Skoro tri četvrtine zaposlenih u medijima ima platu koja je manja od prosječne

Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi kazao je da je ovaj dan prilika da se prepozna ključna ulogu novinara u demokratskim društvima, u pozivanju nosilaca vlasti na odgovornost, ali i da se istaknu stalni izazovi sa kojima se novinari suočavaju, kao što su prijetnje i zastrašivanje, zahtjevni uslovi rada

4513 pregleda4 komentar(a)
Foto: MINA

Skoro tri četvrtine zaposlenih u crnogorskim medijima, 73,5 odsto, prima platu koja je manja od prosječne zarade u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje o socio-ekonomskom položaju novinara i drugih medijskih profesionalaca.

Istraživanje koje je predstavljeno na konferenciji za novinare Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Sindikata medija (SMCG) je pokazalo da 0,4 odsto zaposlenih ima platu manju od 450 eura, 7,3 odsto od 450 do 600 eura, 29,1 odsto ima zaradu od 601 do 800 eura, a 36,8 odsto od 801 do hiljadu eura.

Prema istraživanju, 16,9 odsto zaposlenih ima platu od 1.001 do 1,2 hiljade EUR, 4,6 odsto od 1.201 do 1,5 hiljada, 1,9 odsto zaposlenih ima platu veću od 1,5 hiljada, a 3,1 odsto ispitanika nije željelo da odgovori.

Istraživač iz DeFacto Consultancy, Slaven Živković, rekao je da većina novinara ima stalni radni odnos, skoro 80 odsto.

“Većina novinara imala je povećanje plate u protekloj godini. Većina novinara, 75,9 odsto, navodi da im poslodavac uredno uplaćuje doprinose za socijalno i zdravstveno osiguranje”, naveo je Živković.

On je kazao da većina novinara radi u okviru redovnog osmočasovnog radnog dana.

“Najveći procenat ispitanika, 56,7 odsto navodi da radi dnevno od šest do osam sati. Međutim, 28 odsto ispitanika izjavljuje da u prosjeku radi od osam do deset sati dnevno, 3,4 odsto više od deset sati”, naveo je Živković.

Kako je saopšteno, prekovremeni rad izraženiji je u privatnim medijima - 35 odsto novinara radi nekoliko puta sedmično ili skoro svaki dan, dok je u javnim medijima takva intenzivnost rjeđa – 28 odsto.

Istraživanje je pokazalo da se većina novinara, 91 odsto, osjeća veoma ili uglavnom bezbjedno na radnom mjestu, a manji udio, sedam odsto, kaže da se osjeća uglavnom ili veoma nebezbjedno.

“Više od polovine ispitanika, 53,3 odsto, procjenjuje svoj nivo stresa kao visok ili veoma visok, dok dodatnih 33,3 odsto navodi umjeren nivo stresa”, pokazalo je istraživanje.

Živković je rekao da je istraživanje sprovedeno kombinovanim metodološkim pristupom.

Kako je pojasnio, strukturisana anketa sprovedena je od 15. oktobra do 19. novembra, anketirali su 261 ispitanika iz 61 medija, a urađene su i četiri fokus grupe sa 29 učesnika, koje su obuhvatile i javne i privatne medije.

Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi kazao je da je ovaj dan prilika da se prepozna ključna ulogu novinara u demokratskim društvima, u pozivanju nosilaca vlasti na odgovornost, ali i da se istaknu stalni izazovi sa kojima se novinari suočavaju, kao što su prijetnje i zastrašivanje, zahtjevni uslovi rada.

On je rekao da naročito treba istaći nekažnjivost za napade na medijske profesiinalce, što uključuje i ubistvo Duška Jovanovića.

“Misija i Sindikat zajednički sprovode aktivnosti usmjerene na unapređenje bezbjednosti novinara, što uključuje i psihološku podršku, sa posebnom pažnjom na bezbjednost novinarki, i onih koji istražuju organizovani kriminal i koprupciju”, naveo je Gabasi.

Kako je rekao, jedan od njihovih zajedničkih akivnosti je istraživanje koje su danas predstavili.

Gabasi je dodao da je početna studija sprovedena 2014. godine, a od te godine globalno medijsko okruženje je nastavilo da se mijenja, pod uticajem novih tehnologija, globalnih trendova i novih izazova.

“Brzi razvoj digitalnog novinarstva, promjene u navikama publike, kao i uvođenje vještačke inteligencije, postali su stvarnost u Crnoj Gori”, kazao je Gabasi.

On je naglasio da je, na osnovu kvalitativnih i kvantitativnih podataka novog izvještaja, jasno da se novinari i medijski profesionalnci i dalje suočavaju sa različitim stepenom nepovoljnih uslova, uključujući izazove povezane sa radnim pravima, niskim primanjima, rodnom neravnopravnošću, kao i bezbjednošću i sigurnošću.

Gabasi je kazao da je novinarstvo teška profesija, što podaci snažno potvrđuju.

“Više od polovine ispitanika navodi visok nivo stresa povezanog sa poslom, dok 69 odsto prepoznaje sagorijevanje ili emocionalnu iscrpljenost kao čestu pojavu. Mnogi učesnici fokus grupa takođe su naveli da se od njih očekuje da budu dostupni i van redovnog radnog vremena, uključujući vikende i praznike”, rekao je Gabasi.

Prema njegovim riječima, nalazi koji se odnose na mlade novinare takođe su zabrinjavajući.

“Više od devet od deset ispitanika vidi politički ili urednički pritisak kao ključni faktor koji odvraća mlade od ulaska u novinarstvo, dok šest od deset navodi niske početne zarade kao veliku prepreku”, naveo je Gabasi.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković istakao je da se mora raditi na tome da zaposleni u medijima budu bolji plaćeni, da imaju bolje uslove rada i da na taj način budu motivisani da se bore za opstanak i napredak profesije.

On je ukazao na slab socijalni dijalog, koji je osnovni instrument za pobošljanje položaja zaposlenih u medijima.

“Rijetki su mediji koji imaju kolektivne ugovore”, rekao je Kračković, dodajući da njihovi višegodišnji napori za potispivanje granskog kolektivnom ugovora i dalje ne daju rezultate.

Kračković je istakao da su podaci istraživanja jasan pokazatelj da je to neophodno i da se to više ne smije odlagati.