SZO: Alkohol je prejeftin u Evropi

Evropljani, čije su navike u konzumiranju alkohola među najvećima u svijetu, dovode svoje zdravlje u rizik, ali vlade više ne koriste poreze kako bi pomogle da se potrošnja obuzda, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Pivo je od 2022. postalo pristupačnije u 11 zemalja EU, a manje pristupačno u šest, navela je SZO u juče objavljenom izvještaju. Sličan, ali još izraženiji trend zabilježen je kod žestokih pića, koja su postala pristupačnija u 17 zemalja EU, a manje pristupačna u dvije. Kada je riječ o vinu, u 14 zemalja EU ono se uopšte ne oporezuje, uključujući velike proizvođače Italiju i Španiju, navodi se u izvještaju.

U EU se nalazi sedam od 10 zemalja sa najvećom potrošnjom alkohola po glavi stanovnika na svijetu, a među najvećim konzumentima su Rumunija, Latvija i Češka. Alkohol je jedan od glavnih faktora rizika za rak, pri čemu se rizik povećava s rastom potrošnje.

Povezan je i sa širokim spektrom oboljenja, uključujući kardiovaskularne bolesti i depresiju, što dodatno opterećuje već prenapregnute zdravstvene sisteme.

SZO je saopštila da bi vlade trebalo da ciljaju smanjenje konzumacije alkohola kako bi zaštitile ljude od njegovih štetnih posljedica. Povećanje cijene alkoholnih pića kroz poreze jedna je od najefikasnijih mjera koje vlade mogu preduzeti, navodi SZO. Ipak, neke zemlje EU imaju minimalne ili nikakve poreze na pojedine vrste alkohola.

“Pristupačniji alkohol podstiče nasilje, povrede i bolesti”, rekao je Etjen Krug, direktor odjeljenja SZO za determinante zdravlja, promociju i prevenciju. “Dok industrija ostvaruje profit, javnost često snosi zdravstvene posljedice, a društvo ekonomske troškove.”

U odvojenom izvještaju, SZO je navela da su i zaslađena pića od 2022. postala pristupačnija u 13 zemalja EU, pokazuju podaci objavljeni u drugom izvještaju te organizacije. Ishrana bogata šećerom povezana je s gojaznošću, dijabetesom tipa 2, bolestima srca, masnom bolešću jetre i određenim vrstama raka.

( N.B. )