Rojters: Među ciljevima vojne operacije u kojoj je zarobljen Maduro i poruka Kini - držite se podalje od Amerika

Među brojnim ciljevima prošlonedjeljne američke vojne operacije u kojoj je zarobljen venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro bilo je i slanje poruke Kini: držite se podalje od Amerika, piše večeras agencija Rojters u analitičkom tekstu.

Najmanje dvije decenije Peking nastoji da izgradi uticaj u Latinskoj Americi, ne samo radi ekonomskih prilika već i kako bi stekao strateško uporište na pragu svog glavnog geopolitičkog rivala.

Napredak Kine – od satelitskih stanica za praćenje u Argentini i luke u Peruu do ekonomske podrške Venecueli – bio je izvor iritacije za uzastopne američke administracije, uključujući i onu Donalda Trampa.

Nekoliko zvaničnika Trampove administracije reklo je Rojtersu da je potez američkog predsjednika protiv Madura djelimično imao za cilj suzbijanje kineskih ambicija, te da su "gotovi" dani u kojima je Peking, koristeći dugove, dobijao jeftinu venecuelansku naftu.

"Ne želimo vas tamo"

Tramp je u petak otvoreno iznio tu poruku, izražavajući nelagodu zbog Kine i Rusije kao "susjeda u komšiluku", tokom sastanka sa naftnim direktorima.

"Rekao sam Kini i rekao sam Rusiji: 'Dobro se slažemo s vama, veoma vas volimo, ali ne želimo vas tamo – nećete biti tamo'", rekao je Tramp. Dodao je da će Kini sada reći da su "otvoreni za biznis" i da mogu "kupiti svu naftu koju žele od nas, tamo ili u Sjedinjenim Državama".

Uspjeh jutarnje racije 3. januara, u kojoj su američki komandosi upali u Karakas i zarobili venecuelanskog predsjednika i njegovu suprugu, bio je težak udarac za kineske interese i prestiž, navodi Rojters.

Protivvazdušna odbrana koju su američke snage brzo onesposobile bila je isporučena iz Kine i Rusije, a Tramp je rekao da će između 30 i 50 miliona barela nafte pod sankcijama – od kojih je veliki dio ranije bio namijenjen kineskim lukama – sada biti preusmjereno u SAD.

Analitičari navode da je zarobljavanje Madura razotkrilo ograničenu sposobnost Pekinga da nameće svoju volju u Amerikama.

Napad je pokazao jaz između kineske "retorike velike sile i njenog stvarnog dometa" na zapadnoj hemisferi, rekao je Kreg Singlton, stručnjak za Kinu iz tink-tenk Fondacije za odbranu demokratija.

"Peking može diplomatski da protestuje, ali ne može da zaštiti partnere ili imovinu kada Vašington odluči da primijeni direktan pritisak", rekao je on.

U izjavi za Rojters, kineska ambasada u Vašingtonu navela je da odbacuje ono što je nazvala "jednostranim, nezakonitim i nasilničkim postupcima" Sjedinjenih Država.

"Kina i zemlje Latinske Amerike i Kariba održavaju prijateljsku razmjenu i saradnju. Bez obzira na to kako se situacija bude razvijala, nastavićemo da budemo prijatelj i partner", rekao je portparol ambasade Liu Pengju.

Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Ipak, jedan zvaničnik administracije rekao je da bi "Kina trebalo da bude zabrinuta zbog svoje pozicije na zapadnoj hemisferi", dodajući da njeni partneri u regionu sve više shvataju da ih Peking ne može zaštititi.

Nejasna Trampova politika prema Kini

Politika Trampove administracije prema Pekingu djeluje protivrječno – s jedne strane ustupci usmjereni na smirivanje trgovinskog rata, a s druge sve snažnija američka podrška Tajvanu, piše Rojters u tekstu.

Operacija u Venecueli, međutim, djelovala je kao zaokret američke politike u oštrijem, ratobornijem pravcu.

Upravo je tajming američkog napada dodatno pojačao neprijatnost za Peking.

Samo nekoliko sati prije nego što je svrgnut, Maduro se u Karakasu sastao sa kineskim specijalnim izaslanikom za Latinsku Ameriku, Ćijuom Sjaoćijem, što je bilo njegovo posljednje javno pojavljivanje prije nego što je postao američki zarobljenik.

Sastanak, koji je sniman kamerama u trenutku dok su američke snage potajno bile spremne da započnu operaciju, ukazuje da je Peking bio zatečen, rekao je drugi američki zvaničnik.

"Da su znali, ne bi to radili tako javno", rekao je taj zvaničnik Rojtersu.

Godinama je Peking ulagao novac u venecuelanske rafinerije i infrastrukturu, pružajući ekonomski oslonac nakon što su SAD i njihovi saveznici od 2017. pooštrili sankcije.

Zajedno s Rusijom, Kina je obezbjeđivala i finansiranje i opremu za venecuelansku vojsku, uključujući radarske sisteme koji su nedavno promovisani kao sposobni da otkriju napredne američke vojne letjelice. Ti sistemi, međutim, nijesu spriječili raciju za koju su američki zvaničnici tvrdili da je izvedena bez ikakvih gubitaka.

"Svaka država u svijetu koja koristi kinesku odbrambenu opremu sada provjerava svoju protivvazdušnu odbranu i pita se koliko je zaista bezbjedna od Sjedinjenih Država", rekao je Majkl Sobolik, viši saradnik tink-tenka Hadson institut.

"Takođe primjećuju kako su kineska diplomatska uvjeravanja Iranu i Venecueli rezultirala nula stvarne zaštite kada je stigla američka vojska", rekao je on.

Prema riječima osobe upoznate s obavještajnim podacima o kineskoj reakciji, Kina sada analizira šta je pošlo po zlu s tim sistemima odbrane kako bi ojačala sopstvene kapacitete.

Kina se suočava s drugim regionalnim rizicima

Kina bi se uskoro mogla naći pod pritiskom i na drugim tačkama u regionu.

Nastojala je da poveća svoj uticaj na Kubi, a SAD sumnjaju da Peking tamo vodi obavještajne operacije. Kina to negira, ali je prošle godine obećala unapređenu razmjenu obavještajnih podataka s Havanom.

U danima nakon operacije u Venecueli, Tramp je rekao da američka vojna intervencija na Kubi, koja je pogođena gubitkom venecuelanske nafte, vjerovatno nije potrebna jer izgleda da je ostrvo spremno da se uruši samo od sebe.

Trampova administracija takođe nastavlja da potiskuje kineske kompanije iz upravljanja lukama oko Panamskog kanala, ključnog plovnog puta koji povezuje Atlantski i Tihi okean.

Zvaničnik Stejt departmenta rekao je da SAD "i dalje izražavaju zabrinutost" zbog kineskog uticaja u blizini kanala, ali da cijene poteze Paname da to ograniči, uključujući izlazak iz kineske inicijative "Pojas i put" i reviziju koncesije za luke u Panami koje su pod ugovorom s hongkonškom kompanijom CK Hačinson.

Iako se čini da je Kina trenutno u defanzivi u regionu, analitičari upozoravaju da bi dugotrajnije američko vojno angažovanje u Venecueli ili pogoršanje bezbjednosne situacije tamo moglo otvoriti prostor da se Peking ponovo nametne.

Danijel Rasel, bivši visoki zvaničnik Stejt departmenta, sada u Azijskom društvu, rekao je da bi dramatičan zaokret Vašingtona pod Trampom – od pristupa zasnovanog na vladavini prava ka "logici sfera uticaja fokusiranoj na zapadnu hemisferu" – mogao ići naruku Kini.

"Peking želi da Vašington prihvati da je Azija u kineskoj sferi, i nesumnjivo se nada da će se SAD zaglibiti u Venecueli", rekao je on.

( Ne.V. )