožava njen integritet”, ocijenio je Vukšić.

( Balša Rudović )