Špijuni, dronovi i breneri - kako su Sjedinjene Države uhvatile Madura

Američki špijuni mjesecima su pratili svaki korak predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

Mali tim, koji je činio i jedan izvor unutar venecuelanske vlade, posmatrao je gdje 63-godišnjak spava, šta jede, šta nosi, pa čak i, prema riječima visokih vojnih zvaničnika, „njegove kućne ljubimce“.

Zatim je, početkom decembra, finalizovana planirana misija pod nazivom „Operacija Apsolutna odlučnost“ (Operation Absolute Resolve). Bila je to kulminacija višemjesečnog pedantnog planiranja i proba, koje su uključivale i to da elitne američke trupe naprave tačnu repliku Madurove sigurne kuće u Karakasu u prirodnoj veličini, kako bi uvježbavale rute ulaska, piše BBC.

Plan – koji je predstavljao izuzetnu američku vojnu intervenciju u Latinskoj Americi, nezabilježenu još od Hladnog rata – bio je strogo čuvana tajna. Kongres nije bio unaprijed obaviješten niti konsultovan. Kada su precizni detalji bili utvrđeni, najviši vojni zvaničnici morali su samo da sačekaju optimalne uslove za početak operacije.

Željeli su da maksimalno iskoriste element iznenađenja, rekli su zvaničnici u subotu. Došlo je do lažnog starta četiri dana ranije, kada je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp dao odobrenje, ali su odlučili da sačekaju povoljnije vremenske uslove i manju oblačnost.

„Tokom sedmica koje su prethodile Božiću i Novoj godini, muškarci i žene Oružanih snaga Sjedinjenih Država bili su u pripravnosti, strpljivo čekajući da se ispune pravi okidači i da predsjednik naredi početak akcije“, rekao je general Den Kejn, najviši vojni oficir u zemlji, na konferenciji za novinare u subotu ujutro.

Naredba predsjednika za početak misije konačno je stigla u 22:46 u petak po istočnom vremenu u SAD (4:46 po centralnoevropskom u subotu).

„Namjeravali smo to da uradimo prije četiri dana, prije tri dana, prije dva dana, a onda se iznenada sve otvorilo. I rekli smo: krenite“, rekao je sam Tramp u subotu za emisiju Fox & Friends, nekoliko sati nakon noćne racije.

„Rekao nam je, i mi to cijenimo… srećno i uz Božju pomoć“, kazao je general Kejn. Trampova naredba stigla je neposredno prije ponoći u Karakasu, što je vojsci dalo veći dio noći da djeluje pod okriljem mraka.

Uslijedila je misija koja je trajala dva sata i dvadeset minuta, izvedena iz vazduha, sa kopna i s mora, i koja je zaprepastila mnoge u Vašingtonu i širom svijeta, piše BBC.

Po obimu i preciznosti bila je gotovo bez presedana. Izazvala je i trenutne osude nekoliko regionalnih sila, pri čemu je predsjednik Brazila Lula da Silva rekao da nasilno hapšenje lidera Venecuele postavlja „još jedan izuzetno opasan presedan za čitavu međunarodnu zajednicu“.

Tramp operaciju nije pratio iz krizne sobe Bijele kuće. Umjesto toga, bio je okružen savjetnicima u svom klubu Mar-a-Lago u Palm Biču na Floridi, gdje je prenos uživo pratio u društvu direktora Centralne obavještajne agencije (CIA) Džona Retklifa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

„Bilo je nevjerovatno gledati“, rekao je Tramp u subotu. „Da ste vidjeli šta se dešavalo – gledao sam to bukvalno kao da gledam televizijsku emisiju. A brzina, nasilje… bilo je jednostavno nevjerovatno, nevjerovatan posao koji su ovi ljudi obavili.“

Posljednjih mjeseci, hiljade američkih vojnika raspoređene su u regionu, pridruživši se nosaču aviona i desetinama ratnih brodova u najvećem vojnom gomilanju snaga u posljednjim decenijama, dok je Tramp optuživao Madura za trgovinu drogom i narko-terorizam, te naredio uništavanje desetina malih brodova osumnjičenih za prevoz droge kroz region.

Prvi znaci Operacije "Apsolutna odlučnost" pojavili su se, međutim, na nebu. Prema riječima američkih zvaničnika, tokom noći je angažovano više od 150 letjelica – uključujući bombardere, lovce i izviđačke avione.

„Bilo je vrlo složeno, izuzetno složeno – čitav manevar, slijetanja, broj aviona“, rekao je Tramp za Fox News. „Imali smo borbeni avion za svaku moguću situaciju.“

Jake eksplozije čule su se u Karakasu oko dva sata po lokalnom vremenu, a iznad grada su se vidjeli stubovi dima. „Čula sam ogroman zvuk, snažnu detonaciju“, rekla je reporterka Ana Vanesa Erero za BBC. „Pomjerilo je sve prozore. Odmah potom sam vidjela ogroman oblak dima koji je gotovo potpuno zaklonio pogled.“

„Avioni i helikopteri su letjeli iznad cijelog grada“, dodala je.

Ubrzo su društvene mreže preplavili snimci brojnih letjelica na nebu, kao i oni koji su prikazivali posljedice eksplozija. Na jednom se vidi konvoj helikoptera koji na maloj visini nadlijeće Karakas, dok se dim uzdiže sa mjesta očiglednih detonacija.

„Probudili smo se oko 1.55 zbog tutnjave eksplozija i zvuka aviona koji su nadlijetali Karakas“, ispričala je svjedokinja Danijela za BBC. „Sve je bilo utonulo u potpunu tamu, osvijetljenu samo bljeskovima obližnjih detonacija.“

„Komšije su pisale u grupi zgrade, svi zbunjeni i nesvjesni šta se dešava, uplašeni zbog eksplozija“, dodala je.

BBC Verify je, kako prenosi taj medij, analizirao niz snimaka koji prikazuju eksplozije, vatru i dim na lokacijama širom Karakasa kako bi utvrdio tačno koja su mjesta bila meta napada.

Do sada je potvrđeno pet lokacija, uključujući Vazdušnu bazu Generalisimo Fransisko de Miranda, aerodrom poznat kao La Karlota i luku La Gvajra, glavni izlaz Karakasa ka Karipskom moru.

Prema navodima zvaničnika, dio američkih udara bio je usmjeren na sisteme protivvazdušne odbrane i druge vojne ciljeve. Tramp je takođe nagovijestio da su SAD prekinule snabdijevanje strujom u Karakasu prije početka misije, iako nije precizirao kako.

„Svjetla Karakasa su uglavnom bila ugašena zahvaljujući određenoj ekspertizi koju posjedujemo“, rekao je. „Bilo je mračno i bilo je smrtonosno.“

„Znali su da dolazimo“

Dok su se udari nizali širom Karakasa, američke snage su se probijale u grad. Među njima su bili i pripadnici elitne jedinice Delta Force, najviše specijalne misijske jedinice američke vojske, rekli su izvori za američkog partnera BBC-ja, CBS. Bili su teško naoružani – i nosili su brener, za slučaj da moraju da sijeku metalna vrata Madurove sigurne kuće.

Trupe su stigle na Madurovu lokaciju ubrzo nakon početka udara, u 2.01 po lokalnom vremenu, prema riječima generala Kejna. Tramp je opisao sigurnu kuću kao vojnu „tvrđavu“ u srcu Karakasa, dodajući: „Bili su u pripravnosti, čekali su nas. Znali su da dolazimo.“

Po dolasku, trupe su naišle na vatru, a jedan američki helikopter je pogođen, ali je ipak mogao da nastavi let. „Snage za hapšenje ušle su u Madurovo imanje i kretale se brzo, precizno i disciplinovano“, rekao je general Kejn.

„Jednostavno su provalili i ušli na mjesta na koja se zapravo nije moglo ući – čelična vrata koja su postavljena upravo iz tog razloga“, komentarisao je Tramp.

Tek dok je operacija – u kojoj je uhapšena i Madurova supruga Silija Flores – bila u toku, Rubio je počeo da obavještava zakonodavce o akciji, što je kasnije izazvalo bijes dijela američkog Kongresa.

„Da budem jasan: Nikolas Maduro je nelegitimni diktator. Ali pokretanje vojne akcije bez odobrenja Kongresa i bez kredibilnog plana za ono što slijedi je neodgovorno“, rekao je vodeći demokrata Čak Šumer, lider stranke u Senatu.

Rubio je novinarima u subotu rekao da bi prethodno informisanje Kongresa ugrozilo misiju. „Kongres ima tendenciju da odaje informacije“, dodao je Tramp. „To ne bi bilo dobro.“

U Madurovoj rezidenciji, dok su elitne američke trupe nadirale unutra, Tramp je rekao da je predsjednik Venecuele – koji je, kako se navodi, posljednjih mjeseci pojačao oslanjanje na kubanske tjelohranitelje – pokušao da pobjegne u sigurnu prostoriju.

„Pokušavao je da dođe do bezbjednog mjesta, koje zapravo nije bilo bezbjedno, jer bismo vrata raznijeli za oko 47 sekundi“, rekao je Tramp.

„Stigao je do vrata. Nije uspio da ih zatvori. Toliko brzo su ga savladali da nije ni ušao u tu [prostoriju].“

Na pitanje da li su SAD mogle da ubiju Madura, autoritarnog lidera koji je preuzeo predsjedničku funkciju 2013. godine, ukoliko bi pružio otpor, Tramp je rekao: „To je moglo da se desi.“

Na američkoj strani, rekao je, „nekoliko momaka je pogođeno“, ali nijedan pripadnik američkih snaga nije poginuo. Venecuelanske vlasti nisu potvrdile eventualne žrtve.

Sjedinjene Države su ranije nudile nagradu od 50 miliona dolara za informacije koje bi dovele do Madurovog hapšenja. Ali do 4:20 sati u subotu po lokalnom vremenu, helikopteri su napuštali teritoriju Venecuele s Madurom i njegovom suprugom na brodu, u pritvoru Ministarstva pravde SAD, na putu ka Njujorku, gdje ih očekuje krivično gonjenje.

Gotovo tačno sat kasnije, Tramp je svijetu saopštio vijest o njegovom hapšenju. „Maduro i njegova supruga uskoro će se suočiti s punom snagom američke pravde“, rekao je.

( B.H. )