EU i SAD skicirali plan za Ukrajinu vrijedan 800 milijardi dolara
Dokument, u koji je Politiko imao uvid otkriva poslijeratnu ponudu Brisela i Vašingtona, ali ključni preduslov prekida vatre i dalje izmiče
Sjednjene Države i Evropska unija se nadaju da će privući 800 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava kako bi pomogli obnovu Ukrajine nakon što Rusija okonča svoju invaziju, navodi se u dokumentu do kojeg je došao POLITICO.
Portal navodi da se u dokumentu od 18 strana iznosi desetogodišnji plan kojim bi se garantovao oporavak Ukrajine, uz ubrzanu stazu ka članstvu u EU. Evropska komisija je, prema riječima tri zvaničnika EU i diplomata koji su željeli da ostanu anonimni zbog osjetljivosti teme, proslijedila planove prijestonicama EU uoči samita lidera u četvrtak uveče, na kojem je razmatran dokument datiran na 22. januar.
Dok Brisel i Vašington obezbjeđuju stotine milijardi dolara dugoročnog finansiranja i predstavljaju Ukrajinu kao buduću članicu EU i destinaciju za ulaganja, strategija zavisi od prekida vatre koji i dalje izmiče - zbog čega plan prosperiteta ostaje ranjiv sve dok se borbe nastavljaju.
Prema pisanju „Politika“ strategija finansiranja proteže se do 2040. godine, uporedo sa hitnim operativnim planom od 100 dana kako bi se projekat pokrenuo. Međutim, plan prosperiteta teško će privući spoljna ulaganja ako se sukob nastavi, upozorava najveći svjetski upravljač imovinom, kompanija Blekrok.
Plan prosperiteta dio je mirovnog nacrta od 20 tačaka koji SAD pokušava da posreduje između Kijeva i Moskve. U njemu se izričito polazi od pretpostavke da su bezbjednosne garancije već uspostavljene i nije zamišljen kao vojna mapa puta. Umjesto toga, fokusira se na to kako Ukrajina može preći sa hitne pomoći na samoodrživi prosperitet.
Tročlani sastanak Ukrajine, Rusije i SAD održaće se u Abu Dabiju danas i sjutra, dok se sveobuhvatni sukob približava četvrtoj godišnjici. U dokumentu su SAD predstavljene kao strateški ekonomski partner, investitor i oslonac kredibiliteta za oporavak Ukrajine.
Takođe se predviđa direktno učešće američkih kompanija i stručnosti na terenu, te se ističe uloga Amerike kao mobilizatora privatnog kapitala. Glavni izvršni direktor Blekroka, Leri Fink, prisustvovao je mirovnim razgovorima sa Kijevom zajedno sa zetom predsjednika SAD Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom), i njegovim specijalnim izaslanikom, Stivom Vitkofom.
Tokom narednih 10 godina, EU, SAD i međunarodne finansijske institucije, uključujući Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, obećali su da će uložiti 500 milijardi dolara javnog i privatnog kapitala, navodi se u dokumentu.
Komisija namjerava da dodatnih 100 milijardi eura usmjeri Kijevu kroz budžetsku podršku i garancije za investicije, kao dio narednog sedmogodišnjeg budžeta Unije od 2028. Očekuje se da će ovo finansiranje otključati 207 milijardi eura investicija za Ukrajinu. SAD su obećale da će mobilisati kapital kroz posebni Investicioni fond za obnovu SAD–Ukrajina, ali, kako ističe Politiko, nijesu navele iznos.
Mada je Tramp tokom rata smanjio vojnu i humanitarnu podršku Ukrajini, dokument pokazuje spremnost da se investira u zemlju nakon završetka sukoba. Vašington navodi da će ulagati u projekte od ključnog značaja u oblasti kritičnih minerala, infrastrukture, energetike i tehnologije u Ukrajini.
Međutim slabe su šanse da će biznis procvjetati prije nego što istočni front utihne.
„Vrlo je teško zamisliti da se to dogodi u velikom obimu dok god dronovi i projektili lete“, rekao je potpredsjednik Blekroka, Filip Hildebrand.
( N.B. )