Milatović za "Vijesti": Nisam sujetan, pravim partiju

Predsjednik države Jakov Milatović nagovijestio je da će formirati političku partiju, navodeći da je državi potrebna nova snaga “koja će okupiti poštene i kredibilne ljude koji hoće da rade, a ne da obećavaju i nude izgovore”.

On je u intervjuu “Vijestima” rekao da već godinama zagovara ideju jakog centra i uvijek je partner svima koji iskreno baštine vrijednosti evropske, demokratske, građanske i reformske Crne Gore, lišene društvenih podjela i nestabilnosti.

Prepiska sa Milatovićem vođena je elektronskom poštom, uz nedovoljno vremena da odgovori na dodatna pitanja, nakon što na mnoga nije konkretno odgovorio.

Predsjednik je ocijenio da se “utisak njegovih neistomišljenika” o njegovoj sujeti ne može izjednačiti sa “mišljenjem građana”.

Govoreći o odnosu sa premijerom Milojkom Spajićem, sa kojim je osnovao Pokret Evropa sad (PES) 2022. godine, pa izašao iz njega 2024, kazao je da se institucionalna komunikacija odvija zvaničnim kanalima i preko kabineta, a imaju i direktne kontakte “kada to zahtijevaju okolnosti”.

Najavio je da će uskoro opet imati važan razgovor sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, sa kojim je razgovarao telefonom nakon što ta država umalo sredinom decembra nije blokirala zatvaranje dva poglavlja, ali i “sa još jednim evropskim liderom kako bi ubrzali proces pristupanja Crne Gore EU”.

Rekao je i da je radio na tome da se odnosi sa Hrvatskom, koja je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) vode ozbiljno i državnički, ali da smatra nekonstruktivnim stav pojedinih hrvatskih ministara koji, “najvjerovantnije radi sticanja političkih poena kod kuće, u kontinuitetu iznose nove zahtjeve crnogorskoj strani i podgrijavaju tenzije u odnosu na neka od otvorenih pitanja između dvije države”.

Smatra da je pitanje uvođenja srpskog jezika kao službenog u Ustav Crne Gore legitimno, ali “da se ovo pitanje periodično aktuelizuje kako bi određeni politički akteri prikrili nedostatak vidljivih rezultata”.

Govoreći o novom trvenju u Vojsci Crne Gore i Savjetu za odbranu i bezbjednost, kazao da njegovo insistiranje na poštovanju Ustava i zakona u svim segmentima funkcionisanja Vojske je “ključno za očuvanje njenog integriteta i ugleda”.

Kraj godine prošao je u znaku novih trvenja u Vojsci Crne Gore i Savjetu za odbranu i bezbjednost, koje su rezultirale suspenzijom komandanta Mornarice VCG g. Darka Vukovića. Čelnik VCG g. Miodrag Vuksanović tvrdi da je odluka o suspenziji motivisana kršenjem principa subordinacije i da nema veze s politikom. Odluci je prethodilo pismo g. Vukovića Vama, u kom tvrdi da ga ministar odbrane g. Dragan Krapović mobinguje. Vi ste slučaj g. Vukovića namjeravali da kandidujete za sjednicu vrhovne komande prekinutu 24. decembra. Smatrate li da ste se time umiješali u ministrov “posao”, s obzirom na to da zakon jasno propisuje da je Vojska pod njegovom nadležnošću?

Član 130 Ustava Crne Gore propisuje da: “Savjet za odbranu i bezbjednost donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore”, dok je članom 38 Zakona o Vojsci Crne Gore propisano da: “ministar obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom”. Savjet dakle odlučuje, a ministar odbrane stvara uslove da se te odluke sprovedu. Nadam se da je na osnovu ovoga građanima jasno kako se donose odluke koje se tiču komandovanja Vojskom.

Imam utisak da se upravo određenim postupcima ministra odbrane i načelnika Generalštaba pokušava skrenuti pažnja sa činjenice da je zapravo ministar odbrane izašao iz granica svojih ovlašćenja. Ovdje prije svega mislim na imenovanje jednog oficira za vršioca dužnosti na jednu od pozicija bez prethodne odluke Savjeta o njegovom razrešenju sa drugog mjesta na koje je bio raspoređen, o čemu je zapravo trebalo da bude riječi na samoj sjednici Savjeta. Navedenu proceduru jasno zna i sam ministar jer je isti prethodno već bio podnio pismeni zahtjev za razrešenje tog oficira od strane Savjeta, kako bi ga imenovao na pomenutu poziciju. Međutim, ne čekajući odluku Savjeta, ministar odbrane je zapravo preuzeo ustavne nadležnosti Savjeta.

Istovremeno, kao predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost imam ustavnu obavezu da reagujem kada postoji sumnja na ugrožavanje profesionalnog integriteta nekog od oficira u Vojsci Crne Gore, a posebno kada je u pitanju jedan od najstarijih, najiskusnijih i najpoštovanijih oficira u Vojsci, kakav je komodor Vuković, sadašnji komandant mornarice. Savjet za odbranu i bezbjednost je upravo institucionalno mjesto na kojem se kadrovska pitanja koja se tiču oficira Vojske Crne Gore razmatraju, a sve u cilju zaštite zakonitosti, profesionalnosti i stabilnosti sistema odbrane.

Ne smatrate li da se posljednjim dešavanjima u VCG i na sjednici vrhovne komande urušava integritet Vojske, i da tome i Vi doprinosite?

Da bi Vama i svim građanima bilo jasno, meni su, kao predsjedniku Savjeta, nakon pomenutog nezakonitog imenovanja i neustavnog ponašanja ministra odbrane, koje se ne dešava prvi put, ostale samo dvije mogućnosti - da ne preduzimam ništa i dopustim grubo kršenje Ustava i zakona, ili da u okviru Savjeta ukažem na pomenute nezakonite odluke. Moje insistiranje na poštovanju Ustava i zakona u svim segmentima funkcionisanja Vojske je upravo ključno za očuvanje integriteta i ugleda Vojske.

Kakve su šanse da se najnovija sporenja, kao i ona prethodna višemjesečna između Vas i ministra, riješe kompromisom? Sporenja o tome ko treba da bude načelnik Generalštaba riješili ste tako što je prihvaćen njegov predlog da to bude g. Vuksanović, dok je Vaš kandidat, g. Vuković, postavljen na čelo Mornarice...

Kao predsjednik države insistiram da se svi poslovi u vezi sa Vojskom Crne Gore obavljaju isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, uz jasno poštovanje nadležnosti svih institucija. Takav pristup ne smije biti izvor nesuglasica, već zapravo temelj stabilnog i odgovornog funkcionisanja sistema odbrane. Saradnja i međusobno uvažavanje institucija, uz poštovanje pravnog okvira, jedini su ispravan i konstruktivan put u interesu države Crne Gore i naše Vojske.

Hoćete li u 2026. formirati partiju (ili politički pokret) s kojom biste nastupili na državnim izborima godinu kasnije? Ako hoćete, zbog čega ste se odlučili na taj potez, kad namjeravate to da učinite, s kim, kako će se zvati taj politički subjekt, gdje će ideološki biti pozicioniran, šta će zagovarati u programu i šta će mu biti ciljevi?

Moj fokus je da do kraja svog predsjedničkog mandata imamo državu na koju ćemo biti ponosni, ekonomski stabilnu i sa boljim životnim standardom građana, sa jakim i nezavisnim institucijama, sa pravosnažnim presudama za organizovani kriminal i korupciju i naravno državu koja je članica EU. Za takav uspjeh je potrebna nova snaga koja će okupiti poštene i kredibilne ljude koji hoće da rade, a ne da obećavaju i nude izgovore.

Javnost dobro zna da ideološki pripadam političkom centru koji je, nažalost, u ovom trenutku poprilično oslabljen. Očigledan pad povjerenja građana u stranke centra, koje nisu uradile dovoljno da bi ispunile opravdana očekivanja građana, prije svega onih koji su se izborili za promjene 2020. godine, dovelo je do apstinencije, ali i do ponovnog jačanja političkih subjekata na polovima. Zamjene umjesto promjena, izazovno stanje u ekonomiji i nedovoljna distribucija pravde iz ugla običnog građanina, ostaju ozbiljan problem koji mogu riješiti samo pošteni i vrijedni ljudi, a ne reciklirani kadrovi prethodnog režima koji su se vješto ubacili u redove stranaka koje su sada na vlasti.

Znanje, poštenje, integritet i ekonomski patriotizam su najvažniji principi odgovorne državne politike koju želim da afirmišem. Crna Gora mora ići naprijed. Više nemamo pravo na izgovor.

S kim ste, konkretno, od aktuelnih političara razgovarali o mogućoj saradnji? Šta su Vam na tu temu rekli čelnici Budve i Danilovgrada, g. Nikola Jovanović i g. Aleksandar Grgurović, a šta ljudi iz bliskog Vam Pokreta za Podgoricu?

Crna Gora ima ljudski kapital koji je nedovoljno stavljen u funkciju njenog razvoja. Jedna od najvažnijih misija mog političkog djelovanja jeste okupljanje kvalitetnih i poštenih ljudi, koji znaju i žele da budu dio promjena. Tako je bilo dok sam stvarao PES, tako je i sada.

Sa dosta takvih ljudi imam svakodnevnu komunikaciju, razgovaramo o problemima koje uočavamo i mogućim rješenjima. Radi se o potencijalu koji treba iskoristiti u svrhu napretka naše zemlje.

Razgovaram sa ljudima koji imaju veliko znanje u oblastima kojima se bave, koji posjeduju visok stepen integriteta i koji su snažno motivisani da rade u korist cjelokupne zajednice.

Neke od njih sam upoznao kroz svoje dosadašnje djelovanje na javnim funkcijama, neke znam od ranije, neki su do sada bili prepoznatljiva lica civilnog sektora, a ima i onih koji su, iz principijelnih razloga, napustili partije kojima su do skoro pripadali.

Smatram da je posebno važno da se u društvene i političke procese na državnom nivou uključe i pojedini lokalni lideri i liste, ljudi koji su prepoznati i uvaženi od strane lokalnih zajednica iz kojih dolaze.

Predsjednik opštine Danilovgrad, gospodin Grgurović, ima izuzetne kvalitete i s pravom uživa veliko povjerenje građana u svojoj opštini. Imamo odličnu komunikaciju i snažno međusobno povjerenje.

Predsjednik opštine Budva, gospodin Jovanović je talentovan političar koji će, siguran sam, naći svoje mjesto u političkom životu i na državnom nivou.

Što se tiče Pokreta za Podgoricu, on predstavlja osvježenje na političkoj sceni u Glavnom gradu i ohrabrujem ih da nastave da rade u korist građana Glavnog grada.

Ako napravite stranku, s kojim političkim subjektima biste bili spremni na saradnju i čime bi ona bila uslovljena? Hipotetički, da li biste sarađivali s Vašom bivšom partijom, Pokretom Evropa sad (PES), čiji ste jedan od osnivača?

Suviše je rano govoriti o političkom kontekstu koji će biti za nešto više od godinu dana. Međutim, ono što je važno je da Crna Gora u tom trenutku posjeduje političku snagu koja će predvoditi reformski proces u zemlji u okvirima naredne Vlade.

Znate da su moji prioriteti od prvoga dana: stabilna i održiva ekonomija koja radi za ljude, a ne za odabranu elitu, efikasno i jednako za sve sprovođenje pravde, nezavisne i jake institucije. Obrazovanje koje mora postati najbolje u regionu. Zdravstvena briga koja je dostupna, brza i kvalitetna. I naravno, Crna Gora u EU, i to kao primjer uspješno završenog posla i brzog razvoja u svim segmentima društva.

Znate da već godinama zagovaram ideju jakog centra i uvijek sam partner svima koji iskreno baštine vrijednosti evropske, demokratske, građanske i reformske Crne Gore, lišene društvenih podjela i nestabilnosti. I to se neće mijenjati.

Pod kojim uslovima biste sarađivali s Demokratskom partijom socijalista (DPS) i strankama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF)?

Crnoj Gori ne trebaju priče koje dijele društvo već ideje za bolju budućnost. I dok jedna strana, na svaki način pokušava da pokaže neko novo i “umiveno” lice, zbunjujući svoje tradicionalne birače, na način što jedno govore, a drugačije rade, ovi drugi ostaju u rovovima i u mraku sjenke svog osnivača i dugogdišnjeg lidera, koji je Crnoj Gori ostavio u nasljeđe kriminal i korupciju. Sa druge strane, moja uloga kao predsjednika je da na ove anomalije ukažem, ali i uradim sve kako bi se došlo do suštinskog iskoraka. Da bismo u tome uspjeli, potrebno je da nova generacija lidera, neopterećenih prošlošću, onih koji su prepoznati kao pošteni i nekorumpirani, i koji istinski žele dobro ovoj zemlji, preuzmu i reformišu rigidne partijske strukture gdje o svemu uvijek odlučuje jedan čovjek.

Potrebno je i da bolje razumijemo jedni druge, umjesto što se nadamo da će druga strana vremenom promijeniti mišljenje. Da konačno stavimo otvorena pitanja na sto i iskreno razgovaramo o tome kako da stvaramo Crnu Goru u kojoj je svima komotno.

Kakav i koliki mislite da je Vaš trenutni politički kapital? Smatrate li da ste dio njega izgubili u međuvremenu zbog nekih svojih poteza, i nije li dokaz toga i to što već duže vrijeme ne izgovarate i što ste prije godinu i po, dvije maltene svakodnevno ponavljali, da Vas je glasalo preko 220 hiljada građana?

Činjenica na koju ste podsjetili, da mi je preko 220 hiljada građana dalo povjerenje u drugom krugu predsjedničkih izbora 2023. godine, najviše je što je jedan kandidat za predsjednika ikada dobio, i nešto na što ću biti ponosan i zahvalan čitavog života. Vizija i nada sa kojom sam tada izašao pred građane me vodi i danas. Ujedno, za mene je to i ogromna obaveza i odgovornost da očekivanja građana i ispunimo. A to znači i konfrontaciju sa dotadašnjim praksama, a često i sukob sa onima koji su umjesto da rade na obećanim promjenama, izabrali lakši put, oportunizam i populizam.

Lakši put nikada nije bio moj izbor, već uvijek i samo onaj koji je pravedan i u interesu građana. Kada idete tim putem, plaćate veću cijenu, ali se na on kraju uvijek isplati. Čvrsto vjerujem da većina građana to prepoznaje i da će “politički kapital” o kojem govorite na kraju biti na strani onih koji se istinski bore za svakog građanina pojedinačno i društvo u cjelini.

U prethodnom novogodišnjem intervjuu “Vijestima” niste bili isključili opciju povratka u PES. Zašto se to nije desilo i da li je o tome bilo razgovora sa šefom PES-a i Vlade g. Milojkom Spajićem?

U PES-ovo stvaranje i izborne uspjehe ugradio sam najbolje što sam imao u tom trenutku - znanje, poštenje i želju da zajedno mijenjamo Crnu Goru nabolje. Moj odlazak iz PES-a jeste bio iznenađenje imajući u vidu političku praksu na ovim prostorima - jer ko napušta liderstvo u političkoj partiji koja je u tom trenutku najjača politička snaga u zemlji?

Sigurno da bi mi bilo politički lakše da sam ćutao, i time čuvao stabilnu političku zaleđinu. Međutim, kada sam na organima odlučivanja ostao u manjini, smatrao sam da se mojim izlaskom iz PES-a brane temeljni principi na kojima je nastao taj Pokret, a za koje sam smatrao da su narušeni. Mislim da je to bilo politički fer i ispravno.

Novi izazovi traže novu energiju, kompetentne, poštene i odlučne pojedince. Znam kako se kreira pobjednička opcija i kako se može mijenjati politički ambijent. Budite uvjereni da će tako biti i u budućnosti.

Ako planirate da oformite stranku koja će se boriti za podršku građana na izborima 2027, da li to znači da imate ambiciju da pređete s predsjedničke na premijersku funkciju? Smatrate li da biste mogli da budete bolji premijer od g. Spajića? Zašto?

Ne gradim planove na ličnoj ambiciji, već na potrebi da Crna Gora bude uspješna država koja radi za građane, a ne za političare. Svjesni smo da ta potreba i dalje postoji. Moja politička aktivnost nikad neće biti projekat jedne funkcije, već nastavak borbe za sistemsku promjenu društva.

Stabilnost i rezultat koje traže građani doći će kao proizvod ozbiljnog planiranja i rada. Gdje ću ja lično biti u tom procesu manje je važno - ali ću sigurno biti tamo gdje mogu najviše doprinijeti da reforme uspiju.

U kakvim ste trenutno odnosima sa g. Spajićem, i da li se nešto po tom pitanju bilo promijenilo nabolje nakon susreta koji ste imali krajem 2024? Ako jeste, šta, ako nije, zašto?

Meni je važnije da sistem institucionalno funkcioniše nego ko je sa kim u kakvom raspoloženju. Institucionalna komunikacija se odvija zvaničnim kanalima i preko naših kabineta. Imamo i direktne kontakte kada to zahtijevaju okolnosti. Primijetili ste da nemam nikakav problem da pohvalim dobre poteze Vlade, svaki novi dobar zakon, završetak projekta, napredak na putu ka EU. Naravno, moja je obaveza da ukažem na svako kršenje zakona i Ustava. Isto tako, moja je obaveza da pokrećem pitanja i dajem predloge Vladi i Skupštini kako bi se promjene ubrzale i kako bismo razvijali ekonomiju i demokratiju, i time poboljšali kvalitet života građanima.

Dio javnosti optužuje Vas da ste previše samoljubivi, da prečesto koristite zamjenicu “ja” u javnim nastupima, da nerijetko preuveličavate značaj i nadležnosti koje nosi funkcija predsjednika. Na primjer, stekao se utisak da je bilo važnije ko je jedini telefonom razgovarao s francuskim predsjednikom g. Emanuelom Makronom o “dizanju rampe” za dva pregovaračka poglavlja, nego što se to desilo. Takođe, nezvanične informacije “Vijesti” govore da ste poziv za bečki novogodišnji koncert dobili nakon što ste saznali da je tamo pozvan premijer, a potom danima insistirali da Vam crnogorska ambasada u Beču obezbijedi pozivnicu od predsjednika Austrije. Da li je to tačno?

Prednovogodišnji ambijent je svakako dobra prilika i za manje ozbiljne teme poput ovih koje ste pomenuli. Ali, hajde da dam odgovor i na ova pitanja. Što se tiče bečkog novogodišnjeg koncerta, postoje određene procedure za dobijanje pozivnica i tu nema nikakvih nepoznanica. Ja bih volio da je naša ambasada u Beču toliko uticajna kada je u pitanju proces odlučivanja austrijskog predsjednika. Mogu da Vam kažem da između austrijskog predsjednika i mene postoji izgrađen odnos međusobnog povjerenja i uvažavanja. Znate da je jedna od mojih prvih zvaničnih posjeta nakon stupanja na dužnost predsjednika bila upravo posjeta Beču na poziv predsjednika (Aleksandera) van der Belena, a da smo supruga i ja u februaru 2024. godine već bili počasni gosti predsjednika Austrije i njegove supruge na prestižnom Opera Balu. Predsjednik Austrije će na moj poziv naredne godine doći u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, a radujem se što ćemo moja supruga i ja biti njegovi počasni gosti na bečkom novogodišnjem koncertu. Smatram da je to izvanredna prilika i za dodatnu promociju Crne Gore.

Takođe, drago mi je što sam lični odnos povjerenja sa predsjednikom Makronom uspio da stavim u funkciju ostvarivanja važnog državnog interesa u ključnom momentu za naš EU put. I to je najvažnije.

Ako ne smatrate sebe sujetnim čovjekom, na osnovu čega onda dio javnosti izvlači takav zaključak? Jeste li na bilo koji način doprinijeli takvom utisku?

Nadam se da ne stavljate znak jednakosti između jeftinih manipulacija mojih političkih neistomišljenika s jedne strane i onoga što zapravo građani misle s druge strane.

Tvrdite da ste imali direktnu komunikaciju s predsjednikom Francuske u vezi sa zatvaranjem poglavlja koje je njegova zemlja prvobitno bila blokirala. Da li vam je g. Makron saopštio šta su bili razlozi što se Franucka protivila zatvaranju tih poglavlja?

U ovakvim situacijama važno je razumjeti da proces odlučivanja nije isključivo tehnički, već je u velikoj mjeri politički proces. Ne radi se samo o ispunjenim ili neispunjenim stavkama na papiru, nego o ukupnoj političkoj procjeni u datom trenutku.

U toj sferi posebno mjesto ima povjerenje između lidera i institucija. Kada postoji uvjerenje da druga strana ima jasnu političku volju, da razumije preuzete obaveze i da će ih dosljedno sprovoditi, tada se otvara prostor za napredak i za promjenu ranije iznijetih stavova. Bez tog povjerenja, čak i formalno ispunjeni uslovi često nijesu dovoljni. Zato se ovakve odluke donose kroz politički dijalog, međusobno razumijevanje i procjenu kredibiliteta sagovornika.

Ovim potezom Francuske dobili smo snažnu poruku i nadam se da smo svi zajedno naučili lekciju.

Šta ćete, konkretno, preduzeti kao predsjednik da ubijedite Francusku i druge članice koje su sumnjičave prema proširenju Evropske unije, da podrže učlanjenje Crne Gore u tu zajednicu?

Uskoro ću opet imati važan razgovor sa predsjednikom Francuske, ali takođe i sa još jednim evropskim liderom kako bi ubrzali proces pristupanja Crne Gore EU. Najbolji argument nijesu riječi, najbolji argument su rezultati.

Podržavate li ideju predsjednika Srbije g. Aleksandra Vučića da cijeli ovaj region uđe “u paketu” u EU? Zašto? Ako ne podržavate taj predlog, zašto ste prećutali izjavu g. Vučića?

Tu izjavu nijesam komentarisao jer ne mislim da je važna za proces pristupanja Crne Gore EU. U ovom procesu dva su ključna faktora. Prvi, politička volja zemalja članica EU da nas primi u EU, i drugi, politička volja svih donosioca odluka u Crnoj Gori da sprovedu reformsku agendu neophodnu za ulazak u EU.

Šta mislite o tvrdnjama dijela opozicije i političkih komentatora, da g. Vučić želi da uspori, odnosno zaustavi put Crne Gore u EU?

Crna Gora je suverena država i kao što sam već rekao evropska budućnost zavisi isključivo od nas. Ako budemo radili na izgradnji moderne i uspješne države, niko nas ne može zaustaviti, imajući u vidu da u EU postoji razumna politička volja kada je u pitanju naše punopravno članstvo. Ako budemo tražili izgovore, ako nam je fokus na politikama iz prošlosti, ako reagujemo na svaku izjavu ovdje ili u inostranstvu, zaustavićemo se sami. Zato imamo ovu ogromnu diplomatsku kampanju, da svima u regionu i u Evropi, kažemo da Crna Gora završava posao, da se može ići naprijed, da se može zadržati identitet i ponos, da naš uspjeh motiviše sve druge kandidate, da ukoliko žele mogu u EU isto kao što će ući Crna Gora. Samit EU - Zapadni Balkan čiji ćemo naredne godine biti domaćin je znak povjerenja koje postoji prema Crnoj Gori.

Prije godinu ste, odgovarajući na pitanje “Vijesti” postoje li u Crnoj Gori lideri koji bi, na zahtjev Beograda, zaustavili njene EU integracije, rekli da ne želite da vjerujete “da postoje pojedinci ili političke grupacije koje svjesno rade protiv svoje države”. Jeste li i danas pri tom stavu? Zašto?

Da, i danas mislim da je opasno kad bilo ko stavi tuđi interes ispred interesa Crne Gore. Ne volim etikete i teorije, ali volim činjenice: kad vidim pokušaje da se institucije oslabe, da se društvo podijeli i da se evropski put pretvori u taoca sitnih partijskih trgovina, na to moram da reagujem. Neću optuživati bez dokaza, ali neću ni ćutati. Najbolja odbrana države je transparentnost, snažne institucije i jasna poruka da je lojalnost Ustavu iznad lojalnosti bilo kom centru moći.

Kako onda gledate na inicijative poput one lidera bivšeg DF-a g. Andrije Mandića i g. Milana Kneževića, koja je vraćena na političku scenu u danima kad je zatvoreno nekoliko pregovaračkih poglavlja, da srpski jezik bude normiran u Ustavu kao službeni?

Pitanje uvođenja srpskog jezika kao službenog u Ustav Crne Gore jeste legitimno i ima svoje snažno uporište u rezultatima posljednjeg popisa, ali i svih prethodnih popisa. Nažalost, moj je utisak da se ovo pitanje periodično aktuelizuje kako bi određeni politički akteri prikrili nedostatak vidljivih rezultata.

Postoje i druga otvorena i neriješena pitanja u Crnoj Gori. Smatram da prvo treba da rješavamo ono što je važno i hitno. Ekonomija, plate, inflacija, državna preduzeća u kojima su samo drugi ljudi sa istim lošim praksama. Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i konačne sudske presude. Nezavisne i snažne institucije, počevši od Ustavnog suda. Zdravstvo u kojem liste čekanja moraju biti kraće od vremena potrebnog za ulazak u EU.

Nezavisno od toga što ste i sami ukazali da je Ustav, u dijelu službenog jezika, veoma teško promijeniti, smatrate li da srpski jezik, koji, prema posljednjem popisu, govori najviše stanovnika Crne Gore, među kojima i Vi, treba da bude službeni?

Ne krijem da sam se i na ovom i na prethodnim popisima izjasnio kao Crnogorac koji govori srpskim jezikom. Nijesam jedan od onih koji izbjegavaju javno da govore o tome, niti jedan od onih koji mijenja ove kategorije u odnosu na vrijeme ili poziciju. Nijesam siguran da razumijem razliku između službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi, ali svakako smatram da je legitiman stav da u Ustavu srpski jezik treba da ima isti status kao i crnogorski.

Osim jezika, jedna od tema koja je aktuelizovana je i pitanje obnove Njegoševe kapele na Lovćenu. Bivši premijer, g. Zdravko Krivokapić, tražio je početkom novembra od Vas i g. Spajića da pokrenete obnovu kapele po uzoru na Njegoševu iz 1846. Podržavate li tu ideju, zašto, hoćete li preduzeti nešto povodom zahtjeva g. Krivokapića, ako hoćete, šta i kad, ako nećete, zašto?

Pitanje je složeno, pa mu treba pristupiti pažljivo i uz široki društveni konsenzus. Njegoševo djelo jednako pripada svima.

Kampanju za obnovu kapele na Lovćenu dominantno vodi Srpska pravoslavna crkva (SPC), čiji su velikodostojnici 2025. prednjačili u istorijskom revizionizmu, veličanje četničkog pokreta, otkrivanje spomenika Pavlu Đurišiću i sl. Zašto nijednom do sada niste eksplicitno, imenom i titulom, osudili sporne izjave i poteze mitropolita crnogorsko-primorskog i budimljansko-nikšićkog Joanikija i Metodija, već ste to radili “između redova”, ne pominjući njih dvojicu direktno? Da li ste to činili zbog toga da im se ne zamjerite?

Ovim pitanjima prilazim državnički i principijelo, a ne lično. Nijesam saglasan sa istorijskim prekrajanjima i veličanjem ličnosti za koje je dokazano da su bili saradnici okupatora u II svjetskom ratu kao što je to bio Pavle Đurišić. Crna Gora je antifašistička, građanska i sekularna država, ali i država u kojoj treba da postoji sloboda mišljenja.

Šta ste sve u 2025. radili na planu rješavanja bilateralnih sporova s Hrvatskom, i kako objašnjavate to što Zagreb i dalje ne daje “zeleno svjetlo” za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika)? Mislite li da se Vlada dobro postavila u odnosima prema Hrvatskoj ili je pak, kako tvrdi dio javnosti, zauzela potpuno inferioran stav, prećutkujući neke provokacije Zagreba?

Radio sam na tome da se odnosi sa Hrvatskom vode ozbiljno i državnički. Bilateralna pitanja se rešavaju dijalogom, dokumentima i poštovanjem međunarodnih obaveza. Kad dođe do blokade u procesu evropskih integracija, odgovor ne smije da bude ni inferiornost ni svađa, već jedinstven državni nastup i konkretan plan rješavanja sporova. Vlada mora da ima jedinstven stav, što do sada nije bio slučaj, mora da bude proaktivna, da vodi pregovore i da ne ostavlja Crnu Goru bez odgovora. Ja ću uvijek insistirati na zaštiti interesa države, ali i na dobrosusjedstvu, jer nam je to i ekonomski interes. Istovremeno, smatram nekonstruktivnim stav pojedinih hrvatskih ministara koji, najvjerovantnije radi sticanja političkih poena kod kuće, u kontinuitetu iznose nove zahtjeve crnogorskoj strani i podgrijavaju tenzije u odnosu na neka od otvorenih pitanja između naše dvije države.

Slučaj KFC: Nisam mogao reći komšijama da neću da se miješam jer sam predsjednik

Nedavno ste bili u žiži javnosti zbog najave otvaranja lanca brze hrane u zgradi u kojoj živite. To se, barem zasad, neće desiti, nakon prvostepenog rješenja nadležnog sekretarijata Glavnog grada, koje je uslijedilo zbog negodovanja Vas i stanara da se objekat tu otvori. Smatrate li da je, u ovom slučaju, Vaša zgrada povlašćena jer živite u njoj, dok stanari svih drugih u kojima se nalaze ugostiteljski objekti s kuhinjom, nijesu mogli da stopiraju otvaranje takvih objekata?

Ponosan sam na činjenicu da živim kao i najveći broj crnogorskih građana, u stanu koji sam kupio od sopstvenog novca. Nemam vile, penthause niti sam dobio i jedan cent novca građana Crne Gore da bih riješio svoje stambeno pitanje.

Ali nijesam zadovoljan što i dalje živim u zemlji u kojoj su mnogi koji su od novca poštenih građana Crne Gore izgradili sebi vile i penthause i dalje na slobodi. Često su upravo oni ti koji svoj nezakonito stečeni novac peru preko poslovnih aranžmana od građevine do ugostiteljstva. Zato je Crnoj Gori hitno potreban zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom. To je jedan od onih prioriteta o kojima sam ranije govorio! Nažalost nije u fokusu u mjeri u kojoj je to potrebno.

Kao otac troje djece i porodičan čovjek boriću se za pravo da svi građani žive u normalnim uslovima. I to nije pitanje privilegije, već pitanje prava. Zamislite kakav bih primjer dao građanima da se nijesam u borbi za zaštitu svojih prava pridružio ostalim stanarima iz ulaza u kojem stanujem. Zamislite da sam svojim komšijama rekao: “Izvinite, ne mogu da se miješam u ovo, znate ja sam predsjednik.”

Nadam se da će nadležne opštinske i državne službe da krenu odlučnije u borbu sa nelegalnim objektima ili objektima koji remete normalan život ljudi koji žive u svakom crnogorskom gradu.

Prazne ambasadorske stolice u EU metropolama slabe nam međunarodnu poziciju

Crna Gora i dalje nema ambasadore na nekim od najvažnijih svjetskih adresa, između ostalih, u Berlinu, Londonu, Moskvi, Vatikanu... Gdje je zapelo pa su ova mjesta i dalje upražnjena? Razgovarate li s Vladom o tome, i kad se može očekivati popuna ovih pozicija?

Diplomatija je jedan od ključnih instrumenata države za zaštitu i promociju svojih interesa, a upražnjena ambasadorska mjesta u najvažnijim svjetskim prijestonicama direktno slabe međunarodnu poziciju Crne Gore - upravo tamo gdje nam je politička, ekonomska i bezbjednosna podrška najpotrebnija.

O tome sam razgovarao sa Vladom i jasno ukazao da je neophodno hitno predložiti kandidate koji imaju znanje, profesionalno iskustvo, integritet i međunarodni kredibilitet.

Predsjednik zadovoljan svim svojim potezima

Kakva Vam je, u političkom smislu, bila 2025. godina, da li je bila bolja ili gora od prethodnih (i zbog čega), kojim svojim potezima ste zadovoljni, kojim niste, koje političke planove ste realizovali, a koje ne i zašto?

Generalno, kada je u pitanju Crna Gora, 2025. godina bila je puna izazova. Zadovoljan sam, prije svega, napretkom koji smo postigli na putu ka punopravnom članstvu u EU. Kao Predsjednik Crne Gore, snažnom diplomatskom aktivnošću, dajem puni doprinos ostvarivanju tog najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja naše zemlje.

Nažalost, imali smo nekoliko raznorodnih tema koje su, zasluženo ili ne, uslovljavale dinamiku političkih procesa. Ako bih upoređivao 2025. godinu sa prethodnim godinama, rekao bih da se napredak vidi, ali da nije došlo do otklona od nekih loših praksi iz prošlosti. Tu, prije svega, mislim na nastavak politizacije javnih preduzeća, lansiranje tema koje za cilj imaju polarizaciju društva, kao i na nedostatak pravosnažnih sudskih presuda. U kontinuitetu sam ukazivao da moramo izvršiti kompletiranje Ustavnog suda, kako bismo imali zaokružen sistem zaštite ustavnosti i zakonitosti u državi. Doneseni su i pojedini zakoni čija ustavnost je upitna, poput Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, na što sam argumentovano upozoravao poslanike u Skupštini vraćajući pomenuti zakon na ponovno odlučivanje.

Sve navedene probleme, nažalost, prenosimo kao društveni teret u 2026. godinu.

Istovremeno, ekonomija ostaje najveća briga za građane. Sa njima razgovaram svakodnevno i ono što je jasno je da veliki problem predstavlja rast cijena roba i usluga, koji u značajnoj mjeri devalvira prethodni rast zarada i penzija. U želji da doprinesem rješavanju ovog problema, uputio sam Vladi predlog mjera čija primjena bi smanjila negativne posljedice inflacije. Očekujem da Vlada u narednom periodu pokaže veće razumijevanje za rješavanje ovog velikog problema.

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )