Ponomarenkova: Kredibilitet proširenja gradi se istinskim nagrađivanjem uspjeha u reformama

Slovačka podržava proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan, ali insistira da proces bude pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate, bez dvostrukih standarda, kazala je ambasadorka te države u Crnoj Gori Eva Ponomarenkova.

Ponomarenkova je, u intervjuu Agenciji MINA, kazala da se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat, ističući da se kredibilitet procesa proširenja EU gradi onda kada se uspjeh u reformama istinski nagrađuje napretkom u pregovorima.

Ona je podsjetila da je Slovačka među dugogodišnjim i posvećenim zagovornicima proširenja na zemlje Zapadnog Balkana.

„Proširenje EU predstavlja ulaganje u stabilnost i bezbjednost Evrope. Istovremeno, ono podstiče reforme u zemljama kandidatima“, kazala je Ponomarenkova.

Prema njenim riječima, u Slovačkoj vjeruju da su države Zapadnog Balkana prirodno bliske evropskom prostoru, a među njima se Crna Gora izdvaja kao najnapredniji kandidat.

„U isto vrijeme, Slovačka dosljedno naglašava da proces mora biti pravedan, predvidiv i zasnovan na istim pravilima za sve kandidate. Protivimo se „dvostrukim standardima“ i različitim pristupima prema pojedinim kandidatima“, rekla je Ponomarenkova.

Ona je podsjetila da je to nedavno ponovo istakao i slovački premijer Robert Fico, koji je na samitu Zapadnog Balkana, u decembru prošle godine u Briselu, istakao protivljanje nejednakom postupanju.

„Kredibilitet procesa proširenja gradi se upravo onda kada se uspjeh u reformama istinski „nagrađuje“ napretkom u pregovorima“, naglasila je Ponomarenkova.

Upitana da li smatra da je cilj Crne Gore da postane članica do 2028. godine realan, Ponomarenkova je kazala da je taj cilj ambiciozan, ali i ostvariv ukoliko se zadrži tempo reformi u državi.

Prema njenim riječima, zatvaranje još pet poglavlja u decembru može se smatrati pozitivnim signalom konkretnog napretka, dok će ova godina biti ključna da se pokaže da se rezultati mogu postići kada postoji dovoljno političke volje.

„U tom kontekstu, želim da istaknem efikasnu saradnju unutar cjelokupnog političkog spektra, kao i napore koje Vlada ulaže u proces integracija“, kazala je Ponomarenkova.

Govoreći o spremnosti EU za proširenje, ona je rekla da je sve jasnije da proširenje ima geopolitičku i bezbjednosnu dimenziju.

„Istovremeno, EU mora unapređivati sopstvenu spremnost – kapacitete, odlučivanje i unutrašnje reforme. Oba procesa moraju se odvijati paralelno: reforme u zemlji kandidatu i spremnost unutar Unije, kako bi ishod bio održiv i vjerodostojan“, kazala je Ponomarenkova.

Na pitanje šta vidi kao ključne izazove u procesu evropskih integracija Crne Gore, Ponomarenkova je odgovorila da se oni i dalje ogledaju u vjerodostojnoj primjeni vladavine prava i postizanju opipljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

„To znači jačanje kapaciteta i stabilnosti ključnih bezbjednosnih i pravosudnih institucija, povećanje integriteta sistema i obezbjeđivanje da se reforme pretoče u vidljive rezultate, kao što su efikasnije istrage, kvalitetne sudske odluke i rast povjerenja javnosti“, rekla je Ponomarenkova.

Uporedo sa tim, kako je istakla, ponavljaju se i praktični zadaci unutrašnje bezbjednosti: efikasnija borba protiv pranja novca, jače upravljanje granicama, savremeni informacioni sistemi i dalje usklađivanje sa politikama EU tamo gdje je potrebno.

„U ovoj fazi presudna je dosljedna primjena reformi, što znači njihovo održavanje tokom vremena i isporučivanje konkretnih rezultata“, kazala je Ponomarenkova.

Ona smatra da evropska perspektiva ostaje i najbolji okvir za održavanje stabilnosti i dobrih odnosa na Zapadnom Balkanu.

Prema njenim riječima, od suštinskog značaja je stabilnost zasnovana na reformama, snažnoj regionalnoj saradnji i sposobnosti da se osjetljiva pitanja rješavaju na način koji smanjuje tenzije.

„Evropska perspektiva ostaje najjači okvir koji daje smjer, motiviše reforme i podržava praktičnu saradnju. Važno je da taj proces ostane vjerodostojan i pravedan“, naglasila je Ponomarenkova.

Slovačka zainteresovana za ponovno uspostavljanje avio-linije između Podgorice i Bratislave

Govoreći o odnosima Crne Gore i Slovačke, Ponomarenkova je ocijenila da su oni prijateljski, stabilni i bez otvorenih pitanja, ali je ukazala i na činjenicu da investiciona i ekonomska saradnja dugoročno zaostaju za političkom

„Naša saradnja je od samog početka, od „ponovnog rođenja Crne Gore“ 2006. godine, bila zasnovana na veoma pozitivnim osnovama“, kazala je Ponomarenkova, dodajući da je Slovačka Crnu Goru podržala u transatlantskim naporima i da nastavlja da podržava u evropskim težnjama.

Najbolja prilika, ali i izazov, za dalje jačanje bilateralnih odnosa dvije države Ponomarenkova vidi u mogućnosti da se snažni politički odnosi pretoče u opipljive rezultate, posebno u oblasti privrede.

„Postoji značajan prostor za ekonomsku i investicionu saradnju, koja dugoročno zaostaje za političkom saradnjom“, rekla je Ponomarenkova, ističuči da bi u Slovačkoj voljeli da vide više interakcije između poslovnih zajednica dvije zemlje.

Kako je dodala, podrška zajedničkim projektima i identifikovanje sektora u kojima se dvije države međusobno dopunjuju predstavljaju pravi put naprijed.

„Perspektivne oblasti saradnje su energetika, saobraćajna infrastruktura, turizam i pametni gradovi“, rekla je Ponomarenkova.

Ona smatra da u Slovačkoj postoji mnogo kompanija sa inovativnim pristupom koje nude savremena rješenja za različite probleme.

„Bilateralna saradnja u stručnim, naučnim i oblastima lokalne samouprave takođe u posljednje vrijeme dobija novi zamah“, kazala je Ponomarenkova.

Prema njenim riječima, vrlo konkretan pokretač unapređenja odnosa jeste bolja povezanost.

„Kao što sam više puta ranije isticala i što mogu sa sigurnošću ponoviti, Slovačka je veoma zainteresovana za ponovno uspostavljanje direktne avio-linije između Podgorice i Bratislave“, kazala je Ponomarenkova.

To bi, kako je dodala, olakšalo poslovne kontakte, razvoj turizma i kontakte među ljudima.

Ponomarenkova je istakla i da je Slovačka zainteresovana za jačanje regionalne saradnje, ukazujući posebno na aktivnosti Međunarodnog Višegradskog fonda, koji djeluje na osnovu napora četiri države članice Višegradske grupe – Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke.

Podsjećajući da je cilj Višegradskog fonda jačanje regionalne saradnje i pomoći zemljama na putu ka EU, posebno u okviru programa za Zapadni Balkan, Ponomarenkova je navela da se time grade dugoročna partnerstva među institucijama i stručnjacima i realizuju praktični projekti koji podržavaju modernizaciju regiona.

To je, kako je naglasila, korisno za proces pristupanja EU na obje strane.

Slovačka za postizanje mira u Ukrajini isključivo diplomatskim sredstvima

Na pitanje o ratu u Ukrajini i ulozi EU u očuvanju mira i bezbjednosti, Ponomarenkova je podsjetila da Slovačka podržava postizanje pravednog i trajnog mira, prvenstveno političkim i diplomatskim sredstvima.

„Slovačka Vlada takođe naglašava da, prema njenom stavu, sukob nema vojno rješenje, pa zato Slovačka ne šalje oružje i odbacuje dalje finansiranje vojnih potreba Ukrajine iz državnih sredstava“, navela je Ponomarenkova.

Međutim, kako je podsjetila, Slovačka je pomagala i nastavlja da pomaže Ukrajini, prije svega u civilnim i humanitarnim oblastima.

Ponomarenkova je pojasnila da Slovačka podržava one koji su pogođeni ratom kroz projekte oporavka, pomoć u energetici i praktične inicijative, uključujući podršku razminiranju.

„Uloga EU je od suštinskog značaja i zasniva se na očuvanju evropske bezbjednosti, jačanju otpornosti, kao i istovremenom stvaranju prostora za mirna rješenja i dugoročnu stabilnost u Evropi“, zaključila je Ponomarenkova.

( MINA )