Kraj godine skuplji dva eura no lani

Kupovina svih 15 proizvoda, čije cijene “Vijesti” prate više od dvije godine, danas u podgoričkom mega marketu košta 46,1 euro, što je 2,1 eura više nego u decembru prošle godine.

U malom marketu cijena je praktično ista, pa sve namirnice sada treba platiti 32,4, umjesto lanjskih 32,3 eura.

Četiri vrste voća i povrća na pijaci danas koštaju 4,7 eura i pojeftinila su za 10 centi.

To su neki od rezultata mjesečnog cjenovnog barometra “Vijesti”, kojim se upoređuju cijene namirnica istog proizvođača, identične vrste i gramaže, kako bi se dala prava slika mjesečnih promjena i kojim se prati kretanje cijena 15 proizvoda u podgoričkom malom, velikom marketu i na pijaci. Reporter je u markete i na pijacu išao jednom mjesečno od septembra 2023. godine, i to sredinom mjeseca, kako bi popisao cijene, ispratio njihova kretanja i eventualna poskupljenja ili pojeftinjenja.

Vlada je sredinom novembra još jednom pokrenula “Limitirane cijene”, a novom akcijom za ograničenje marži obuhvaćeno je 49 priozvoda, a predviđeno je da traje do kraja marta sljedeće godine. Akcija je bila na snazi i za vrijeme istraživanja u decembru prošle godine, s tim da su tadašnjom bila obuhvaćena 73 artikla.

Iako se ova mjera više poštuje nego lani, na policama velikog marketa kao njen dio nije bilo označeno tetrapak mlijeko, dok je toalet papir nosio oznake “Limitirane cijene”. Situacija je svakako bolja nego prošle godine, kada je među praćenim proizvodima samo jedan bio pravilno označen, dok su četiri bila van akcije.

Prema podacima Uprave za statistiku - Monstat, novembarske cijene bile su 0,4 odsto niže nego u oktobra ove godine. Najveći uticaj na deflaciju imao je pad cijena povrća, voća, usluga smještaja i hljeba i žitarica. U poređenju sa prošlom godinom, cijene u novembru 2025. bile su u prosjeku više za 4,2 odsto.

TELETINA PREDNJAČI

Kupovina svih namirnica u velikom marketu prošle godine koštala je 44 eura, dok danas istu korpicu treba platiti 46,1 eura. U velikom marketu sada je za gotovo euro skuplji kilogram teletine - u posljednjem mjesecu prošle godine koštao je 13 eura, dok je sada potrebno izdvojiti 13,9 eura.

U odnosu na prošlu godinu, za trećinu su skuplje jabuke, čija je cijena sada viša 50 centi. Lani je kilogram trebalo platiti 1,1 euro, a danas 1,6 eura. Slično je i u slučaju krastavaca, za koje takođe treba platiti pola eura više.

Oko 40 centi više sada treba platiti čokoladu, koja je krajem 2024. godine koštala euro - dok joj je sadašnja cijena 1,4 eura. Toliko je skuplji i deterdžent za suđe, koji je koštao 2,5 eura, dok sada za njega treba dati 2,85 eura.

Manja poskupljenja zabilježena su u slučaju banana, ribljih štapića, paste za zube, jaja i jogurta.

U odnosu na prošlu godinu, danas manje košta kilogram paradajza, koji u velikoj trgovini treba platiti 30 centi manje, odnosno 2,4 eura umjesto lanjskih 2,7 eura. Sličan pad u cijeni je zabilježen i u slučaju stiješnjene šunke, koja je koštala četiri, a sada 3,65 eura.

Povoljnije je i mlijeko, za koje treba izdvojiti 15 centi manje nego u posljednjem mjesecu prošle godine, dok deset centi manje košta i toalet papir.

Korpu sa svim praćenim artiklima u malom marketu sada treba platiti 32,4 eura, što je deset centi više nego u decembru prošle godine - kada je koštala 32,3 eura.

U malom marketu, čokolada sada košta 60 centi više po tabli nego u decembru 2024. godine. Ona je tada koštala 90 centi, dok joj je cijena sada 1,5 eura. Poskupljenje je značajno i u slučaju krastavca, za čiji kilogram treba dati dva eura umjesto tadašnjih euro i po.

Sada 40 centi više koštaju jabuke, kilogram je 1,5 eura umjesto lanjskih 1,1 eura. Od ostalih poskupljenja, izdvaja se pasta za zube koju treba platiti 20 centi više, te šunka koja je skuplja deset centi...

Najveći pad cijene u malom marketu zabilježen je u slučaju piletine - kilogram je sada povoljniji za gotovo euro. Nju je krajem prošle godine trebalo platiti 8,5 eura, dok sada košta 7,4 eura.

Oko 30 centi manje treba dati i za paradajz, 20 centi manje za banane, dok su po deset centi jeftiniji mlijeko i deterdžent za suđe.

VOĆE I POVRĆE MIMO AKCIJE

Državnim “Limitiranim cijenama” više nisu obuhvaćeni voće i povrće, dok su iz Ministarstva ekonomskog razvoja kojim rukovodi Nik Đeljošaj “Vijestima” nedavno kazali da te namirnice nisu njen dio jer imaju izražene sezonske i dnevne oscilacije cijena, što, kako tvrde, potvrđuju i podaci Monstata, te da na njihovu cijenu utiče i visoka stopa PDV-a koja ograničava domet mjera.

Istakli su da u takvim uslovima administrativno ograničenje marži ne bi imalo željeni efekat na smanjenje cijena u maloprodaji, ali bi moglo dovesti do poremećaja u snabdijevanju, pa podržavaju inicijative za smanjenje stope PDV-a na voće i povrće. Dodali su da je to već praksa u većem broju evropskih zemalja, upravo kako bi osnovne namirnice bile dostupnije građanima, a njihove cijene dugoročno smanjile.

Kroz “Limitirane cijene” marže na brašno, šećer, ulje, so i svježe domaće kravlje mlijeko u kesi, ograničene su na pet odsto u trgovini na veliko i sedam odsto u trgovini na malo, dok su za 29 prehrambenih namirnica i 14 artikala hemije za ličnu upotrebu i djecu, marže u svim objektima ograničene na 15 odsto. Marža je razlika između nabavne i prodajne cijene robe.

Državnim mjerama ograničena je i prodajna cijena tone peleta, pa proizvođači za njih mogu da naplaćuju najviše 250 eura, a trgovci na malo 279 eura.

Tržišna nije kažnjavala

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su naglasili da se “Limitirane cijene” sada više poštuju, jer je akcija usaglašena kroz razgovore sa predstavnicima privrede.

Oni su “Vijestima” prije nekoliko dana kazali i da prvi pokazatelji u kombinaciji sa podacima Monstat-a, ukazuju na usporavanje rasta cijena i stabilizaciju u grupama proizvoda koje su obuhvaćene ovom mjerom.

“Prema podacima Tržišne inspekcije, od dana stupanja odluke na snagu izvršeno je 18 inspekcijskih kontrola, pri čemu nijesu utvrđene nepravilnosti, niti su izricane novčane kazne. To potvrđuje da trgovci, u najvećem broju slučajeva, poštuju postignuti dogovor i propisane obaveze. Analize su pokazale da je ograničavanje marži, uz dogovor sa privredom, najefikasniji i najmanje invazivan mehanizam za ublažavanje rasta cijena osnovnih proizvoda u postojećim tržišnim uslovima”, kazali su oni.

( Mirko Kotlaš )