Narko-karteli: Gdje se srijeću Venecuela i Balkan

Putevi narkotika preko Venecuele ponovo su dospjeli u fokus nakon što su američke vlasti otele i optužile predsjednika te zemlje Nikolasa Madura za „narko-terorizam“. Dok se postupak vodi u Njujorku, nameće se pitanje gdje se u toj globalnoj mreži nalaze balkanske kriminalne grupe.

Transkripti poruka sa kriptovane aplikacije Skaj, koju su koristile kriminalne grupe širom svijeta, ukazuju na kontakte balkanskih klanova sa dobavljačima u Venecueli.

U jednoj od poruka iz 2020. godine pominje se kupovina tri tone kokaina od osobe označene kao „Patron“. Odluka o nabavci dodatne količine droge, prema istražnim spisima, donijeta je pod nadzorom Radoja Zvicera, osuđenog šefa kavačkog klana iz Crne Gore, koji poslove vodi i u Srbiji.

Samo dan kasnije, holandske vlasti su na Arubi, oko 25 kilometara od obale Venecuele, uhapsile 11 crnogorskih državljana. Na brodu „ARESSA“ pronađeno je pet tona kokaina, a sud na tom karipskom ostrvu izrekao je članovima posade kazne od devet do 15 godina zatvora. Taj slučaj predstavlja jednu od dokumentovanih veza balkanskih kriminalnih struktura i ruta koje vode preko Venecuele.

Godinama nakon tog slučaja, Venecuela se ponovo našla u centru pažnje. Američko pravosuđe tereti predsjednika Nikolasa Madura za saradnju sa više kriminalnih organizacija, među kojima su meksički karteli Sinaloa i Zetas, kolumbijska pobunjenička grupa FARC, kao i venecuelanska banda Tren de Aragua. Maduro je na saslušanju u Njujorku negirao sve optužbe.

Gdje je tu Balkan?

Međutim, direktne veze balkanskih kriminalnih grupa sa kartelima navedenim u optužnici za sada nisu javno potvrđene.

„Na suđenjima pripadnicima kotorskih klanova vrlo rijetko se precizno imenuju karteli“, kaže za DW Jelena Jovanović, novinarka crnogorskih Vijesti koja prati te procese.

„Mnogo češće se koriste opšti opisi poput ’kolumbijski’, ’ekvadorski’, ’brazilski’ kontakti i dobavljači ili ’južnoamerički dobavljači’, bez preciznog imenovanja kartela. Veza sa Latinskom Amerikom je vidljiva“, objašnjava sagovornica DW.

Ipak, konkretna saradnja sa jednim od navedenih kartela u Madurovoj optužnici postoji u Albaniji. Naime, albanska kriminalna porodica Hisa se našla na meti Američkog Ministarstva finansija zbog optužbe da su prali novac u korist kartela Sinaloa.

Tokovi novca su išli preko kockarskih objekata, a u pitanju je cifra od oko dva miliona dolara u periodu od 2017. do 2024. godine. Taj novac je, prema američkom ministarstvu, stizao u SAD, gdje je jedna od kompanija povezanih sa tom porodicom korišćena za pranje para.

Jovanović kaže da se u međunarodnim istragama balkanske organizovane grupe „često tretiraju i kao širi konglomerat mreža iz Crne Gore, Srbije, Albanije, Hrvatske, BiH i Slovenije“, te da ih zato i zovu Balkanskim kartelom.

Ruta narkotika

Venecuela se u brojnim međunarodnim izvještajima opisuje kao tranzitna zemlja za kokain koji iz Kolumbije i drugih proizvođačkih zemalja stiže ka Evropi. Na to ukazuje i Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

Na tim rutama sve češće se pojavljuju i zemlje Zapadne Afrike, poput Sijera Leonea, Senegala, Gvineje Bisao, Gvineje i Gambije. Srbija se takođe pojavljuje u tom kontekstu. Bivši policajac iz Loznice, Miroslav Starčević, označen je kao vođa grupe koja je koristila Sijera Leone kao čvorište za skladištenje i pakovanje kokaina u kontejnere. Ta grupa se dovodi u vezu sa kavačkim klanom.

Kako Jovanović objašnjava, Zapadna Afrika se sve češće spominje u predmetima za balkanske kriminalne mreže, odnosno za skladištenje, pretovar, prepakivanje i slanje ka Evropi. Međutim, to nije pravilo.

„Za crnogorske organizovane kriminalne grupe dominantan obrazac jesu Ekvador, Kolumbija i Brazil. Iz tamošnjih luka kokain kontejnerskim brodovima stiže do velikih evropskih luka, poput Roterdama i Antverpena, odakle se dalje distribuira širom Evrope“, navodi sagovornica DW.

Obim kriminala i način djelovanja

Detalji o načinu rada balkanskih kriminalnih mreža postali su dostupni nakon što su pripadnici francuske policije razbili kriptovane komunikacione platforme poput Skaja, ANOM-a i EnkroČeta.

Kako Jovanović objašnjava, fokus komunikacije je obično na „logistici, kontejnerima, lukama, ’linijama’, ljudima na terenu i korupciji koja omogućava ubacivanje pošiljke u legalni transport“, te da ljudi koji rade na terenskim brodovima nisu ni svjesni da prevoze narkotike.

„Poruke često upućuju na pristup lukama preko mita i ’fiksera ’, ubacivanje kokaina u legalne kontejnere, često bez znanja navedenih pošiljalaca i primalaca, mreže lučkih radnika, špeditera, posrednika i regionalnih dobavljača u Kolumbiji, Ekvadoru i Brazilu, kao i opsesiju praćenja pošiljke“, kaže novinarka Vijesti.

Dodaje da „Balkanski kartel“ ima široku mrežu saradnika, koje se prostire na preko 30 država, te da je sama organizacija velika i operativno snažna.

Prema njenim riječima, bez korupcije i „ljudi unutar sistema“ takve operacije ne bi bile moguće. Upravo zbog obima i nivoa organizacije, smatra da bi balkanske kriminalne mreže mogle doći i u fokus američkih vlasti.

( Deutsche Welle )