Država ne zna ko stoji iza firmi i „tajnih aranžmana”
MONEYVAL ocijenio da je Crna Gora napredovala u borbi protiv pranja novca, ali ključne slabosti ostaju; Slabosti ostaju u odnosima sa rizičnim državama, stvarnom vlasništvu firmi, pravnim aranžmanima za prikrivanje imovine i nadzoru nad rizičnim djelatnostima (kazina, agenti za nekretnine, trgovci plemenitim metalima advokati, notari...)
Iako je Crna Gora u najnovijem izvještaju Komiteta eksperata Savjeta Evrope (SE) za procjenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) zabilježila značajan napredak u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, četiri ključne preporuke i dalje nijesu ispunjene.
Riječ je o oblastima koje se tiču odnosa sa državama visokog rizika, skrivanja stvarnog vlasništva nad firmama, korišćenja pravnih aranžmana za prikrivanje imovine i nadzora nad rizičnim nefinansijskim djelatnostima, kao što su kazina, agenti za nekretnine, trgovci plemenitim metalima i dragim kamenjem, advokati, notari.. Upravo u tim segmentima, kako konstatuje MONEYVAL, sistem i dalje ima ozbiljne praznine koje omogućavaju da se novac i vlasništvo sakriju iza formalnih struktura i slabog nadzora.
“U velikoj mjeri usklađena”
Ove preporuke je dao FATF (Financial Action Task Force) - međunarodno tijelo koje postavlja globalne standarde za borbu protiv pranja novca, finansiranja terorizma i proliferacije oružja za masovno uništenje. MONEYVAL djeluje kao evropski ogranak FATF-a i prati kako se te preporuke primjenjuju u zemljama članicama Savjeta Evrope.
Crna Gora je krajem 2023 godine izbjegla da se nađe na “sivoj listi” FATF-a, odnosno, na listi zemalja koje ne primjenjuju ili malo primjenjuju mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
“Crna Gora je ostvarila značajan napredak u unapređenju svog okvira za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. MONEYVAL konstatuje da je Crna Gora u dovoljnoj mjeri otklonila nedostatke u vezi sa više preporuka Radne grupe za finansijske mjere (FATF). Kao rezultat toga, država je unaprijeđena na nivo ‘u velikoj mjeri usklađena’ za 12 preporuka”, saopšteno je iz MONEYVAL-a koji je ukazao da nijedna od FATF preporuka nije ocijenjena kao neusklađena.
Ostvareni napredak nije bio dovoljan, kako se navodi, da bi se dodijelila unapređenja za preporuke 19 (o državama s višim rizikom), 24 (o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih lica), 25 (o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih aranžmana) i 28 (o regulaciji i nadzoru nad obveznicima izvan finansijskog sektora), te je Crna Gora zadržala ocjenu “djelimično usklađena”.
Kada je riječ o preporuci 19, MONEYVAL konstatuje da Crna Gora nema zakonski osnov za obaveznu primjenu mjera koje propisuje FATF. Iako Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma predviđa pojačane kontrole u poslovanju sa državama visokog rizika, finansijske institucije nijesu izričito obavezane da ih primjenjuju prema državama sa FATF lista. Takođe, Uprava za sprečavanje pranja novca i nadzorni organi, uključujući Centralnu banku, Komisiju za tržište kapitala i Agenciju za nadzor osiguranja, nemaju ovlašćenja da uvedu protivmjere kada FATF na to pozove, dok je objavljivanje lista visokorizičnih država prepušteno diskrecionoj odluci FOJ-a.
Kako bi preporuka 19 bila u potpunosti ispunjena, MONEYVAL navodi da je neophodno izmijeniti zakon na način koji bi obezbijedio obavezno preuzimanje FATF lista, uveo jasan pravni osnov za primjenu protivmjera i izričito vezao pojačane kontrole za sve poslovne odnose i transakcije sa državama koje su međunarodno označene kao visokorizične.
Kada je riječ o preporuci 24, koja se odnosi na transparentnost i stvarno vlasništvo nad pravnim licima, MONEYVAL konstatuje da Crna Gora i dalje nema u potpunosti uspostavljen sistem koji omogućava tačne, potpune i ažurne podatke o stvarnim vlasnicima firmi. Iako postoji zakonski okvir i registar stvarnih vlasnika konstatovano je da je registar u velikoj mjeri nepopunjen, te da ne postoje efikasni mehanizmi nadzora koji bi obezbijedili da se podaci redovno ažuriraju i provjeravaju.
MONEYVAL ukazuje da država nema sveobuhvatnu procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma za sva pravna lica, već se postojeće analize oslanjaju na ograničene izvore podataka i djelimične procjene.
Izvještaj konstatuje i ozbiljne nedostatke u vezi sa sankcijama. Iako su novčane kazne propisane za nedostavljanje ili netačno unošenje podataka, MONEYVAL navodi da raspon kazni, posebno u Zakonu o privrednim društvima, nije dovoljan da se sankcije primjenjuju proporcionalno težini povrede.
Da bi preporuka 24 bila u potpunosti ispunjena, MONEYVAL navodi da je neophodno uspostaviti efikasne mehanizme za obezbjeđivanje tačnih i ažurnih podataka o stvarnom vlasništvu, ojačati nadzor nad registrima, uvesti proporcionalnije i djelotvornije sankcije, te uspostaviti mjere koje će spriječiti zloupotrebu nominalnih direktora i akcionara. Takođe, potrebno je unaprijediti praćenje međunarodne saradnje i kvaliteta pomoći koju Crna Gora dobija od stranih organa u vezi sa podacima o stvarnom vlasništvu.
Ojačati nadzor
Kada je riječ o preporuci 25, koja se odnosi na transparentnost i stvarno vlasništvo nad pravnim aranžmanima, MONEYVAL konstatuje da Crna Gora nema uspostavljen sistem za nadzor nad ovim strukturama. Pod pravnim aranžmanima, kako se navodi u izvještaju, podrazumijevaju se trustovi i njima slične fiducijarne strukture u kojima se imovina formalno vodi na jedno lice ili entitet, dok stvarni vlasnik ili korisnik te imovine ostaje skriven. Iako takvi aranžmani nijesu dio domaćeg pravnog sistema, oni se u praksi koriste preko stranih struktura koje imaju veze sa imovinom ili poslovima u Crnoj Gori.
Izvještaj konstatuje da ne postoji ni sistem nadzora nad pravnim aranžmanima, niti efikasan okvir sankcija za one koji prikrivaju stvarno vlasništvo ili ne sarađuju sa institucijama. Zbog toga se ocjenjuje da ove strukture predstavljaju značajnu ranjivost, jer se mogu koristiti za skrivanje imovine, izbjegavanje zakona i prikrivanje tokova novca.
Da bi preporuka 25 bila u potpunosti ispunjena, MONEYVAL navodi da je neophodno zakonski urediti pravne aranžmane, uspostaviti mehanizme za identifikaciju i vođenje tačnih i ažurnih podataka o njihovim stvarnim vlasnicima, omogućiti nadležnim organima brz i potpun pristup tim informacijama, te uvesti efikasan nadzor i proporcionalne sankcije za zloupotrebe.
Kada je riječ o preporuci 28, koja se odnosi na regulaciju i nadzor nad nefinansijskim djelatnostima i profesijama, MONEYVAL konstatuje da Crna Gora i dalje nema efikasan i dosljedan sistem kontrole nad sektorima koji su prepoznati kao rizični za pranje novca i finansiranje terorizma. Riječ je o djelatnostima i profesijama kao što su kazina, agenti za nekretnine, trgovci plemenitim metalima i dragim kamenjem, advokati, notari, računovođe, kao i pružaoci usluga osnivanja i upravljanja privrednim društvima.
Da bi preporuka 28 bila u potpunosti ispunjena, MONEYVAL navodi da je neophodno ojačati institucionalni nadzor nad ovim sektorima, unaprijediti ulogu Uprave za sprečavanje pranja novca i drugih nadzornih organa, uspostaviti redovne i rizično zasnovane kontrole, obezbijediti djelotvorne i proporcionalne sankcije, te poboljšati koordinaciju i razmjenu informacija između svih tijela uključenih u nadzor.
Ranjivosti i dalje u NVO sektoru
MONEYVAL je saopštio da je ostvaren napredak u vezi preporuke 8 (odnosi sprečavanje zloupotrebe neprofitnih organizacija), Crna Gora je unaprijeđena na nivo “djelimično usklađena”
Prema FATF definiciji, neprofitne organizacije koje se smatraju potencijalno rizičnim za zloupotrebu u svrhu finansiranja terorizma su one koje prvenstveno prikupljaju i distribuiraju sredstva u humanitarne, dobrotvorne, vjerske, obrazovne, kulturne ili socijalne svrhe.
U izvještaju MONEYVAL-a konstatuje se da je Crna Gora sprovela procjenu rizika od finansiranja terorizma u periodu 2020-2024, kojom je sektor u cjelini ocijenjen kao niskorizičan. U okviru te analize, 3.253 od ukupno 11.841 neprofitne organizacije identifikovane su kao one koje potpadaju pod FATF definiciju, od kojih je 1.187 ocijenjeno kao ranjivo na moguće zloupotrebe, uključujući 26 koje su označene kao visoko ranjive. U obuhvat procjene uključene su i 22 vjerske zajednice.
Izvještaj navodi da ne postoji preispitivanje adekvatnosti zakona i propisa koji se odnose na dio NVO sektora koji može biti zloupotrijebljen za finansiranje terorizma i da nije uspostavljen sistem nadzora nad primjenom Zakona o nevladinim organizacijama.
( Marija Mirjačić )