Kovačević: Kadar ojačan, napredak i od Vlade zavisi

Situacija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici značajno se poboljšala prošle godine zahvaljujući kadrovskom proširenju - izabrano je šest novih sudija, pa sada postupa 14 sudija i predsjednik suda, što je osjetno olakšalo svakodnevno postupanje i omogućilo bolju organizaciju rada.

To je u razgovoru za “Vijesti” kazala zamjenica predsjednika Višeg suda u Podgorici sutkinja Vesna Kovačević, naglasivši da je promjena omogućila ravnomjerniju raspodjelu predmeta i već sada daje vidljive rezultate.

Prije proširenja Specijalno odjeljenje suočavalo se s istorijski visokim brojem predmeta po sudiji - svaki je postupao u prosjeku u 25-30 specijalnih predmeta, uz dodatnih 70-100 iz drugih referata.

Kovačević objašnjava da nova raspodjela predmeta, pri čemu sudije koje su već postupale ne preuzimaju nove slučajeve, osigurava kontinuitet i procesnu stabilnost.

“Sudije koje postupaju u Specijalnom odjeljenju dolaskom novih sudija ne primaju nove predmete, dok su predmeti koje nijesu započeli, u skladu sa važećim pravilima, raspoređeni novoizabranim sudijama. Predmeti koji su ranije započeti, ostali su u radu kod sudija koje su u njima već postupale, čime je obezbijeđen kontinuitet rada i procesna stabilnost. Takav model organizacije rada doprinio je ravnomjernijoj raspodjeli opterećenja, a već sada daje vidljive pozitivne rezultate. Međutim, važno je istaći da i dalje većina sudija, pored specijalnih predmeta, ima i dodatne referate, što znači da paralelno postupaju u velikom broju složenih i redovnih predmeta. Takva struktura rada i dalje predstavlja ozbiljan izazov i ukazuje na potrebu za sistemskim rješenjima, kako bi se postignuti rezultati ne samo održali, već i dodatno unaprijedili imajući u vidu činjenicu da je broj predmeta u svim referatima u konstantnom porastu. Ovo jasno pokazuje da rješavanje makar jednog od ključnih sistemskih pitanja može imati vidljiv i pozitivan efekat na ukupne rezultate rada suda.”

Ona je ocijenila da efikasna borba protiv organizovanog kriminala, korupcije i drugih teških oblika kriminaliteta ne podrazumijeva samo kadrovske, već i normativne i institucionalne preduslove.

“Kada je riječ o normativnim promjenama, izmjene Zakonika o krivičnom postupku još nijesu usvojene, iako su prepoznate kao neophodne za dalje unapređenje efikasnosti i prilagođavanje sudske prakse savremenim potrebama. Njihovo odsustvo znači da se sudovi i dalje oslanjaju na postojeća procesna rješenja, koja u određenoj mjeri otežavaju rad u složenim i obimnim predmetima i u tom smislu se može reći da su im ruke vezane dok se ne izvrše potrebne izmjene Zakonika o krivičnom postupku, što znači da su bez savremenih i prilagođenih procesnih rješenja, sudovi ograničeni u mogućnosti da dodatno ubrzaju i unaprijede postupke.”

Dodaje da pitanje infrastrukture ostaje otvoreno, da se izgradnja Palate pravde godinama pominje kao strateški cilj, ali bez konkretnih pomaka, zbog čega sudije i dalje postupaju u otežanim uslovima rada:

“Prije svega zbog neadekvatnih tehničkih i prostornih kapaciteta što dodatno otežava svakodnevno postupanje, naročito u obimnim i složenim predmetima.”

“Istovremeno, u javnosti se često ističe da dinamika pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, posebno u okviru poglavlja 23 i 24, u najvećoj mjeri zavisi od rezultata rada pravosuđa, a naročito Specijalnog odjeljenja. Stiče se utisak da se teret tih procesa nerijetko prebacuje isključivo na sudije, dok izostaje sistemska podrška u pogledu stvaranja adekvatnih uslova za njihov rad.

Sudije nemaju mehanizme da utiču na druge grane vlasti ili organe sistema kada je riječ o poboljšanju uslova rada jer je naša uloga striktno ograničena na primjenu zakona i postupanje u konkretnim predmetima.”

Sutkinja je poručila i da je bez poboljšanja infrastrukturnih, tehničkih i bezbjednosnih uslova, teško očekivati punu efikasnost u radu.

“...Tako da napredak u radu sudova u značajnoj mjeri zavisi od aktivnosti izvršne vlasti, odnosno od stvaranja normativnih i institucionalnih pretpostavki koje će omogućiti sudovima da efikasnije ostvaruju svoju ustavnu ulogu.

Sudije će, kao i do sada, nastaviti da rade profesionalno i odgovorno u okviru postojećih propisa, ali su izmjene Zakonika o krivičnom postupku, adekvatni tehnički, kadrovski u smislu povećanja broja sudijskih savjetnika i prostorni kapaciteti neophodan preduslov za suštinsko unapređenje efikasnosti postupanja svih sudija Višeg suda, a to znači da istinski napredak u tom procesu zahtijeva širu institucionalnu podršku i političku volju da se problemi koji se godinama prepoznaju konačno i riješe.”

Pomogla bi i digitalizacija

Sutkinja je istakla da modernizacija sudske infrastrukture, naročito kroz unapređenje digitalnih sistema za upravljanje predmetima, može značajno doprinijeti efikasnosti rada:

“Savremena tehnološka rješenja omogućavaju bolju organizaciju postupaka, racionalnije korišćenje vremena i resursa, kao i lakšu koordinaciju svih učesnika u postupku. Digitalizacija ne utiče samo na brzinu, već i na transparentnost i pravnu sigurnost, uz puno poštovanje procesnih prava stranaka. U predmetima koji su obimni i složeni, kakvi su često oni iz nadležnosti Specijalnog odjeljenja, ovakvi alati predstavljaju važnu podršku sudijama u ostvarivanju efikasnog i kvalitetnog suđenja. Trenutna praksa, u kojoj se zapisnici i dalje u velikoj mjeri diktiraju, objektivno usporava tok postupka, produžava trajanje ročišta i otežava koncentraciju svih učesnika na suštinu dokaznog postupka. Primjena modernih tehnologija, poput audio-vizuelnog snimanja ročišta, digitalnog vođenja zapisnika i unaprijeđenih informacionih sistema, omogućila bi da se sudije u većoj mjeri fokusiraju na upravljanje postupkom, ocjenu dokaza i procesna pitanja, umjesto na tehničke aspekte.”

Kovačević dodaje da su proširenje broja sudnica, promjena sistema zakazivanja, uvođenje specijalizovanih savjetnika... neohodne mjere koje predstavljaju upravo one korake koji bi pozitivno uticali na rad sudija.

Dodaje, međutim, da su i pored sadašnjih, neadekvatnih uslova rada, sudije u cjelini pokazale povećanu ažurnost, visok stepen profesionalnosti i efikasnosti.

“To jasno potvrđuje da sudije, čak i u otežanim okolnostima, uspijevaju da odgovore zahtjevima koje pred njih postavlja sistem. Upravo zato bi primjena ovih mjera imala još snažniji efekat, jer bi u potpunosti došla do izražaja stručnost i posvećenost sudija. Time bi se značajno unaprijedio rad Specijalnog odjeljenja, ali i rad Višeg suda uopšte, u interesu efikasnijeg sudstva i veće pravne sigurnosti građana.”

Fali i savjetnika

Sutkinja Kovačević naglašava da sudijske savjetnike trenutno nemaju ni sve sudije Specijalnog odjeljenja, “iako je njihova uloga predviđena i izuzetno značajna za efikasan rad”.

“Nažalost, interesovanje za ove pozicije je veoma slabo, što se direktno odražava na opterećenje sudija. Sudijski savjetnici bi kroz izradu nacrta odluka, analizu sudske prakse i pravnih pitanja pružili značajnu stručnu podršku, omogućavajući sudijama da se u većoj mjeri fokusiraju na suštinsko odlučivanje i vođenje postupaka. Izostanak takve podrške neminovno utiče na dinamiku rada i produžavanje trajanja postupaka, naročito u složenim predmetima organizovanog kriminala. Upravo zbog toga, jačanje interesovanja i stvaranje uslova za angažovanje savjetnika predstavlja jednu od ključnih mjera za unapređenje efikasnosti rada sudova, bez ikakvog zadiranja u sudijsku nezavisnost.”

Ističe i da u uporednoj praksi, na primjer u Bosni i Hercegovini, sudije imaju po dva sudijska savjetnika i jednog pripravnika, koji aktivno prate suđenja, bilježe dokaze koji se izvode tokom postupka i učestvuju u izradi nacrta sudskih odluka.

“Takav sistem predstavlja značajnu stručnu i operativnu podršku sudiji i u velikoj mjeri doprinosi efikasnosti postupka. Kod nas, nažalost, taj kadar ozbiljno nedostaje, jer se na konkurse za sudijske savjetnike i pripravnike sve rjeđe prijavljuju kandidati. Interesovanje za ove pozicije je u padu, a jedan od ključnih razloga leži u kontinuiranim javnim kritikama, pritiscima i često neprimjerenom komentarisanju rada sudova i sudija, što negativno utiče na percepciju sudijskog poziva u cjelini. Zbog toga se mladi pravnici sve češće opredjeljuju za advokaturu ili druge, manje izložene i lakše profesionalne angažmane, kako ne bi bili suočeni s vrstom pritisaka i javnog targetiranja kroz koje sudije danas prolaze, što u konačnom utiče i na njihov privatni život. To ne govorim samo iz ličnog iskustva, već i kao neko ko je aktivno uključen u obuku pripravnika kroz Centar za edukaciju, gdje se jasno vidi promjena interesovanja i profesionalnih aspiracija mladih pravnika.”

Naglasila je i da se slični problemi ne odnose isključivo na Specijalno odjeljenje, već i na sve sudije Višeg suda, koje takođe rade u veoma teškim uslovima.

“One često dijele neuslovne kancelarije, uz ograničene prostorne i tehničke kapacitete, a pritom, nemaju adekvatnu stručnu podršku sudijskih savjetnika.Takvi uslovi rada dodatno opterećuju sudije i utiču na efikasnost postupanja, jer se veliki dio vremena troši na administrativne i tehničke poslove, umjesto na suštinsko pravno odlučivanje.”

Odluka donijeta u skoro duplo više predmeta

U odnosu na 2024. Viši sud se može pohvaliti velikim brojem završenih predmeta, kazala je Kovačević, dodajući da je u Specijalnom odjeljenju lani donijeto odluka u više od 70 predmeta, što je skoro duplo više u odnosu na prethodne godine.

“Osim toga, dokazni postupak je okončan u nekoliko predmeta za koje je javnost zainteresovana, a to su predmeti visoke korupcije i organizovanog kriminala i čekaju se objave presuda, koje su zakazane tokom januara... Prema statistici, procenat riješenih predmeta u odnosu na priliv u ovom trenutku je 105,17 odsto, u koji procenat ne ulaze predmeti koji su završeni a odluke nijesu izrađene ili objavljene, što najbolje govori u prilog efikasnom i stručnom postupanju sudija Specijalnog odjeljenja.”

Objasnila je da je od momenta prelaska sudija u Specijalno odjeljenje bilo neophodno da prođe izvjesno vrijeme kako bi se mogli očekivati veći i vidljiviji rezultati u broju završenih predmeta:

“Jer su to predmeti koji su po svojoj prirodi izuzetno složeni i obimni, što zahtijeva dug i zahtjevan proces postupanja prije donošenja konačnih odluka.”

Navodi i da je dodatni izazov predstavljalo i veliko opterećenje sudija brojem predmeta:

“Sudije Specijalnog odjeljenja su, u izuzetno otežanim uslovima rada, uz veliki priliv složenih i zahtjevnih predmeta, uložile značajne i nadljudske napore kako bi postupale efikasno, zakonito i nepristrasno. Uprkos kadrovskim i organizacionim izazovima, predmeti su rješavani u razumnim rokovima, uz puno poštovanje prava stranaka i procesnih garancija, tako da ove godine svjedočimo znatno većem broju završenih predmeta, što potvrđuje da su uložen trud, iskustvo i kontinuitet rada dali konkretne rezultate.”

Kovačević poručuje da se u godini koja je tek počela očekuju još bolji rezultati.

“Prije svega zbog povećanja broja sudija i činjenice da su se i novoizabrane sudije vrlo brzo i kvalitetno uključile u rad jer svakodnevno sude i aktivno učestvuju u postupcima.”

“Posebno treba imati u vidu da prelazak iz parnične u krivičnu materiju, a naročito u Specijalno odjeljenje, nije nimalo lak, jer se radi o najzahtjevnijem dijelu sudskog sistema. Uprkos tome, sudije su pokazale visok nivo profesionalnosti i sposobnosti da se prilagode i odgovore tim izazovima. Rasterećenjem broja predmeta po sudiji i izborom novih sudija stvoreni su uslovi za efikasniji i kvalitetniji rad, što se već jasno odrazilo na bolje rezultate Specijalnog odjeljenja u ovoj godini. Time je potvrđeno da adekvatna kadrovska podrška i ravnomjernija raspodjela predmeta direktno doprinose povećanju efikasnosti i donošenju pravovremenih i zakonitih odluka.”

Istakla je da su takvim odgovornim i posvećenim radom sudije dale konkretan doprinos jačanju vladavine prava i vraćanju povjerenja građana u sudstvo, “potvrđujući da i u najzahtjevnijim okolnostima, može i mora da bude stub pravne sigurnosti i institucionalne stabilnosti”.

“Važno je istaći da u Višem sudu danas ima i po do 30 zakazanih suđenja dnevno, što jasno govori o intenzitetu i obimu posla koji se svakodnevno obavlja. Takav tempo rada zahtijeva izuzetnu organizaciju, posvećenost i visok nivo profesionalizma svih uključenih.”

Ona je posebno zahvalila sudskom obezbjeđenju:

“Imajući u vidu da u istom danu imamo veliki broj okrivljenih iz UIKS-a, koje u kontinuitetu obezbjeđuje bezbjedno i nesmetano održavanje suđenja, kao i stručnu službu Sudskog savjeta, koja pruža neophodnu logističku i administrativnu podršku radu sudija. Bez njihovog angažmana i profesionalnog odnosa prema obavezama, ovakav obim rada ne bi bio moguć.”

Sa međunarodnim partnerima o opterećenju

Kovačević je kazala da je o problemu opterećenja sudija Specijalnog odjeljenja razgovarala i sa međunarodnim partnerima, koji su upoznati sa izrazitom disproporcijom u opterećenju u odnosu na zemlje regiona.

“U tom pravcu je napravljen važan iskorak povećanjem broja sudija Specijalnog odjeljenja, što predstavlja značajan korak ka rasterećenju postojećih sudija i unapređenju efikasnosti rada.”

Istakla je da je nedavna posjeta TAIEX Peer Review misije bila izuzetno važna, jer su sudije iz država članica EU imale priliku da se neposredno upoznaju sa stvarnim uslovima rada sudija Specijalnog odjeljenja, sa strukturom i složenošću predmeta, ali i sa obimom posla koji je višestruko veći u odnosu na uporednu praksu u regionu i EU.

“Kada je riječ o radu sudija, eksperti su naglasili njihovu snažnu posvećenost predmetima. Na sistemskom nivou, kao izazovi su identifikovani nedovoljna fizička zaštita sudija i potreba za jačanjem povjerenja javnosti u rad pravosuđa, što je obaveza ne samo sudske vlasti, već i svih društvenih aktera, uključujući političare i medije. Ovakav stav predstavlja značajnu potvrdu rada sudija Specijalnog odjeljenja. Smatram da će izvještaji ovakvih misija imati važnu ulogu u daljem odnosu EU prema Crnoj Gori u pristupnim pregovorima, posebno u okviru poglavlja 23 i 24, o čemu je Vrhovni sud već informisao javnost.”

Kovačević objašnjava i da je važno naglasiti da takve misije mogu bitno uticati na percepciju javnosti o radu sudova, jer se često u javnosti stvara utisak da je zavisan od politike.

“Sudije to odlučno demantuju, a rezultati rada Specijalnog odjeljenja jasno pokazuju da se svakom predmetu pristupa savjesno, objektivno i u skladu sa zakonom, bez obzira na njegovu osjetljivost ili javni interes. Vjerujem da će ovakvi neposredni uvidi međunarodnih partnera doprinijeti realnijem sagledavanju stanja u sudstvu, ali i dodatno ukazati na potrebu da se sudijama obezbijede adekvatni institucionalni, tehnički i bezbjednosni uslovi rada, kako bi se postignuti rezultati mogli dodatno unaprijediti.”

Objasnila je i da sud ocjenjuje optužnicu kroz zakonom propisane procesne mehanizme, dok je odgovornost za njenu pripremu isključivo na tužilaštvu.

“Takva jasna podjela nadležnosti predstavlja osnov vladavine prava i garantuje nepristrasnost i zakonitost postupka.”

( Jelena Jovanović )