Do para EU kroz izmjene propisa i novi zatvor: Koje su ključne obaveze Crne Gore u ovoj godini prema Reformskoj agendi

Izmjene Zakona o izboru predsjednika, poboljšanje rezultata u borbi protiv visoke korupcije i početak prikupljanja biometrijskih podataka u skladu sa zahtjevima budućeg članstva u Šengenskoj zoni - neke su od ključnih obaveza koje Crna Gora, shodno Reformskoj agendi, treba da realizuje u ovoj godini kako bi dobila novac iz Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.

Među obavezama koje Crna Gora treba da sprovede je i promjena Ustava - kako ministar pravde više ne bi bio član Sudskog savjeta - što je trebalo da bude urađeno u prethodnoj godini.

Prema Reformskoj agendi, država treba da do decembra počne rad na prikupljanju biometrijskih podataka (otisci prstiju, prikaz lica, zjenice...) za šta su nadležna ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova.

Rok za izmjene i dopune Zakona o izboru predsjednika je jun, ali u dokumentu nije navedeno na šta se odnose te promjene.

U konačnom izjveštaju Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o predsjedničkim izborima 2023. godine, piše da izborni zakon i Zakon o izboru predsjednika i dalje nemaju dovoljno odredbi o gotovo svim aspektima drugog kruga glasanja, uključujući sastav i rad izbornih komisija, registraciju birača, akreditaciju posmatrača... “čime se narušava pravna sigurnost u drugom krugu”. Stoga ODIHR preporučuje da se, kako bi se osigurala pravna sigurnost i integritet procesa, zakon treba izmijeniti kako bi uredio sve aspekte drugog kruga izbora.

Reformskom agendom predviđeno je i da se do juna ove godine i decembra naredne poboljšaju rezultati u oblasti istraga, krivičnog gonjenja, pravosnažnih presuda, konfiskacije i konačne konfiskacije u korupciji, uključujući slučajeve na visokom nivou.

“Pokazati sveukupno povećanje broja istraga, potvrđenih optužnica i presuda, uključujući slučajeve korupcije na visokom nivou; pokazati povećanje broja i ukupne vrijednosti zapljene, zamrzavanja i oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom; pokazati porast samostalnih finansijskih istraga”, piše u dokumentu.

Sprovođenje reformi iz Reformske agende za period 2024-2027. uslov je za dobijanje novca iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Plan je kombinacija bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za region od šest milijardi eura za period 2024-2027. Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona eura, od čega je 110 miliona eura bespovratno, a 273,5 miliona eura čine povoljni krediti.

Evropska komisija je od ukupnog iznosa, dodijelila sedam odsto na početku sprovođenja Plana kao predfinansiranje, a ostatak dijeli u šest polugodišnjih tranši podrške, u zavisnosti od stepena realizacije planiranih reformi.

Crna Gora je prvu redovnu tranšu iz Plana dobila u avgustu prošle godine, i to u iznosu od 10,2 miliona eura, a ne 18 miliona koliko je Vlada očekivala, jer polovina neophodnih reformskih koraka nije bila u potpunosti ispunjena.

Druga tranša, od 8,1 milion eura, odobrena je 17. oktobra prošle godine. Predfinansiranje, od 26,85 miliona eura, Crna Gora je dobila 15. maja 2025.

ISPUNJENO VIŠE OD POLOVINE MJERA

Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) nedavno su saopštili da je ispunjeno više od polovine mjera predviđenih Reformskom agendom i da očekuju da će za ostvarene rezultate Crnoj Gori biti odobreno još oko 55 miliona eura iz Plana.

U trećem polugodišnjem izvještaju o sprovođenju Reformske agende, koji je Vlada usvojila prošle sedmice, navedeno je da su od 45 reformskih koraka, koliko ukupno treba realizovati, 24 u potpunosti ispunjena, dok je 21 ocijenjen kao djelimično ispunjen.

U izvještaju piše da je od 32 reformska koraka čiji je rok za ispunjenje bio 31. decembar 2025, “na osnovu samoprocjene nadležnih institucija”, zaključno s pripremom izvještaja, 17 u potpunosti ispunjeno, a preostalih 15 koraka djelimično.

Među djelimično ispunjenim koracima su, osim izmjena Ustava, usvajanje Strategije upravljanja kvalitetom vazduha za period 2024-2029, uključujući izradu/ažuriranje planova kvaliteta vazduha za zone u kojima su prekoračene granične vrijednosti kvaliteta vazduha, sveobuhvatan pregled izbornog pravnog okvira, sprovođenje preporuka ODIHR-a (2023), postupanje nadležnih organa po navodnim slučajevima zlostavljanja pritvorenika preko policijskih snaga i o žalbama zatvorenika, povezivanje i pristup bazama podataka Uprave prihoda i carina i drugih državnih organa s kojima sarađuje Specijalno tužilaštvo, prepoznavanje i definisanje statusa aktivnih i neaktivnih preduzeća, nova pravila i kriterijumi za imenovanje i izbor članova upravnih/nadzornih odbora državnih kompanija...

Ostale su i obaveze poboljšanja zakonodavnog okvira i fokusiranje na neformalnu ekonomiju, uspostavljanje interoperabilnosti između sistema i baza podataka koji se koriste u trenutno važećem sistemu izdavanja viza, usvajanje zakonodavstva u skladu s Direktivom o obnovljivoj energiji (RED II), omogućavanje funkcionalnosti elektronskog katastra i usvajanje novog zakona o zaštiti konkurencije.

PROMJENA USTAVA ZNAČAJAN IZAZOV

U dokumentu se ističe da kao značajan izazov i dalje ostaje realizacija koraka koja zahtijeva promjenu Ustava, što podrazumijeva širok politički konsenzus, dvotrećinsku većinu u Skupštini i temeljnu usklađenost s međunarodnim standardima.

“Reforma direktno zadire u strukturu i način funkcionisanja Sudskog savjeta, čime se otvara prostor za političke otpore, posebno kad je riječ o uklanjanju ministra pravde iz sastava Savjeta”, pojašnjeno je.

Kako se dodaje, uprkos pozitivnim ocjenama Evropske i Venecijanske komisije o dosadašnjim koracima, puna depolitizacija pravosuđa i jačanje institucionalne nezavisnosti zahtijevaju nastavak reformskog dijaloga, tehničku preciznost i spremnost na kompromis među ključnim akterima.

Podsjeća se da je Vlada usvojila Predlog za promjenu Ustava u aprilu 2025, prema kom ministar pravde neće više biti član Sudskog savjeta. Materijal je proslijeđen Skupštini 30. maja prošle godine kako bi se ova tema uvrstila na dnevni red zasjedanja, ali se to još nije desilo.

Među obavezama iz Reformske agende za ovu godinu su i izgradnja zatvora u Mojkovcu, specijalne zatvorske bolnice, povećanje broja službenika u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) - nadležnih za oblasti krijumčarenja cigareta i pranja novca, povećanje broja službenika kriminalističke policije angažovanih u borbi protiv krijumčarenja droga, suzbijanju krijumčarenja oružja i eksplozivnih materija i trgovine ljudima...

Za ovu godinu predviđeno je i poboljšanje evidencije sudskog praćenja i pravosnažnih sudskih odluka u slučajevima diskriminacije, kao i povećan broj ljekara opšte medicine u Domu zdravlja Spuž.

Među ovogodišnjim obavezama su i uspostavljanje efektivnog sistema procjene, praćenja i izvještavanja o finansijskom učinku i fiskalnom riziku u vezi sa poslovanjem preduzeća u vlasništvu države, koja treba da uspostave nezavisnu funkciju interne revizije. Predviđeno je i da se 100 odsto novih članova odbora preduzeća u vlasništvu države imenuje u skladu s novoustanovljenim pravilima/kriterijumima, odnosno da podliježu otvorenom, nezavisnom procesu selekcije zasnovanom na zaslugama.

Među obavezama je i to da vrijednost nabavki objavljenih bez objavljivanja obavještenja o ugovoru (direktna nabavka vrijednosti ispod osam hiljada eura) treba da se smanji na dva procentna poena ukupne vrijednosti javnih nabavki do decembra 2026.

Predviđena je i potpuna dostupnost elektronske registracije za sve vrste privrednih subjekata, kao i elektronsko plaćanje državnih i lokalnih taksi, naknada, dažbina i poreza.

Reformskom agendom traži se i rješavanje pitanja malih i srednjih dugova i deblokade računa malih i srednjih preduzeća (npr., ukidanje malih dugova s rokom dospijeća preko 24 mjeseca, smanjenje srednjih dugova), zatim povećanje broja poreskih i inspektora rada i poreske inspekcije za 50 odsto u odnosu na prosjek u periodu od 2020. do 2023. godine, i povećanje ukupnog iznosa izrečenih kazni 100 odsto u odnosu na period 2020-2023.

Predviđena je i implementacija “novčanika digitalnog identiteta” koji minimalno uključuje: novu Uredbu EU o digitalnom identitetu, potpisivanje i implementaciju Sporazuma o uzajamnom priznavanju povjereničkih usluga s drugim državama Zapadnog Balkana, pridruživanje listi pouzdanih trećih zemalja EU za validaciju e-potpisa i učešće u “balkanskom novčaniku digitalnog identiteta”.

Među reformskim koracima koji su potpuno ostvareni su prebacivanje svih podataka iz postojeće baze podataka katastra zemljišta u elektronski katastar, povećanje godišnje stope renoviranja zgrada i osvjetljenja ulica u skladu s ciljevima dogovorenim u Energetskoj zajednici (da bude renovirano najmanje 60.000 metara kvadratnih), uvođenje dijela javnih e-usluga na osnovu plana, novi model za upravljanje karijerom i savjetovanje usvojen u okviru Strategije vođenja karijere i savjetovanja 2025-2030, smanjen broj žalbi ombudsmanu i smanjenje broja incidenata koje su prijavile LGBTIQ organizacije civilnog društva, ukidanje sporazuma o slobodnom viznom režimu s državama (najmanje jednom državom godišnje) za koje EU zahtijeva vizu...

Korupcija jedno od ključnih pitanja procesa pristupanja

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je juče da borba protiv korupcije nije tehničko, nego jedno je od ključnih političkih pitanja procesa pristupanja Crne Gore EU, i da nije ograničena samo na pregovoračka poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava.

“Ona je horizontalno pitanje koje se tiče svih pregovoračkih poglavlja i svih sektorskih politika. Naš zadatak je da u svakoj oblasti identifikujemo specifične korupcijske rizike, da ih jasno mapiramo i da pokažemo da imamo kapacitet i spremnost da ih sistemski spriječimo”, kazala je Gorčević na konferenciji “Borba protiv korupcije na putu ka EU: od retorike do konkretnih rezultata”, koju su organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).

Ministar pravde Bojan Božović rekao je da je pred Crnom Gorom dugačak put koji podrazumijeva “nastavak jačanja normativnog okvira”.

“Da moramo zaokružiti priču koja se odnosi na Zakon o sprečavanju korupcije. Da moramo završiti priču sa Zakonom o zaštiti zviždača”, naveo je Božović.

On je dodao da se mora nastaviti i s onim izvorima prava koji se odnose na izmjene i dopune Zakona o oduzimanju imovinske koriste stečene kriminalnom djelatnošću i izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, kao i uvođenjem novog dijela - nezakonito bogaćenje u vezi s poslovima javne funkcije.

( Biljana Matijašević, Željka Vučinić )