BLOG Božović: Srbi su bili ugroženi; Maraš: Što ćemo sa Srbima koji su bili u DPS-u?
Gosti u večerašnjoj emisiji Načisto na Televiziji Vijesti bili su Abaz Dizdarević - poslanik DPS-a, Bogdan Božović - poslanik SNP-a, Vuk Maraš - BIRN, Boris Marić - pravnik i bivši generalni sekretar Vlade
Marić je ukazao da je većina građana za ulazak u Evropsku uniju (EU), te da se u 2026. trebaju izbjeći teme koje su "kampanja za 2027. godinu".
Maraš je istakao da je "interes Crne Gore da zatvori sva poglavlja".
"Nismo zaslužili, imali smo sreće. Hajde da barem sreću iskoristimo. U zenitu priče o evropskim integracijama, ta vlast se preganja sa civilnim sektorom da li će Dragoljub Duško Vuković biti izabran za člana savjeta Agencije za elektornske medije jer i dalje treba kontrolisati medije", poručio je.
Božović je kazao da SNP ne uslovljava zatvaranje poglavlja ovim pitanjima, ali da "većina građana priča srpskim jezikom".
Na kraju emisije pušteno je reagovanje Ministarstva odbrane povodom prošle emisije.
Božović je saopštio da trobojka nije uvezena, niti ništa novo, već zastava koja se i ranije koristila.
Autor i voditelj emisije Petar Komnenić je pitao Božovića kako doživljava pridruživanje predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića inicijativi da se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu dodijeli Nobelova nagrada za mir, u jeku intervencije u Venecueli za koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao da je "gaženje međunarodnog prava".
"Saglasan sam u tom dijelu kad je u pitanju Venecuela. Postavlja se pitanje postoji li međunarodno pravo. Vidimo i situaciju oko Grenlanda, koji je sastavni dio Danske, a prema kom SAD imaju pretenzije. Ona energično brani Grenland, ali nije to radila kada je u pitanju bila južna srpska pokrajina Kosovo, već je među prvima priznala", poručio je.
Božović je ukazao da je to "Mandićeva stvar" i "njegov odnos prema tom pitanju".
Na konstatciju da je Mandić čestitao i Dan Republike Srpske, Božović je odgovorio da "zna stav građana", ali i da "postoje i neki organi Republike Srpske koji tumače drugačije to pitanje i slave taj datum".
Dizdarević je ukazao da su "ova pitanja unutrašnja stvar Bosne i Hercegovine (BiH), a da je crnogordsko miješanje u njih je samo kočnica sopstvenog evropskog puta".
"Vidite da danas Brisel više želi Crnu Goru EU nego mi", poručio je.
Božović je ukazao da je "podmetanje noge razvoju Crne Gore kada se uzak krug ljudi basnoslovno bogati".
Marić je podsjetio da je u izradi Zakon o Skupštini, te da se i u sklopu njega može uvesti zastava parlamenta.
Maraš je ukazao da se postavlja pitanje "kog naroda je narodna zastava", kao i da bi "svaki narod mogao tražiti zastavu svog naroda".
"Oko dvojnog državljanstva - ovu inicijativu smatram licemjernom jer nijedna vlada od 30. avgusta nije uradila ništa da očisti registar prebivališta. Zašto je velika razlika između Crne Gore i Albanije u procesu integracija? Jer je Albanija veća i predstavlja migratorni rizik. Crna Gora sa rigidnom politikom državljanstva ne predstavlja rizik. Ako mi otvorimo bokove za ogroman broj ljudi koji su etnički odavde, a žive u Srbiji, BiH, Turskoj, ali i za veliki broj ljudi koji žive godinama u Crnoj Gori, a dolaze iz Turske, Rusije, Ukrajine koji će takođe, na taj način steći pravo na crnogorsko državljanstvo. To više nije zemlja od 650.000 već zemlja koja je veći migratorni rizik. Ako neko ima korijene, sve treba uraditi. Imamo i ljude koji žive u Argentini. Šta radi Ministarstvo dijaspore? Ali ajmo da institucije počnu raditi svoj posao", kazao je Maraš.
Dizdarević je ukazao da DPS kao subjekat jeste otvoren za dijalog, ali da inicijativu Demokratske narodne partije (DNP) da se na dnevni red stavi uvođenje srpskog jezika kao službenog, uvođenje trobojke kao narodne zastave i uvođenje dvojnog državljanstva, posmatraju kao kočnicu integracija.
"Crnogorski jezik nije jezik etničkih Crnogoraca, nego službeni jezik države", ukazao je.
On je, govoreći o dvojnom državljanstvu, kazao da se otvara prostor "za prijem velikog broja ljudi koji imaju porijeklo iz Crne Gore", dodavši da "ne misli samo na građane u Srbiji, već i u mnoigm drugim državama", te da bi u Turskoj, po tom osnovu, državljanstvo moglo tražiti stotine hiljada ljudi.
Božović je ukazao da, po njegovom mišljenju, Srbi jesu bili ugroženi te da je u "Glavnom gradu Podgorica radilo tri odsto Srba".
"Što ćemo sa Srbima koji su bili u DPS-u?", pitao je Maraš.
Božović je istakao da vlast nije savršena, ali i da je veliki broj problema naslijeđen.
Marić je ukazao da je "DPS diskriminisao sve ljude koji su protiv njih".
"To što kažete - tri zarez nešto odsto, govori o strahu. Kad vidite koliko ljudi nije htjelo da se izjasni - vidite da se radi o strahu", poručio je.
Božović je podsjetio da, kad se radi o zastavi "trobojci", nekadašnji premijer Igor Lukšić predlagao je opoziciji da se "razgovara o jeziku i državnim simbolima", kao i da se tad predlagalo da ta zastava bude predsjednička.
"Na kraju krajeva, i partizani su se borili pod trobojkom", poručio je.
On je dodao da je jedna od ideja da "trobojka bude zastava Skupštine".
"Mislim da postoji prostor za dogoovr. Moguće da postoji i šira podrška u odnosu na parlamentarnu većinu. Kolege iz DPS-a su u Budvi glasali za izgradnju hrama Mitropolije crnogorske-primorske Srpske pravoslavne crkve, pa se vlast u Budvi nije raspala", rekao je Božović.
On je kazao da je i Milo Đukanović učestvovao u kampanji za predsjedničke izbore 1997. godine sa posterom na kom je trobojka.
Urednik i voditelj emisije Petar Komnenić je postavio pitanje "koliko je sve šarada, a koliko se zapravo mogu ispiuniti zahtjevi Demokratske narodne partije (DNP)".
Marić je kazao da se o svemu, pa i tome, može razgovarati, ali ne na uštrb zakona koji poslanike čekaju u parlamentu.
"Što se tiče ustavnih procedura one su vrlo komplikovane. Dvotrećinska većina pa referendum na kome bi trebalo da glasa preko 300.000 građana. Možda nije nemoguće ako bi se postigao neki konsenzus svih partija, ali to može da trje godinama i mandatima", objasnio je.
Maraš je odgovorio da smo u Crnoj Gori "uvijek bili veći katolici od pape".
"Konkretne benefite od EU će imati svaki građanin. Koji je benefit od ovih tema?", kazao je, na šta mu je Božović dobacio da hoće diskriminisani.
Maraš je odgovorio da Srbi nisu bili diskriminisani, već oni koji su protiv Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako je istakao Maraš, niko nije tražio dijalog već tri ultimatuma - jezik, zastava i dvojno državljanstvo, dodavši da bi to dovelo do toga da se dovode glasači iz regiona, kao i što je DPS dovodio iz Luksemburga i Njemačke.
"Gdje su gospoda iz vlasti da kažu da neće više biti partijskog zapošljavanja?", kazao je.
Maraš je ukazao da su oni koje je zaposlio DPS "preletjeli u partije nove vlasti".
Dizdarević je kazao da "niko ne negira genocid počinjen u Jasenovcu".
"Nama se servira to pitanje koje nas u nekom momentu svađa sa komšijama - Hrvatskom... Mi nemamo luksuz gubitka jednog dana na evropskom putu. Toliko zakona nas čeka, a mi lansiramo neke teme koje nam se diriguju iz drzgih centara", poručio je.
Urednik i voditelj emisije Petar Komnenić je pitao Dizdarevića da li se osjeća odgovornim za "sve što se danas dešava".
"Vi ste kao partija skupa sa GP URA donijeli odluku da Zeta dobije status opštine... Koliko su vaše sebične računice bile odgovorne za ono što se danas dešava?", pitao je Komnenić.
Dizdarević je kazao da su se Zeta, Tuzi, Petnjica i Gusinje htjele odvojiti kao opštine, smatrajući da će se brže razvijati na taj način.
"Koliko je potrebno vremena da prođe da se DPS stavi na jednu stranicu istorije, a aktuelna vlast preuzme odgovrnost?", pitao je Dizdarević.
Urednik i voditelj emisije Petar Komnenić je ocijenio da je od strane Beograda ider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izdvojen, a da se predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić više ne prepoznaje kao direktan saradnik.
Maraš je poručio da se "ne može osloniti na Beograd, jer i Begrad mijenja mišljenje".
On je kazao da ne može predsjednik Srbije Aleksandar Vučić određivati ko je koliko i gdje predstavnik srpskog naroda.
Kako je dodao Maraš, Mandić je zaposlio u energetskom sektoru veliki broj aktivista.
"Mandić je tu bio vrlo pametan jer je krenuo u zarobljavanje institucija koje imaju pare i koje mogu na dugi rok da kupuju glasove i spremio zaleđinu da ne zavisi od toga da li će imati podršku Vučića", kazao je.
Maraš je istakao da "Mandić sebe pokušava predstaviti na Zapadu da nije strašilo sa kojim je plašen Zapad".
Na pitanje kako kao pro-srpska partija gledaju na izjave Vučića da će odgoovr na inicijative DNP-a biti kao i za vrijeme Demokratske partije socijalista (DPS), Božović je odgovorio da je SNP građanska partija, iako su joj većina biračkog tijela iz srpskog naroda.
Pušten je video isječak na kome "Vučić izbjegava da konkretno kaže da li je u Jasenovcu počinjen genocid", a Komnenić je podsjetio da u Srbiji nije usvojena inicijativa o genocidu u Jasenovcu, te pitao Božovića "da li smo glupi što smo mi to uradili".
Poslanik SNP-a je kazao da se "lično ne osjeća glupim, već kao neko ko ima stav", te da nije dužan da sa "bilo kim usaglašava stav, pa ni sa predjsednikom Srbije".
"Moj odnos je bio, smatram, civilizacijski", istakao je.
On je dodao da, ako je vlast prije 2020. imala bolje odnose sa Hrvatskom - zašto nije riješila nijedno otvoreno pitanje.
Božović je kazao da on nije saglasan sa stavom Vučića da više država regiona zajedno uđe u Evropsku uniju (EU), te da će on u parlamentu uraditi maksimalno da Crna Gora bude naredna članica.
Dizdarević je kazao da "Crna Gora živi političku krizu i u 2026. godini".
Oj je podsjetio da je lider Demokratske narodne partije (DNP) i poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević davao i ultimatum Bošnjačkoj stranci (BS) da mora izaći iz vlasti u Biejlom Polju i prijetio da će izaći iz vlasti na državnom nivou, ali da ni taj ultimatum nije ispunio.
U emisiji je pušten isječak iz jedne od ranijih emisija Načisto, u kojoj je metodolog Miloš Bešić ukazao da bi volio da vidi da li je rascjep između Kneževića i predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića realan ili fingiran.
Marić je ukazao da "ne misli da postoji ozbiljan rascjep između njih dvojice, ali da postoji potencijal da to toga dođe".
"U ovom trenutku Mandić vidi kao prioritet akceleraciju evropskih integracija gdje on kao predsjednik parlamenta participira i vidi određene zasluge. Sa druge strane, vidite Kneževića koji sebi ne vidi poziciju gdje ima benefite i traži neuralgične tačke gdje može profitirati. Desio mu se Botun jer ima vrijednost u samim pregovorima - u poglavlju koje tretira ekologiju", poručio je.
Govoreći o identitetskim pitanjima, Marić je ocijenio da Knežević "na taj način provocira i koalicione partnere sa kojima je imao predizbornu koaliciju" (Mandića i njegovu NSD).
Pušten je prilog u kome je prikazano kako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio o hapšenju Kneževića.
Božović je kazao da je parlament uradio dosta, ali i da će uraditi maksimalno u ovoj godini da se procesi integracija završe.
Na pitanje voditelja i urednika emisije Petra Komnenića da li će SNP na Vladi podržati zahtjeve Demokratske narodne partije (DNP) i ukoliko oni ne prođu, da li će izaći iz nje, on je odgovorio da ti zahtjevi "nisu od juče", te da je njegova partija 2013. tražila da srpski jezik bude službeni.
Božović je postavio pitanje "zašto se ne bi pokrenuo dijalog o ovim pitanjima?".
"Ovo nije ni prvi put za vrijeme mandata ove Vlade da se priča o ovim temama", poručio je, na šta je Komnenić ukazao da je šef parlamenta Andrija Mandić (NSD) kazao da "jeste za ove zahtjeve, ali nije vrijeme za njih".
Božović je kazao da će ovo podržati na Vladi, te da ne vidi ništa sporno da se o ovome razgovara.
Urednik i voditelj emisije Načisto, Petar Komnenić je podsjetio na naslovnicu nedjeljnika Monitor koji je 2025. nazvao "godinom kolektora".
Nakon uvodnog video uradka, kojim se podsjetilo na događaje iz Botuna i identitetske zahtjeve Demokratske narodne partije (DNP), Komnenić je pitao Marića kako je došlo do zaokreta od kolektora na identitetska pitanja.
Marić je odgoovrio da ga to nije iznenadilo jer se nekadašnji Demokratski front (DF) konzistentno bavio tim temama, te da su još 2013. godine pregovarali o srpskom jeziku, te da su ga tada "izjednačili sa crnogorskim" time što su pristali da bude "u službenoj upotrebi".
"Ovo što su zabrinuti građani Botuna negdje je bilo očekivano da će neko od političara preuzeti", istakao je Marić.
Odgovarajući na pitanje postoje li principi u crnogorskoj politici, Marić je kazao da je "postalo uvriježeno da je sve dozvoljeno".
Maraš je kazao da ovo doživljava kao "sebičan udar na evropske integracije" u godini kad treba da se zatvaraju pregovaračka poglavlja.
On je rekao da lider DNP-a Milan Knežević "pokušava sebe da izvadii iz jednog obećanja gdje je rekao ako krenu ja izlazim".
"Onda je bilo ono pismo građana Botuna da izađe, pa identitetska pitanja", poručio je Maraš.
U emisiji je pušten isječak iz prekjučerašnje emisije Reflektor na Televiziji Vijesti gdje je ministarka saobraćaja Maja Vukićević (DNP) poručila da će očekivati da se na narednoj sjednici Vlade pokrene inicijativa za uvođenje trobojke za narodnu zastavu i srpskog kao službenog jezika.
Maraš je istakao da se Knežević pokušava izvući iz zamke u koju se sam upetljao.
"Oni govore da će to predložiti na narednoj sjednici Vlade. Mi ne znamo gdje je premijer", poručio je Maraš, dodavši da parlament nije usvojio sve zakone koji su potrebni u procesu evropskih integracija.
( Aljoša Turović )