Koliko treba zagrijavati dom zimi i na koliko stepeni – vodič za cijelu porodicu

Januar je mjesec kada grijanje radi gotovo bez pauze. Ipak, topliji dom ne znači nužno i zdraviji ili ugodniji. Previsoka temperatura može izazvati umor, glavobolju, suvu kožu i veće račune za energiju, dok preniska utiče na koncentraciju, san i imunitet. Ravnoteža je ključ.

U nastavku su preporuke koje se koriste širom Evrope, prilagođene svakodnevnom porodičnom životu.

⸻

Dnevni boravak: 20–22°C (danju)

Ovo je prostor u kojem se najviše boravi, ali i u kojem se tijelo najlakše prilagođava promjenama temperature.

• Idealna temperatura: 21°C

• Ako se mnogo krećete ili imate više ljudi u prostoru – može i 20°C

• Više od 22°C često je nepotrebno i brzo “zagušuje” prostor

⸻

Kuhinja: 18–20°C

Kuhinja se zagrijava sama tokom kuvanja.

• Optimalno: 19°C

• Dodatno grijanje često nije potrebno

⸻

Spavaća soba (odrasli): 16–18°C (noću)

Niža temperatura doprinosi kvalitetnijem snu.

• Idealno: 17°C

• Previše topao vazduh remeti dubok san i isušuje disajne puteve

⸻

Dječija soba: 18–20°C (danju i noću)

Djeca su osjetljivija na temperaturne oscilacije.

• Bebama i maloj djeci: 19–20°C

• Starijoj djeci: 18–19°C

• Redovno provjetravanje je važno, čak i zimi

⸻

Kupatilo: 22–24°C (kratko, po potrebi)

Toplije kupatilo je prijatno, ali samo dok se koristi.

• Nema potrebe da bude stalno zagrijano

• Kratkotrajno povećanje temperature je sasvim dovoljno

⸻

Hodnici i pomoćne prostorije: 15–17°C

⸻

Provjetravanje zimi: kada i koliko često

Provjetravanje je neophodno i tokom zimskih mjeseci, čak i kada su temperature niske. Preporučuje se kratko i intenzivno provjetravanje – otvaranje prozora širom na 5 do 10 minuta, 2 do 3 puta dnevno. Najbolje je provjetravati ujutru nakon buđenja, tokom dana kada se najviše boravi u prostoru i uveče prije spavanja. Ako je moguće, kratko otvaranje prozora u više prostorija istovremeno omogućava bržu razmjenu vazduha bez značajnog hlađenja zidova i namještaja.

Zimi se u zatvorenim prostorima brzo nakupljaju ugljen-dioksid, vlaga i štetne čestice, posebno u domovima gdje se kuva, suši veš ili boravi više ljudi. Redovno provjetravanje smanjuje rizik od kondenzacije i pojave buđi, poboljšava kvalitet sna i koncentraciju, te doprinosi zdravijem disanju. Kratko provjetravanje troši znatno manje energije nego stalno držanje prozora “na kip”.

⸻

Noćno snižavanje temperature

Snižavanje temperature tokom noći za 2–3 stepena:

• poboljšava kvalitet sna

• smanjuje potrošnju energije

• ne utiče negativno na zdravlje

⸻

Vlažnost vazduha – često zaboravljen faktor

Idealna vlažnost u zagrijanom prostoru je 40–60%.

• Suv vazduh može izazvati kašalj, suvu kožu i iritaciju očiju

• Pomažu ovlaživači, ali i jednostavne mjere: posude s vodom, sobne biljke i redovno provjetravanje

⸻

Najčešće greške u grijanju doma

• Pregrijavanje prostora “za svaki slučaj”

• Držanje iste temperature danju i noću

• Potpuno zatvaranje ventilacije i izbjegavanje provjetravanja zimi

• Grijanje prostorija koje se rijetko koriste

• Zanemarivanje vlažnosti vazduha

Toplina doma ne mjeri se brojem stepeni, već osjećajem ugodnosti, zdravim vazduhom i racionalnom potrošnjom energije.

( Vijesti online )