Oprezno sa ljekovima, ićem i pićem: Povećan rizik od nepravilne upotrebe medikamenata i liječenja na svoju ruku

Praznični period karakterišu promjene u svakodnevnim navikama, ritmu života, ishrani i konzumaciji alkohola, što može značajno uticati na bezbjednu i racionalnu primjenu ljekova.

To su “Vijestima” kazali iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva, pojasnivši da se tokom praznika povećava rizik od nepravilne upotrebe ljekova i liječenja na svoju ruku. To, tvrde, za posljedicu može imati pojavu neželjenih reakcija, kao i klinički značajnih interakcija između ljekova i drugih supstanci.

Poručuju da je ljekove potrebno koristiti racionalno i odgovorno, isključivo prema savjetu zdravstvenog radnika, a u skladu sa uputstvom za lijek. Ne treba ih, tvrde, ni dijeliti sa drugima, kombinovati sa alkoholom bez prethodne konsultacije sa ljekarom ili farmaceutom, a informisanost i oprez doprinose tome da praznični dani proteknu bezbjedno, zdravo i bez neželjenih posljedica.

“Mnogi tokom praznika samoinicijativno uzimaju ljekove, naročito ljekove za prehladu i grip, ljekove protiv bolova ili za smirenje. Ovi ljekovi često sadrže više aktivnih supstanci, pa njihova nepravilna primjena može dovesti do pospanosti, vrtoglavice, mučnine, ubrzanog rada srca ili oštećenja jetre, posebno ako se uzimaju u većim dozama ili u kombinaciji sa alkoholom”, kažu iz Instituta kojim rukovodi Snežana Mugoša.

Podsjećaju da tokom praznika i konzumiranje alkohola može biti pojačano, pa je važno znati da može uticati na dejstvo određenih ljekova.

“Posebno je rizična kombinacija alkohola sa ljekovima za smirenje. Ljekovi za smirenje, kao što su bromazepam, diazepam, alprazolam i lorazepam, djeluju na centralni nervni sistem i imaju sedativno dejstvo. Alkohol ima sličan efekat, zbog čega njihova kombinacija može dovesti do pojačanog i nepredvidivog djelovanja. Neželjena dejstva koja se mogu javiti nakon istovremene primjene alkohola i ljekova za smirenje su izražena pospanost, smanjena koncentracija, usporene reakcije, vrtoglavica, poremećaj koordinacije i rasuđivanja, kao i pad krvnog pritiska. U težim slučajevima može doći do poremećaja disanja, srčane slabosti, gubitka svijesti i ozbiljnih zdravstvenih komplikacija”, ističu iz Instituta.

Pojašnjavaju i da, pored toga, određeni ljekovi mogu značajno uticati na sposobnost upravljanja motornim vozilima i rukovanja mašinama.

“Pospanost, zamagljen vid, vrtoglavica i usporene reakcije mogu se javiti kod upotrebe ljekova za smirenje, nekih ljekova protiv alergije, ljekova za ublažavanje simptoma prehlade i pojedinih analgetika, naročito ako se istovremeno konzumira alkohol. Ne treba zanemariti ni mogućnost interakcije mnogih biljnih ljekova (kao što su biljni ljekovi za smirenje, ublažavanje simptoma demencije ili ublažavanje gastrointestinalnih tegoba) sa alkoholom. Zbog toga je važno uvijek pažljivo pročitati uputstvo za lijek i izbjegavati vožnju ukoliko je naznačeno da lijek utiče na psihofizičke sposobnosti”, istakli su iz Instituta.

Iz ove institucije kazali su da se tokom praznika često pogrešno koriste i antibiotici, naročito kod simptoma prehlade i gripa, koji su najčešće virusnog porijekla.

“Antibiotici djeluju samo na bakterijske infekcije i ne treba ih uzimati bez savjeta ljekara. Njihova nepravilna upotreba može izazvati stomačne tegobe, alergijske reakcije i doprinijeti razvoju otpornosti bakterija na antibiotike, što predstavlja ozbiljan problem za cijelo društvo. Posebnu pažnju treba obratiti na kombinovanje antibiotika i alkohola. Kod nekih antibiotika, kao što je metronidazol, istovremena konzumacija alkohola može izazvati neprijatne reakcije poput mučnine, povraćanja, glavobolje i crvenila lica, zbog čega se preporučuje potpuno izbjegavanje konzumacije alkohola tokom trajanja terapije ljekovima koji sadrže metronidazole”, naglasili su iz Instituta.

( Ana Komatina )