Tramp: Neću silom na Grenland, ali „zapamtićemo“ ako odbijete

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je juče da neće preuzeti Grenland silom, ali je tokom govora u Davosu čvrsto ostao pri zahtjevima za kontrolu nad tom danskom teritorijom i nagovijestio posljedice ukoliko njegove ambicije budu osujećene.

„Ljudi su mislili da ću upotrijebiti silu, ali ne moram da koristim silu“, rekao je Tramp na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u švajcarskom alpskom odmaralištu. „Ne želim da koristim silu. Neću koristiti silu“, dodao je, ne pominjući svoju prijetnju carinama.

Tramp je rekao da želi hitne pregovore o tome da SAD preuzmu Grenland, koji je danska teritorija, i upozorio: „Oni imaju izbor. Možete reći da, i mi ćemo biti veoma zahvalni, ili možete reći ne, i mi ćemo zapamtiti.“

Američke akcije zabilježile su umjeren oporavak nakon najžešće rasprodaje na berzama u posljednja tri mjeseca, pri čemu je indeks S&P 500 (.SPX) porastao oko 1% poslije Trampovih izjava.

Umjesto da se fokusira na ekonomsku poruku koju su njegovi saradnici unaprijed najavili, Tramp je održao više od sat vremena dugo izlaganje puno ukora i prijetnji upućenih zemljama koje je već uznemirio svojim nastojanjima da preuzme teritoriju od Danske, dugogodišnjeg NATO saveznika Sjedinjenih Država.

Kritikovao je Evropljane zbog pitanja koja se kreću od energije vjetra i zaštite životne sredine do imigracije i geopolitike, predstavljajući sebe kao branioca zapadnih vrijednosti.

I dok je za Grenland sklonio prijetnju upotrebom sile sa stola, Tramp se hvalio američkom vojnom moći, navodeći nedavne operacije, poput iznenadnog svrgavanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura ranije ovog mjeseca.

Nazivajući Dansku „nezahvalnom“, republikanski predsjednik SAD umanjio je teritorijalni spor kao „mali zahtjev“ oko „komada leda“ i rekao da eventualno preuzimanje ne bi predstavljalo prijetnju NATO savezu, čije su članice i Danska i Sjedinjene Države.

„Iz ovog govora je jasno da predsjednikova ambicija nije splasnula“, rekao je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen novinarima u Kopenhagenu, dodajući: „Samo po sebi je pozitivno što predsjednik kaže to što kaže u vezi s vojskom, ali to ne čini da problem nestane.“

Tramp je rekao da je Grenland ključan za raketni odbrambeni sistem „Zlatna kupola“ i pozvao na hitne pregovore.

„Nijedna nacija ili grupa nacija nije u poziciji da može da obezbijedi Grenland osim Sjedinjenih Država“, rekao je Tramp, koji je u četiri navrata greškom Grenland nazvao Islandom, još jednom državom članicom NATO-a.

Tramp, koji je u utorak obilježio kraj burne prve godine na funkciji, sprema se da zasjeni agendu Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), na kojem globalne elite razmatraju ekonomske i političke trendove.

Lideri NATO-a upozorili su da bi Trampova strategija u vezi s Grenlandom mogla da uzdrma savez, dok su lideri Danske i Grenlanda ponudili širok spektar mogućnosti za veće američko prisustvo na tom strateški važnom ostrvu sa 57.000 stanovnika.

Njegova prijetnja tokom vikenda da će uvesti dodatne carine za osam evropskih zemalja, uključujući NATO saveznike, ako ne podrže njegovo preuzimanje arktičkog ostrva uzdrmala je političare u Evropi i potresla tržišta.

Evropski parlament suspenduje rad na trgovinskom sporazumu Evropske unije sa Sjedinjenim Državama, u znak protesta zbog Trampovih zahtjeva oko Grenlanda.

„Hoćemo jedan komad leda radi zaštite svijeta, a oni nam ga ne daju“, rekao je Tramp u govoru u kongresnoj sali, prepunoj, kako je kazao, „tolikih prijatelja, i ponekog neprijatelja“.

Njegove riječi izazvale su nelagodne poglede i prigušen smijeh publike u Davosu, ali je većina ostala nijema.

U međuvremenu, stotine delegata okupile su se u lobiju kako bi slušale ili gledale Trampov govor na video-monitorima ili mobilnim telefonima. Poslije sat vremena, većina je izgubila interesovanje i vratila se razgovoru.

Tramp je govor iskoristio i da poravna račune povodom drugih zamjerki. Oštro je napao Britaniju zbog, kako je rekao, nedovoljnog crpljenja nafte iz Sjevernog mora, Švajcarsku zbog suficita u robnoj razmjeni sa SAD, Francusku zbog njene farmaceutske politike, Kanadu zbog onoga što je vidio kao nezahvalnost, te NATO zbog, kako je rekao, nespremnosti da se povinuje američkim interesima.

Njegov govor je, međutim, u znatno manjoj mjeri dotakao Trampov najveći unutrašnjopolitički izazov - loše ocjene birača za način na koji se nosi s problemima troškova života. Tramp je tek skoro sat vremena nakon početka govora pomenuo svoje novije inicijative za snižavanje troškova stanovanja.

Nekoliko evropskih kreatora politika koji su bili u sali odbilo je da komentariše Trampove izjave.

Ipak, potpredsjednica vlade Švedske Eba Buš kazala je: „U mnogo čemu nije iznenađujuće. Ovo još jednom pokazuje da EU mora da očvrsne, moramo da izdržimo.“

U međuvremenu, Alaster Kembel, nekadašnji šef komunikacija britanskog premijera Tonija Blera, rekao je: „Kako je sve to bilo neprijatno.“

Guverner Kalifornije, Gevin Njusom, koji se smatra favoritom za demokratsku predsjedničku nominaciju na narednim izborima kazao je da je Trampov govor „beznačajan”.

„Bio je to vrlo beznačajan govor. Htio je Grenland prošle sedmice. Htio ga je i prije dvije sedmice, i rekao je da treba da pregovaramo. A Evropska unija je rekla: ‘Srećni smo da pregovaramo, i mi vas nikad nijesmo izbacili. Vi ste, na neki način, sami izašli. I dalje možete da postavite svoje baze tamo.’“

„Ovo je uznemirilo mnoge ljude, što se vidi i po reakciji berze.“ „Brinem za NATO. Brinem za istinu i povjerenje.“

( N.B. )