Metsola zabranila iranskim diplomatama ulazak u EP; Iran tvrdi da drži otvorene komunikacione kanale sa SAD-om

Predsjednica Evropskog parlamenta (EP) Roberta Metsola zabranila je sav diplomatski kadar i sve ostale predstavnike Islamske Republike Iran ulazak u sve prostorije Evropskog parlamenta, saopštila je u ponedjeljak na društvenoj mreži Iks.

Iran je u ponedjeljak saopštio da drži otvorene komunikacione kanale sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), dok predsjednik Donald Tramp razmatra odgovore na smrtonosni obračun vlasti sa protestima širom zemlje, koji predstavljaju jedan od najozbiljnijih izazova klerikalnoj vlasti od Islamske revolucije 1979. godine, piše agencija Rojters.

Tramp je u nedjelju rekao da bi SAD mogle da se sastanu sa iranskim zvaničnicima i da je u kontaktu sa iranskom opozicijom, istovremeno pojačavajući pritisak na iranske lidere, uključujući prijetnje mogućom vojnom akcijom zbog smrtonosnog nasilja nad demonstrantima.

Američka organizacija za ljudska prava "HRANA" saopštila je da je potvrdila smrt 544 osobe – 496 demonstranata i 48 pripadnika bezbjednosnih snaga – dok je od početka protesta 28. decembra uhapšeno 10.681 ljudi, a protesti su se proširili širom zemlje.

Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi ove podatke. Protok informacija iz Islamske Republike otežan je zbog prekida interneta koji traje od četvrtka.

Iranski lideri suočavaju se sa žestokim demonstracijama koje su od protesta zbog teških ekonomskih uslova prerasle u otvorene pozive na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog sistema vlasti, u trenutku kada je regionalni uticaj zemlje znatno oslabljen.

Ipak, uprkos masovnim protestima, nema naznaka podjela unutar šiitskog klerikalnog rukovodstva, vojske ili bezbjednosnih snaga, dok demonstranti nemaju jasno centralno vođstvo. Opozicija je fragmentisana.

Na provjerenim video-snimcima vidi se kako su se Iranci u nedjelju okupili u Forenzičkom centru Kahrizak u Teheranu, stojeći pored redova tamnih vreća sa tijelima.

Iran nije objavio zvaničan broj poginulih, ali za krvoproliće optužuje miješanje SAD-a i, kako navodi, teroriste koje podržavaju SAD i Izrael. Državni mediji fokusiraju se na pogibije pripadnika bezbjednosnih snaga.

Aragči: "Komunikacioni kanal" sa SAD-om otvoren

"Komunikacioni kanal između našeg ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija i američkog specijalnog izaslanika (Stiva Vitkofa) je otvoren i poruke se razmjenjuju kada god je potrebno", rekao je u ponedjeljak portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bageji.

On je dodao da kontakti ostaju otvoreni i preko tradicionalnog posrednika – Švajcarske.

"Oni (SAD) su se dotakli određenih pitanja, iznijete su neke ideje i uopšteno (…) Islamska Republika je zemlja koja nikada nije napustila pregovarački sto", rekao je Bageji, ali je dodao da "kontradiktorne poruke" iz SAD-a pokazuju nedostatak ozbiljnosti i nijesu uvjerljive.

Aragči je na brifingu sa stranim ambasadorima u Teheranu ponovio da je Islamska Republika spremna za rat, ali i otvorena za dijalog.

Ambasadori Velike Britanije, Italije, Njemačke i Francuske u Teheranu pozvani su u Ministarstvo vanjskih poslova, prenijela je poluzvanična novinska agencija Tasnim, gdje im je zatraženo da svojim vladama prenesu zahtjev Teherana da povuku podršku protestima.

"Iran smatra svaki politički ili medijski vid podrške protestima „neprihvatljivim miješanjem u unutrašnju bezbjednost zemlje", dodaje Tasnim.

Obraćajući se velikom skupu na Trgu Enkelab u Teheranu u ponedjeljak, predsjednik parlamenta Mohamad Bager Kalibaf rekao je da se Iranci bore na četiri fronta "ekonomskom ratu, psihološkom ratu, vojnom ratu protiv SAD-a i Izraela, i danas ratu protiv terorizma".

Aragči je u ponedjeljak rekao da je od početka protesta zapaljeno ukupno 53 džamije i 180 ambulantnih vozila, dodajući da "nijedan Iranac ne bi napao džamiju".

Snimci sa sigurnosnih kamera iz unutrašnjosti teheranske džamije Abuzar prikazuju desetak ljudi, uglavnom sa maskama na licu, kako demoliraju objekat, bacaju knjige na pod i uništavaju namještaj prošle sedmice. Reuters je potvrdio vremensku oznaku i lokaciju snimka. Državni mediji su izvijestili da je džamija zapaljena 9. januara.

Tramp: Možda ćemo se sastati sa Irancima

Tramp je u nedjelju rekao da je Iran pozvao na pregovore o spornom nuklearnom programu. Izrael i SAD bombardovali su iranske nuklearne objekte u dvanaestodnevnom ratu u junu.

"Iran želi da pregovara, da. Možda ćemo se sastati s njima. Sastanak se priprema, ali možda ćemo morati da djelujemo zbog onoga što se dešava prije sastanka, ali sastanak se priprema. Iran je zvao, žele pregovore", rekao je novinarima u avionu Air Force One.

Tramp je trebalo u utorak da se sastane sa višim savjetnicima kako bi razgovarali o opcijama prema Iranu, rekao je jedan američki zvaničnik za Rojters. "Wall Street Journal" je objavio da opcije uključuju vojne udare, korišćenje tajnog sajber-oružja, proširenje sankcija i pružanje onlajn pomoći antivladinim izvorima.

Vojni udari bi bili izuzetno rizični. Neke baze elitnih vojnih i bezbjednosnih snaga nalaze se u gusto naseljenim područjima, pa bi svaki napad koji Tramp naredi mogao izazvati velike civilne žrtve.

Predsjednik parlamenta Kalibaf upozorio je Vašington na "pogrešnu procjenu".

"Da budemo jasni: u slučaju napada na Iran, okupirane teritorije (Izrael), kao i sve američke baze i brodovi, biće naše legitimne mete", rekao je Kalibaf, bivši komandant elitne Revolucionarne garde.

Ipak, Teheran se još oporavlja od prošlogodišnjeg rata, a njegov regionalni uticaj znatno je oslabljen udarcima na saveznike poput libanskog Hezbolaha nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Izrael je takođe ubio visoke iranske vojne komandante tokom rata u junu.

Situacija "potpuno pod kontrolom", kaže Aragči

Protesti su započeli kao odgovor na nagli rast cijena koji je dodatno otežao svakodnevni život, a potom su se pretvorili u proteste protiv klerikalnih vladara koji vladaju više od 45 godina.

Iranci su sve ogorčeniji na moćnu Revolucionarnu gardu, čiji poslovni interesi – uključujući naftu i gas, građevinarstvo i telekomunikacije – vrijede milijarde dolara.

Aragči je u ponedjeljak rekao da je situacija „potpuno pod kontrolom“, nakon što je nasilje povezano sa protestima eskaliralo tokom vikenda. Naveo je da je Trampovo upozorenje motivisalo, kako je rekao, teroriste da napadaju demonstrante i bezbjednosne snage kako bi izazvali stranu intervenciju.

Dodao je da će internet usluge biti ponovo uspostavljene u koordinaciji sa bezbjednosnim organima.

Mali broj poruka i video-snimaka koji su tokom noći stigli iz Irana pokazuje da se protesti nastavljaju, ali je zbog kontinuirane blokade interneta teško procijeniti da li je upotreba nasilja od strane vlasti uspjela da oslabi zamah pokreta, piše britanski Gardijan.

Protesti, koji su sada ušli u 16. dan, započeli su kada su trgovci u Teheranu izašli na ulice zbog naglog pada vrijednosti nacionalne valute. Kasnije su prerasli u proteste širom zemlje, tokom kojih demonstranti zahtijevaju pad iranskog režima – što je izazvalo žestok odgovor vlasti.

Iran je i ranije suzbijao talase masovnih nemira upotrebom sile, naročito 2009. i 2019. godine. Naredni dani smatraju se ključnim pokazateljem izdržljivosti aktuelnog protestnog pokreta suočenog sa sve smrtonosnijim odgovorom vlasti.

Ministar vanjskih poslova tvrdio je da su zapadne sile pretvorile mirne proteste u "nasilne i krvave kako bi dobile izgovor" za vojnu intervenciju. Iranski zvaničnici optužili su Izrael i SAD da podržavaju proteste i koriste ih za destabilizaciju zemlje, uprkos očiglednom masovnom učešću običnih Iranaca u protestnom pokretu.

Iranska državna televizija emitovala je u ponedjeljak snimke desetina hiljada provladinih demonstranata koji su izašli da podrže režim, nakon što je predsjednik zemlje pozvao na "marš nacionalnog otpora". Okupljeni su uzvikivali "smrt Americi!" i protestovali protiv antivladinih demonstracija.

Obračun vlasti sa protestima izazvao je talas osuda međunarodne zajednice, a Njemačka i Kanada su u ponedjeljak pozvale iranske vlasti da obustave represiju nad građanima.

Nekoliko sati prije Aragčijeve izjave, Donald Tramp je tvrdio da je Iran stupio u kontakt i predložio pregovore, dok je istovremeno razmatrao "veoma snažnu" vojnu akciju protiv režima zbog eskalacije obračuna u kojem je, prema navodima, poginulo na stotine ljudi.

Ono malo informacija koje su uspjele da izađu iz Irana tokom blokade interneta – koja sada traje četvrti dan – pokazuje nastavak upotrebe sile protiv demonstranata i nagli porast broja poginulih.

"Nakon nekog vremena, u mraku, počela je pucnjava i ljudi su pogođeni mecima. Na ulicama nije bilo pripadnika bezbjednosnih snaga. Na osnovu onoga što smo vidjeli, sumnjamo da su hici ispaljeni ili iz dronova na nebu ili direktno sa krovova", rekao je jedan demonstrant iz teheranskog naselja Punak, navodi Gardijan.

Dodao je da su vlasti, kako se čini, isključile struju prije pucnjave, tako da su okupljeni ostali u potpunom mraku prije nego što su meci počeli da lete.

Video-snimak koji je kružio tokom vikenda prikazuje desetine tijela u skladištu u oblasti Kahrizak u Teheranu. Organizacija za ljudska prava Hengaw saopštila je da se skladište koristi kao pomoćni prostor za mrtvačnicu koja je pretrpana.

Snimci prikazuju porodice okupljene oko velikog televizora, na kojem se pojavljuju lica poginulih u mrtvačnici, u nadi da će saznati sudbinu svojih najmilijih koji su izašli na proteste i nijesu se vratili.

( Da.M. )