Svjetska ekonomija 2026: Koji izazovi su pred nama?

Globalna ekonomija je tokom 2025. prošla kroz mnogo izazova, uključujući oštre trgovinske tenzije, neujednačen, ali umjeren rast, kao i rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i nivoa zaduženosti u mnogim delovima sveta. Očekuje se da će se veliki deo tih problema preseliti i u 2026.

Globalni rast će se umjereno usporiti – sa 3,2 odsto u 2025. na 2,9 odsto u 2026. godini, procjenjuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). U toj organizaciji navode da je svjetska ekonomija ove godine pokazala otpornost, ali da i dalje ostaje krhka.

Trampove carine

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa šokirala je svijet u aprilu uvođenjem novog carinskog režima, čiji je cilj bio smanjenje velikih američkih deficita preoblikovanjem globalnih trgovinskih tokova. Taj potez izazvao je potrese na tržištima, neizvjesnost među kompanijama i prilagođavanje lanaca snabdijevanja.

Vašington je u međuvremenu postigao sporazume sa brojnim trgovinskim partnerima. Ipak, prosječna američka carinska stopa porasla je sa 2,5 odsto, koliko je iznosila kada se Tramp u januaru vratio u Bijelu kuću, na 17,9 odsto - najviši nivo od 1934. - prema proračunima Budžetske laboratorije Univerziteta Jejl.

Očekuje se da će Vrhovni sud SAD naredne godine donijeti odluku o tome da li predsjednik može da zaobiđe Kongres i uvede carine pozivajući se na vanredno stanje. Mnogi posmatrači očekuju da će najviša sudska instanca potvrditi stav nižih sudova da - Trampove carine nisu po zakonu.

Čak i ako sudije ponište te carine, administracija bi mogla da posegne za drugim pravnim sredstvima kako bi ponovo uvela dio dažbina. Zbog toga će carine vjerovatno ostati jedno od ključnih pitanja i u 2026. godini.

Trgovinske tenzije SAD i Kine

Ališa Garsija-Erero, glavna ekonomistkinja za Aziju i Pacifik u francuskoj investicionoj banci Natiksis, rekla je da će Trampove carine 2026. jače pogoditi azijske zemlje. Kao razloge navela je nastavak geopolitičkih tenzija, sve veću fragmentaciju trgovine i izostanak dublje regionalne integracije koja bi mogla da ublaži efekte carina.

Trgovinska trvenja između SAD i Kine, dvije najveće svjetske ekonomije, takođe će se vjerovatno nastaviti. Tenzije su se donekle smirile nakon što su se Tramp i kineski predsjednik Si Đinping sastali u oktobru i dogovorili dvanaestomjesečno primirje u trgovinskom ratu.

Ipak, to primirje ostaje krhko, a osnovni ekonomski i strateški problemi i dalje su neriješeni.

„Sporazum SAD i Kine više liči na prekid vatre nego na trajni mirovni sporazum koji bi okončao trgovinski rat između dvije zemlje", rekao je za DW Radživ Bisvas, izvršni direktor firme za analitiku rizika Asia Pacific Economics.

„SAD i Kina ostaju zarobljene u geostrateškom nadmetanju, koje podstiče rivalstvo u ključnim oblastima kao što su odbrambene tehnologije i napredne proizvodne industrije poput vještačke inteligencije, kvantnog računarstva i robotike", dodao je on.

Bisvas je naglasio da će se borba za tehnološku dominaciju između SAD i Kine vjerovatno nastaviti i naredne godine. Kako je naveo, doći će do „sve češće upotrebe carina, sankcija i drugih ekonomskih mjera u ključnim oblastima tehnološkog rivalstva, kao što su napredna vojna oprema, čipovi za vještačku inteligenciju, kvantno računarstvo i robotika".

Kineska ekonomija - disbalans ponude i potražnje

Uprkos tome, očekuje se da će kineska ekonomija i naredne godine ostati relativno otporna, uz rast od oko 5 odsto, u skladu s nedavnim ciljevima vlade.

Međutim, duboko ukorijenjeni strukturni problemi ostaju, poput „demografskog starenja, opadanja granične produktivnosti kapitala i viška kapaciteta u mnogim industrijskim sektorima, kao što su čelik, brodogradnja i hemijska industrija", rekao je Bisvas.

Nil Širing, glavni ekonomista londonske kuće Capital Economics, naveo je u jednoj analizi da kineski model rasta „i dalje daje prednost ponudi u odnosu na tražnju, što dovodi do hroničnog viška kapaciteta i uporno slabe potrošnje domaćinstava".

Kako bi se ti problemi ublažili, kineski lideri su nedavno obećali da će između ostalog podstaći domaću potrošnju i stabilizovati ogromno i problematično tržište nekretnina. „Donosioci odluka obećavaju da će se pozabaviti tim problemom, ali će disbalans ostati obilježje kineske ekonomije i u 2026. godini", ocijenio je Širing.

Inflacija i visoko zaduženje

Inflacija je, u međuvremenu, u mnogim djelovima svijeta ostala povišena, uključujući SAD i evrozonu, dijelom i zbog carina. Dalje povećanje trgovinskih barijera ili poremećaji u lancima snabdijevanja mogli bi da ubrzaju rast cijena, što bi centralne banke stavilo pred dilemu – da li podizati kamatne stope radi suzbijanja inflacije ili ih zadržati niskim kako bi se podržao rast.

Rast kamatnih stopa mogao bi da naškodi privrednom rastu i izazove nagli skok troškova servisiranja duga u visoko zaduženim i finansijski slabijim zemljama.

Mnoge zemlje evrozone, poput Francuske, posebno su ranjive, jer njihove vlade imaju teškoće da proguraju nepopularne mjere smanjenja potrošnje kako bi obuzdale deficite i rastući dug.

„Fiskalni pritisci koji su u više navrata ove godine uzdrmali investitore nastaviće da proganjaju tržišta i u 2026. Sada je široko prihvaćeno da se javne finansije u nekoliko velikih razvijenih ekonomija nalaze na neodrživoj putanji", napisao je Širing.

Njemačka ekonomija, najveća u Evropskoj uniji, koja se još bori da izađe iz dugotrajnog zastoja, trebalo bi naredne godine da dobije podsticaj kroz povećanu državnu potrošnju za odbranu i infrastrukturu. Ipak, raspoloženje u poslovnom sektoru ostaje sumorno.

Vodeći ekonomski instituti nedavno su snizili prognoze rasta za 2026. godinu. Institut Ifo, na primjer, sada predviđa rast od svega 0,8 odsto, u odnosu na raniju procjenu od 1,3 odsto. Njemačka vlada, međutim, i dalje prognozira rast od 1,3 odsto u 2026.

Šta ako pukne balon vještačke inteligencije

Očekuje se da će se bum u oblasti vještačke inteligencije nastaviti i naredne godine. Velike američke tehnološke kompanije već su izdvojile stotine milijardi dolara za izgradnju i proširenje infrastrukture, poput centara sa serverima.

Pretpostavlja se da će te investicije značajno doprinijeti rastu bruto domaćeg proizvoda u SAD, u poređenju s drugim djelovima svijeta, gdje su ulaganja znatno manja.

Ipak, investitori su sve nervozniji zbog visokih procjena vrijednosti američkih tehnoloških kompanija, jer još nije jasno da li će ogromna ulaganja u infrastrukturu vještačke inteligencije na kraju biti isplativa. Neki strahuju da se formirao balon koji bi mogao da pukne i izazove rasprodaju na tržištima.

Ališa Garsija-Erero je za DW rekla da je „revolucija vještačke inteligencije strukturna" i da će se tehnološka transformacija i njeno usvajanje nastaviti i 2026. godine. Ona je, međutim, upozorila da bi nagli pad ulaganja u AI, ukoliko balon pukne, snažno pogodio američku ekonomiju i domaćinstva, što bi vjerovatno gurnulo najveću svjetsku ekonomiju u recesiju i usporilo globalni rast.

( Deutsche Welle )