Ćorović: Osnivanje JU "Avdo Međedović" u Bijelom Polju predstavljalo bi logičan potez
"Na žalost odnos lokalnih i državnih vlasti prema ovom velikanu ne treba nikom da služi na čast. Imati jednog Homera, i djelo veličine jedne Ilijade, u svojoj kući a ne posvetiti mu pažnju koju zaslužuje predstvlja svojevrsno kulturološko varvarstvo", poručio je poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović
Osnivanje Javne ustanove (JU) "Avdo Međedović" u Bijelom Polju, koja bi se bavila kulturom, kao i promocijom lika i djela ovog neosnovano zapostavljenog velikana epskog pjesništva, predstavljalo bi logičan potez koji je lokalna samouprava i država Crna Gora trebalo odavno da preduzmu, saopštio je danas poslanik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović.
Predstavnici BS taj predlog iznijeli su danas na prvom sastanku sa odbornicima Demokratske partije socijalista (DPS) Bijelo Polje, u okviru intentitetskih pitanja.
Ćorović je istakao da je Avdo Međedović ime koje je svjetski poznato u domenu književnosti, podsjećajući na istraživanje profesora univerziteta Harvard Milmana Perija.
"Istražujući epsko stvaralaštvo na širem balkanskom području, a u cilju odgonetanja tzv. 'homerovskog pitanja', jedan od najuticajnijih klasičnih filologa 20. vijeka, profesor Peri, zabilježio je, tokom 1935. godine, na specijalnim aluminijumskim fonografskim pločama, 80.000 Avdovih epskih stihova. Na osnovu tih istraživanja Peri je zasnovao savremenu teoriju usmene književnosti i modernu homerologiju. Nastavljač Perijevog rada na sakupljanju epskog stvaralaštva Albert Bates Lord, takođe profesor na Harvardu, godine 1950/51, zabilježio je još 18.000 Međedovićevih stihova, kompletirajući na taj način impozantnu kolekciju od oko 100.000 stihova Avda Međedovića", napisao je Ćorović na svom Fejsbuk profilu.
Profesor Harvardskog univerziteta Zlatan Čolaković, naveo je dalje Ćorović, transkribovao je sa zvučnih snimaka više od 80.000 stihova muslimanske epike harvardskog Perijevog arhiva.
"Poznati Međedovićev ep 'Ženidba Smailagić Meha' prvi put je objavljen u Crnoj Gori, a prvi put čitav 1974. godine na engleskom i tada srpskohrvatskom jeziku", kazao je Ćorović.
On je poručio da Bijelo Polje i Crna Gora treba da se ponose što su imali jednog Avda Međedovića.
"Na žalost odnos lokalnih i državnih vlasti prema ovom velikanu ne treba nikom da služi na čast. Imati jednog Homera, i djelo veličine jedne Ilijade, u svojoj kući a ne posvetiti mu pažnju koju zaslužuje predstvlja svojevrsno kulturološko varvarstvo. Razgovarajući sa jednom profesoricom sa naših prostora, koja je svoju doktorsku disertaciju iz književnosti stekla upravo na Harvardu, na pitanje kako Amerikanci gledaju na pisce sa naših prostora, misleći na pisce sa prostora bivše Jugoslavije, odgovor je glasio kratko i upečatljivo: 'Oni tamo znaju samo za Avda Međedovića'. Upravo je Avdo Međedović omogućio da se riješi jedna od najvećih zagonetki civilizacije - da li je Homer mogao postojati? Dugo vremena istoričari i teoretičari književnosti su raspravljali o tome kako je Homer, koji nije bio pismen mogao znati Ilijadu i Odiseju napamet. Upravo je Avdo kazavši napamet preko 100 hiljada stihova Milmanu Periju i Albertu Lojdu dokazao da je Homer mogao postojati", kazao je Ćorović.
Inicijativa BS za osnivanje JU Avdo Međedović, objasnio je on, inicijativa koja na prvo mjesto stavlja opšti interes razvoja bošnjačke kulture, ali ne samo bošnjačke kulture.
"Jer Avdo Međedović je i guslar Bijelog Polja i Crne Gore, želimo da vrijednosti bošnjačkog kulturnog stvaralaštva kroz afirmaciju ugradimo u zajednički i jedinstveni kulturni mozaik Bijelog Polja i savremene Crne Gore. Bijelo Polje je grad iz koga se zbog ekonomije odlazi, ali u koji se zbog kulture dolazi. Zato očekujem da će opština Bijelo Polje prepoznati vrijednost ove inicijative i na dobrobit svih, zajedno i u saradnji sa državnim organima, osnovati ovu ustanovu po imenu čovjeka zahvaljujući kojem je riješeno homerovsko pitanje", zaključio je Ćorović.
( Jadranka Ćetković )