EU između „bazuke” i trezvenosti

Dok Evropska unija pokušava da usaglasi odgovor na najnovije prijetnje Donalda Trampa da će carinama kazniti evropske zemlje ukoliko ne dobije dogovor o preuzimanju Grenlanda, sve jasnije izbijaju na vidjelo razlike u pristupu među ključnim članicama.

Njemački kancelar Fridrih Merc juče je nastojao da spriječi da se sukob sa Donaldom Trampom oko Grenlanda pretvori u novi trgovinski rat između Evrope i SAD, pozvavši na “trezven” odgovor na najnovije prijetnje američkog predsjednika carinama.

Takav pristup ukazao je na taktičke razlike unutar EU oko načina načina na koji treba reagovati na Trampovu prijetnju da već do narednog mjeseca uvede nove carine za više evropskih zemalja.

Francuski predsjednik Emanuel Makron u nedjelju je pozvao Brisel da aktivira Instrument EU protiv prinude (Anti-Coercion Instrument, ACI), “trgovinsku bazuku” Evropske unije, kao odgovor na Trampovu prijetnju da bi nove carine evropskim zemljama mogao uvesti već do narednog mjeseca.

Merc je, s druge strane, pozvao na manje konfrontacioni pristup Trampu, priznajući da bi trgovinski rat bio posebno štetan za njemačku izvozno orijentisanu ekonomiju, dok je istovremeno izrazio uvjerenje da će Berlin i Pariz pronaći zajednički stav.

“Francuska je pogođena američkim carinama u drugačijoj mjeri nego mi, i u tom smislu razumijem da francuska vlada i francuski predsjednik žele da reaguju malo oštrije nego mi”, rekao je Merc. “Ipak, trudimo se da usvojimo i uspjećemo da pronađemo zajednički stav” prije nego što se lideri EU sastanu u Briselu u četvrtak.

Njemački zvaničnici često su izražavali frustraciju zbog toga što je Makron spreman da zauzme borbeniji pristup prema Trampu, ali nije jednako agresivno radio na jačanju evropske autonomije u odnosu na SAD, sklapanjem dodatnih trgovinskih sporazuma s drugim dijelovima svijeta, ističe portal “Politiko”. Francusko protivljenje, na primjer, dugo je kočilo sporazum Evrope s trgovinskim blokom Merkosur u Južnoj Americi.

Merc je rekao da će pokušati da se s Trampom sastane u srijedu u Davosu kako bi smanjio tenzije i promijenio predsjednikovo mišljenje o carinama, navodeći da smatra da je zajedničko rješenje za zaštitu Grenlanda i izbjegavanje trgovinskog rata i dalje dostižno.

“Iz iskustva posljednjih 12 mjeseci znamo da Tramp stalno iznova prijeti uvođenjem carina”, rekao je Merc. “Često to i učini, ali dovoljno često razgovori i pregovori s njim dovedu do toga da odustane. I to je bila moja strategija posljednjih devet mjeseci, odnosno posljednjih osam mjeseci, otkako sam preuzeo dužnost. I nastaviću da je sprovodim na potpuno isti način.”

Za razliku od njega, francuski predsjednik bio je mnogo otvoreniji i oštriji u suprotstavljanju Trampovim trgovinskim prijetnjama. “Nikakvo zastrašivanje niti prijetnja neće uticati na nas”, poručio je Makron u objavi na mreži X tokom vikenda. “Prijetnje carinama su neprihvatljive i u ovom kontekstu nemaju mjesta. Evropljani će, ukoliko se one potvrde, odgovoriti jedinstveno i koordinisano. Pobrinućemo se da evropski suverenitet bude očuvan. U tom duhu ću razgovarati s našim evropskim partnerima.”

Ni Merc nije isključio mogućnost evropske odmazde ukoliko Tramp ipak uvede carine, iako nije konkretno pomenuo tzv. trgovinsku bazuku EU.

“Na raspolaganju imamo niz instrumenata i saglasni smo da ne želimo da ih koristimo”, rekao je Merc. “Ali ako budemo morali da ih upotrijebimo, onda ćemo to i učiniti. U kojoj mjeri, kojim intenzitetom? To će zavisiti od situacije kakva bude nastajala u odnosu sa američkom administracijom.”

Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kazao je juče da je na EU, a ne samo na Danskoj, da odluči o odgovoru EU na Trampove prijetnje da uvede carine zbog Grenlanda.

Međutim, njegov mađarski kolega Peter Sijarto smatra da budućnost Grenlanda nije pitanje EU i nagovijestio da Mađarska da ne bi podržala zajednički odgovor EU. “Ovo smatramo bilateralnim pitanjem koje se može riješiti razgovorima između dvije strane... Ne mislim da je to pitanje EU”, rekao je Sijarto

Britanski premijer Kir Starmer pozvao je na smirenu raspravu među saveznicima, dodajući da ne vjeruje da Tramp razmatra vojnu akciju kako bi preuzeo Grenland.

Itralijanska premijerka Đorđa Meloni je juče na konferenciji za novinare u Južnoj Koreji, kazala da je “u ovakvim trenucima potreban pragmatičan, konstruktivni lider, usmjeren na smanjenje tenzija”. Meloni se sve više predstavlja kao mogući posrednik između Evrope i Trampa. U nedjelju je novinarima rekla da vjeruje kako su prijetnje carinama rezultat “nesporazuma” i da “radi na smanjenju tenzija”.

Lideri EU trebalo bi da u četvrtak na vanrednom samitu u Briselu razgovaraju o opcijama, uključujući paket carina u vrijednosti od 93 milijarde eura (107,7 milijardi dolara) na uvoz iz SAD, koji bi mogao automatski da stupi na snagu 6. februara, nakon šestomjesečne pauze.

Druga opcija je dosad nikad korišćeni “Instrument protiv prinude” (ACI), koji bi mogao ograničiti pristup javnim tenderima, ulaganjima ili bankarskim aktivnostima, ili pak ograničiti trgovinu uslugama, u kojoj SAD imaju suficit u razmjeni s blokom.

Analitičari navode da je ključno pitanje kako će Evropa odgovoriti, klasičnim trgovinskim ratom, uz uzajamne carine po principu “milo za drago”, ili još tvrđim pristupom.

“Najvjerovatniji put naprijed je povratak trgovinskom ratu koji je tokom ljeta odgođen američkim sporazumima s Ujedinjenim Kraljevstvom i EU”, rekao je za Rojters Karsten Nikel, zamjenik direktora istraživanja u londonskom Teneu.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas izjavila je juče da Evropa nema interes da ulazi u sukob sa SAD, ali da ima čitav niz alata kojima može zaštititi svoje interese. “Arktička bezbjednost je zajednički transatlantski interes i o tome možemo razgovarati s našim američkim saveznicima. Ali prijetnje carinama nijesu način da se to radi”, napisala je Kalas u objavi na društvenoj mreži X, nakon sastanka u Briselu s danskim ministrom odbrane Troelsom Lundom Poulsenom i ministarkom spoljnih poslova Grenlanda Vivian Mocfeldt.

“Suverenitet nije roba za trgovinu. Nemamo interes da tražimo sukob, ali ćemo ostati pri svome. Evropa ima čitav niz alata da zaštiti svoje interese”, dodala je.

Evropske vlade ne bi trebalo da uzvraćaju na bilo kakve mjere koje bi SAD preduzele u okviru spora oko Grenlanda, poručio je juče američki ministar finansija Skot Besent. “Mislim da bi to bilo veoma nepromišljeno”, rekao je Besent novinarima, odgovarajući na pitanje o uzvratnim trgovinskim mjerama, na marginama godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švajcarskoj.

Pozvao je Evropu da ne sumnja u namjere američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi s Grenlandom. “Bio sam na putu, tako da nijesam bio u kontaktu (sa evropskim zvaničnicima), ali sam razgovarao s predsjednikom Trampom i očigledno ima mnogo onih koji se javljaju, i mislim da bi svi trebalo da shvate predsjednika ozbiljno i da mu vjeruju na riječ”, rekao je Besent.

Tramp je juče povezao svoju namjeru da preuzme kontrolu nad Grenlandom s tim što nije dobio Nobelovu nagradu za mir, rekavši da više ne razmišlja “isključivo o miru”.

U pisanoj poruci norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu, u koju je Rojters imao uvid, Tramp je napisao: “S obzirom na to da je vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir zato što sam zaustavio više od osam ratova, više ne osjećam obavezu da razmišljam isključivo o miru, iako će on uvijek biti preovlađujući, ali sada mogu razmišljati o tome šta je dobro i ispravno za SAD.”

U kratkom telefonskom intervjuu za NBC Tramp je juče na pitanje da li bi upotrijebio silu kako bi preuzeo Grenland rekao: “Bez komentara”, dodajući da će “sto odsto” sprovesti planove da evropskim zemljama uvede carine ukoliko ne bude dogovora o Grenlandu.

Udarac koji je bio potreban Evropi

Proizvođači grozničavo pokušavaju da utvrde da li da u SAD pošalju što više proizvoda prije uvođenja carina, kao što su bili prinuđeni da urade u aprilu prošle godine, kada je Tramp najavio namete povodom svog "dana oslobođenja".

Prijetnja vezana za Grenland možda je bila upravo onaj šok koji je Evropi bio potreban da zaoštri pristup i da se usredsrijedi na razvoj sopstvenih zajedničkih programa kako bi bila nezavisnija od SAD, rekao je za Rojters izvršni direktor njemačkog proizvođača podmornica TKMS Oliver Burkhard.

"Vjerovatno je potrebno... dobiti udarac u potkoljenicu da bismo shvatili da ćemo ubuduće možda morati drugačije da se pripremimo", rekao je on za Rojters.

Zvaničnik jedne francuske industrijske asocijacije, koja predstavlja najveće kompanije u zemlji, rekao je da pitanje Grenlanda pretvara carine u "alat političkog pritiska", i pozvao region da smanji zavisnost od američkog tržišta.

Nil Širing, glavni ekonomista grupe u Capital Economics, ukazao je da neke zemlje EU, Španija, Italija i druge, nijesu na listi za carine, što će vjerovatno dovesti do "preusmjeravanja" trgovine unutar zone slobodne trgovine EU kako bi se izbjegli nameti.

( N.B. )