Gotovo milion eura za članove CANU: Koliko akademici vraćaju društvu?
Dio javnosti smatra da je naučni doprinos akademika CANU nedovoljan i da su neprimjetni kada se govori o važnim temama za budućnost države Iz CANU-a, međutim, odgovaraju da njihovi dosadašnji rezultati potvrđuju suprotno
Nakon objavljivanja podataka o nagradama i honorarima za članove Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) u prošloj godini, u javnosti je otvoreno pitanje koliko oni dobijaju od države, a koliko vraćaju društvu kroz naučnu djelatnost, kritiku i analizu društveno-političkih procesa?
Dio javnosti smatra da je njihov naučni doprinos nedovoljan i da su neprimjetni kada se govori o važnim temama za budućnost države. Iz CANU-a, međutim, odgovaraju da njihovi dosadašnji rezultati potvrđuju suprotno.
Gotovo milion eura za naknade i honorare članovima CANU-a…
No, priča o milionima eura za akademike se tu ne završava jer će CANU u 2026. od države dobiti preko tri miliona eura. U proteklih pet godina budžet im je uvećan čak 135%.
U Centru za građansko obrazovanje (CGO) tvrde da to nije praćeno većim angažmanom akademika:
"Član sedam statuta CANU-a, koji propisuje njihovu djelatnost, upravo propisuje da je jedna od njihovih djelatnosti, da oni daju inicijative, mišljenja državnim organima za sve teme koje su od ključnog značaja za crnogorsko društvo. Mi smo svjesni da taj dio njihovog rada izostaje ili barem javnost nije zadovoljna tim dijelom njihovog rada", kazala je za Televiziju Vijesti Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.
U CANU navode da su iznosi za nagrade Zakonom utvrđeni kao vid društvenog priznanja, da decenijama nijesu mijenjani u odnosu na prosječnu zaradu u Crnoj Gori, te da su pratili njen rast.
"Dodatna primanja pojedinih akademika rezultat su trenutnog obavljanja rukovodećih poslova, za koje nadoknade postoje od osnivanja CANU-a, kao i angažmana na izradi Enciklopedije Crne Gore, projekta koji se posebno finansira iz Budžeta. Naučna i umjetnička produkcija članova CANU-a nije svake godine jednaka i zavisi od vrste posla kojim se bave i životnog doba akademika, ali nije direktno povezana sa akademijskom nagradom", kazali su iz CANU-a.
Inače, godišnje naknade 2025. primilo je 37 akademika, u rasponu od 14.000 do gotovo 43.000 eura. Najveće iznose primilo je pet akademika.
Dio javnosti smatra da je dosadašnji angažman crnogorskih akademika nedovoljan, odnosno da su gotovo neprimjetni na javnoj sceni, iako država prolazi kroz važne političke i društvene procese i suočava se s pojavama poput pokušaja revizije istorije i rehabilitacije saradnika fašista iz Drugog Svjetskog rata.
U CGO-u kažu da su, izizimajući rijetke pozitivne slučajeve, akademici uglavnom ćutali o važnim temama i kao primjer navode "akademsku tišinu" kada se debatovalo o potencijalnoj štetnosti sporazuma o investicijama sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), brojnim kršenjima Ustava, radikalizaciji društva, vakcinaciji...
I u opoziciji to primjećuju.
"Ne čine u dovoljnoj meri, činjenica je da ne čine, jer sama činjenica da se fokus javnosti usmjerava ka privilegijama, a ne ka misiji akademske zajednice, jasno pokazuje da nešto nedostaje. Oni ne smiju biti samo posmatrači društvenih procesa. Oni moraju biti aktivni učesnici, moraju biti oni koji ukazuju na vrednosne situacije i koji ukazuju na sve društvene procese", kazala je Zoja Bojanić Lalović, poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) za Televiziju Vijesti.
U Izvještaju CANU-a o radu za 2025. godinu, nema objedinjenog podatka o broju naučnih radova, objavljenih u toj godini, ali se navodi da su objavili monografije i studije, zbornike radova, posebna izdanja i periodiku.
Iz CANU-a poručuju da o njima govore dosadašnji rezultati i najavljuju nove projekte
"Za 2026. godinu predviđeno je objavljivanje 53 izdanja iz različitih oblasti, 16 naučnih skupova, tri naučne konferencije, 30 naučnih i umjetničkih projekata, 28 okruglih stolova, 32 naučne tribine, završetak rada na pet i nastavak rada na 11 leksikona, pet izložbi, osam koncerata", kazali su iz CANU-a.
Inače, broj akademika u Crnoj Gori, ako se mjeri po broju stanovnika, značajno je veći u odnosu na broj akademika u tri ključne države Evropske unije (EU).
I dok su crnogorski akademici u prošloj godini dobili gotovo milion eura za naknade i honorare, uz druga redovna primanja, njihove kolege u Njemačkoj i Holandiji svoj angažman u tamošnjim akademijama ne naplaćuju već to smatraju čašću i priznanjem.
Iz CANU-a odgovaraju da to nije slučaj u nekim drugim državama EU i regiona gdje postoji sličan ili identičan sistem nagrađivanja akademaca, kao što je u Crnoj Gori.
( Predrag Tomović )