Dodatak na platu primaće do kraja godine: Skupština početkom februara o zaradama sudija i tužilaca

Državni parlament razmatraće početkom februara na vanrednoj sjednici, koju je inicirala Vlada, predloge izmjena propisa o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu, kojima je predviđeno da se sudijama i tužiocima produži do kraja godine pravo na dodatak na funkciju, u iznosu od 30 odsto osnovne zarade.

To pravo im je, shodno dopunama pomenutih zakona koje su poslanici izglasali krajem jula prošle godine, bilo zagarantovano do 1. januara 2026. Stoga je, kako se navodi u predlozima, neophodno ponovo izmijeniti te propise, kako bi sudije i tužioci ostvarivali isto pravo i u ovoj godini.

U predlozima koji su pred poslanicima piše da izmjene proizilaze iz načela da sudije i državni tužioci imaju pravo na zaradu u skladu s dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije.

Navodi se da zarade sudija i tužilaca garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima, kako bi došlo do uvećanja zarada sudijama dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi s vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.

“Utvrđenim izmjenama propisano je da se sudijama i tužiocima pravo na dodatak na funkciju produžava do 31. decembra 2026”, piše u predlozima izmjena.

Koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Ivan Vukčević saopštio je nedavno da zarade u pravosudnom sistemu ostaju jedan od ključnih problema.

“Plate sudija i tužilaca su niske i ne odgovaraju složenosti i obimu posla koji obavljaju. Na primjer, plata većine sudija u Osnovnom sudu u Podgorici iznosi oko 1.300 eura, što je neprihvatljivo imajući u vidu broj predmeta, pritiske i odgovornost koju nose”, ocijenio je.

Vukčević je kazao da se privremeno rješenje uvedeno kroz dodatak na funkciju od 30 odsto - ne može smatrati održivim.

“Poseban zakon kojim bi se trajno uredila radna prava sudija i tužilaca godinama se najavljuje bez rezultata, iako je njegovo donošenje predviđeno i strateškim dokumentima. Uprkos tome, rad na zakonu je značajno usporen, što ukazuje na nedostatak političke volje”, dodao je on.

Vukčević je kazao da je ovakav pristup u direktnoj suprotnosti s mišljenjima Venecijanske komisije iz 2022. i 2024, kao i s nalazima Evropske komisije, koja, kako je naveo, jasno ukazuje da Crna Gora mora imati poseban zakon kojim se uređuju status i zarade sudija i tužilaca, imajući u vidu posebnost njihove funkcije i potrebu zaštite nezavisnosti pravosuđa, umjesto da se uređuje Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Predsjednik Udruženja sudija Crne Gore Miodrag Pešić skoro je kazao da Udruženje sudija prihvata produženje prava sudija i tužilaca na dodatak na funkciju do kraja godine kao nužnu, ali isključivo privremenu mjeru. On je agenciji “Mina” rekao da Udruženje sudija smatra da produžavanje prelaznih rješenja ne može biti zamjena za trajno i sistemsko rješenje.

MIJENJAJU I ZAKON O PRIJESTONICI

Poslanici će na sjednici 2. februara razmatrati i predlog izmjena Zakona o Prijestonici, kojima Vlada predlaže da se iznos za redovno finansiranje Prijestonice poveća sa 0,4 na 0,5 odsto budžeta, dok se dio sredstava predviđen za projekte smanjuje s 0,6 na 0,5 odsto.

Predložene izmjene, kako se navodi u dokumentu, imaju za cilj stvaranje uslova za nesmetan rad i kontinuitet u finansiranju potrošačke jedinice Prijestonice u 2026, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Ovakvim rješenjem bi se, kako piše, omogućilo redovno izvršavanje tekućih obaveza Prijestonice i spriječilo dodatno zaduživanje.

U predlogu se navodi da je jedan od razloga za donošenje zakona i da se omogući ocjenjivanje i finansiranje svih projekata definisanih Zakonom o Prijestonici, ne samo kapitalnih.

“Naime, članom 20 stav 2 Odluke o izradi kapitalnog budžeta propisano je da projekti koji se realizuju u skladu sa Zakonom o Prijestonici, kao i projekti koji se realizuju iz EU donacija ne podliježu vrednovanju i ocjenjivanju u skladu s ovom odlukom, što je za posljedicu imalo da Prijestonica u prethodnom periodu nije mogla finansirati projekte kao što su projekti na očuvanju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i projekte za valorizaciju turističkih potencijala, a koji, takođe, doprinose razvoju i novim radnim mjestima, jer se po navedenoj odluci oni ne smatraju kapitalnim”, navedeno je.

Prvi čovjek Prijestonice Nikola Đurašković nedavno je izjavio da je cilj izmjena da se obezbijedi stabilno i nesmetano funkcionisanje Cetinja.

( Željka Vučinić )