"Sve ukazuje da je napad na Iran izvjestan"
Region je u stanju pripravnosti: SAD povlače osoblje iz baza, a evropski i izraelski izvori tvrde da je vojna intervencija vjerovatna
U potezu sličnom onom koji je Vašington preduzeo uoči masovnog napada na iranska nuklearna postrojenja tokom ljeta, SAD su povukle dio osoblja iz baza na Bliskom istoku, nakon što je visoki iranski zvaničnik rekao da je Teheran upozorio susjede da će gađati američke baze ako Vašington udari.
Dok iransko rukovodstvo pokušava da uguši najgore unutrašnje nemire s kojima se Islamska Republika ikada suočila, Teheran nastoji da odvrati prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će intervenisati u korist antivladinih demonstranata.
“Svi signali ukazuju da je američki napad izvjestan, ali ova administracija se takođe ponaša na taj način kako bi sve držala u neizvjesnosti. Nepredvidljivost je dio strategije”, rekao je za Rojters jedan zapadni vojni zvaničnik.
Britanija je, prema pisanju medija, takođe povukla dio osoblja iz vazduhoplovne baze u Kataru uoči mogućih američkih udara. Poljska i Italija pozvale su svoje državljane da što prije napuste Iran.
Dvojica evropskih zvaničnika kazala su da se američka vojna intervencija čini vjerovatnom, pri čemu je jedan naveo da bi do nje moglo doći u naredna 24 sata. Izraelski zvaničnik takođe je rekao za britansku agenciju da izgleda da je Tramp donio odluku da interveniše, iako nijesu tačno utvrđeni razmjeri i tajming intervencije.
Rojters je, pozivajući se na upućeni izvor, objavio da su diplomate tražile garancije od libanske grupe Hezbolah da neće preduzeti vojne akcije ako SAD ili Izrael izvedu napad na Iran.
Izvor je naveo da je toj grupi, koju podržava Iran, prošle sedmice pristupljeno diplomatskim kanalima. Hezbolah nije dao izričite garancije, ali nema planove da djeluje ako udar na Iran ne bude “egzistencijalan” za iransko rukovodstvo.
Katar je saopštio da se smanjenje prisustva na vazduhoplovnoj bazi Al Udeid, najvećoj američkoj bazi u regionu, sprovodi “kao odgovor na aktuelne regionalne tenzije”.
Troje diplomata je reklo da je dijelu osoblja naloženo da napusti bazu, iako zasada nije bilo neposrednih naznaka da se veliki broj vojnika autobusima prevozi na fudbalski stadion i u tržni centar, kao što se dogodilo nekoliko sati prije iranskog raketnog udara prošle godine.
Ubrzo nakon američkih napada prošlog ljeta, Teheran je na Al Udeid lansirao više od deset balističkih projektila kratkog i srednjeg dometa, podsjeća “Vašington post” i dodaje da je iako je većina američkog osoblja privremeno bila izmještena iz baze, američka baterija PVO sistema “Patriot” oborila je gotovo sve nadolazeće projektile.
Nije jasno koja se tačno američka sredstva sada povlače iz Al Udeida, niti šta Pentagon prebacuje u region kako bi pomogao u eventualnoj operaciji usmjerenoj na Iran.
Sjedinjene Države nemaju nosač aviona na Bliskom istoku otkako je ministar odbrane Pit Hegset naložio jačanje pomorskih snaga u vodama kod Latinske Amerike, gdje su učestvovale u vojnoj kampanji protiv osumnjičenih krijumčara droge i u dramatičnom hapšenju predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.
Tramp je u više navrata prijetio da će intervenisati u korist demonstranata u Iranu, gdje je, prema izvještajima, u obračunu s protestima protiv klerikalne vlasti ubijeno na hiljade ljudi.
I Iran i njegovi zapadni protivnici opisali su nemire koji su počeli prije dvije sedmice kao protesti zbog teških ekonomskih uslova, a posljednjih dana brzo eskalirali, kao najnasilnije od Islamske revolucije 1979. godine.
Jedan iranski zvaničnik rekao je da je poginulo više od 2.000 ljudi. Jedna organizacija za ljudska prava procijenila je da je broj stradalih veći od 2.600.
Iran “nikada nije bio suočen s ovolikom količinom razaranja”, rekao je danas načelnik Generalštaba Oružanih snaga Abdolrahim Musavi, okrivljujući strane neprijatelje. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro opisao je “najbrutalniju represiju u savremenoj istoriji Irana”.
Iranske vlasti optužile su Sjedinjene Države i Izrael da podstiču nemire.
Visoki iranski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da je Teheran zatražio od američkih saveznika u regionu da spriječe Vašington da napadne Iran.
“Teheran je poručio regionalnim zemljama, od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata do Turske, da će američke baze u tim državama biti napadnute” ako SAD budu gađale Iran, rekao je zvaničnik.
Protok informacija iz Irana otežan je zbog gašenja interneta.
Organizacija za ljudska prava HRANA, sa sjedištem u SAD, saopštila je da je do sada verifikovala smrt 2.403 demonstranta i 147 osoba povezanih s vlašću, što znatno nadmašuje bilanse iz prethodnih talasa protesta koje su vlasti ugušile 2022. i 2009. godine.
Vlasti u Teheranu nastoje da prikažu slike koje ukazuju da i dalje imaju podršku javnosti. Iranska državna televizija emitovala je snimke velikih pogrebnih povorki za ljude poginule u nemirima u Teheranu, Isfahanu i Bušehru, kao i u drugim gradovima. Ljudi su mahali zastavama i slikama vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija i podizali transparente sa parolama protiv nereda.
Predsjednik Masud Pezeškijan rekao je na sjednici vlade da će, dok god vlada ima narodnu podršku, “svi napori neprijatelja protiv zemlje biti uzaludni”.
Tokom posjete teheranskom zatvoru u kojem se drže uhapšeni demonstranti, predsjednik Vrhovnog suda Irana rekao je da je brzina u suđenju i kažnjavanju onih “koji su ljudima odsijecali glave ili ih spaljivali” presudna kako se takvi događaji ne bi ponovili.
HRANA je saopštila da je do sada uhapšeno 18.137 ljudi.
( Nada Bogetić )