CIN-CG Reformski ili selektivno čiste policiju: MUP suspendovao više službenika na osnovu neprovjerenih tvrdnji

Više policijskih službenika suspendovano je i protiv njih se vode disciplinski postupci zbog navodnih bezbjednosnih smetnji na osnovu nepotvrđenih i neprovjerenih podataka, piše u dokumentima u koje je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore imao uvid.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP) počelo je tokom 2024. godine čišćenje svojih redova, objašnjavajući to borbom protiv kriminala i korupcije, ali za neke službenike koji su sada pod suspenzijom nije bilo provjerenih dokaza, proizlazi iz više tajnih izvještaja Komisije za bezbjednosnu provjeru MUP-a, koje je pregledao CIN-CG.

U tim izvještajima službenici se najčešće terete za kontakte sa kriminalnim grupama, zloupotrebu službenog položaja, kao i učešće u kriminalnim aktivnostima, uključujući šverc droge i akciznih roba, a za svaku od ovih tvrdnji navodi se da je zasnovana na “neprovjerenim informacijama dobijenih od neprocijenjenih izvora’’.

Neki od policijskih službenika u čiju je dokumentaciju CIN-CG imao uvid dobili su ocjenu “odlično” od MUP-a neposredno prije nego što ih je isto ministarstvo, bez obrazloženja, suspendovalo, a potom protiv njih pokrenulo disciplinske postupke zbog navodnih bezbjednosnih smetnji.

Trenutno je do sada je suspendovano 29 policijskih službenika “po osnovu pokrenutih disciplinskih postupaka zbog počinjenih težih povreda službene dužnosti – postojanje bezbjednosne smetnje”, kazali su za CIN-CG iz MUP-a.

Ukupan broj pojedinačnih predmeta kod Komisije za bezbjednosne smetnje je 122, naveli su iz MUP-a.

Međutim, u više ovih predmeta riječ je o neprovjerenim tvrdnjama, apsurdnim i nelogičnim optužbama, pokazuje istraživanje CIN-CG.

Službenici protiv kojih su pokrenuti postupci, kao i njihovi advokati, morali su da potpišu izjavu o tajnosti, što ih onemogućava da u javnosti govore iznesu ove podatke.

“Svjedočio sam tome da službenici ne prođu bezbjednosnu provjeru zbog tračeva i glasina’’, kaže za CIN-CG jedan rukovodilac u Upravi policije (UP), koji se nedavno našao u nepovoljnoj situaciji, jer je bio primoran da suspenduje kolege nakon negativnog mišljenja Komisije, iako je smatrao da odgovorno obavljaju posao.

“Policijska praksa razlikuje pet nivoa pouzdanosti informacija – od neprovjerene do pouzdane. Disciplinski postupci se pokreću na osnovu informacija različitog stepena pouzdanosti, čiju relevantnost je potrebno potkrijepiti dokazima, jer ukoliko se donese odluka o prekidu radnog odnosa samo na osnovu informacija, to neće biti održivo u sudskim postupcima”, upozorava bivši visoki službenik UP i aktuelni predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, Miodrag Laković, i visoki funkcioner vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES).

Laković dodaje da MUP ima čitav niz mehanizama za provjeru policijskih službenika, poput provjere imovine ili mjera tajnog nadzora, ali ih ne koristi.

Iz MUP-a objašnjavaju da smetnje utvrđuje Komisija za bezbjednosne smetnje, koja podnosi predlog za pokretanje disciplinskog postupka disciplinskom tužiocu, koji donosi odluku da li će pokrenuti postupak. “Sama činjenica da tužilac cijeni predlog za pokretanje disciplinskog postupka i druge dokaze predstavlja još jedan vid kontrole ispravnosti rada Komisije, s obzirom na to da podnošenju predloga za pokretanje disciplinskog postupka prethodi donošenje mišljenja Komisije o postojanju bezbjednosnih smetnji za dalji rad’’.

"Komisija i disciplinska tužiteljka postupaju pod pritiskom"

CIN-CG je više upućenih izvora reklo da je disciplinska tužiteljka MUP-a Milena Pajović u nezvaničnim razgovorima izražavala zabrinutost zbog toga što u brojnim predmetima ne postoje dokazi, ali da rukovodstvo MUP-a vrši pritisak da se postupci pokreću i nastavljaju. U pojedinim predmetima tražila je odlaganje postupaka, čime je faktički ukazala na postojanje neregularnosti, smatraju sagovornici CIN-CG.

Pojedini suspendovani policijski službenici, iako je prošlo dosta vremena, nijesu imali nijedno ročište pred disciplinskom komisijom, na kojem bi im bila pružena prilika da iznesu dokaze i odbrane se od optužbi.

“Iako se protiv mene disciplinski postupak vodi već godinu dana, nijesam imao priliku da se pojavim pred komisijom - sva ročišta su do sada odlagana, pa nijesam mogao da iznesem svoju odbranu”, kazao je za Centar za CIN-CG jedan policijski službenik, koji tvrdi da je svaka od optužbi protiv njega neosnovana.

Tokom telefonskog poziva koji joj je uputio CIN-CG, Pajović je kazala da na pitanja može odgovarati isključivo službenim putem, ukoliko vrh te institucije da saglasnost. Osim Pajović, u disciplinske postupke uključena je i disciplinska tužiteljka MUP-a Izeta Husović.

“Disciplinske tužiteljke i Komisija za bezbjednosnu provjeru vode ove postupke pod pritiskom vrha MUP-a i krše zakon’’, kaže advokat Veselin Radulović, koji zastupa neke od suspendovanih policajaca.

Radulović tvrdi da MUP nije sproveo bezbjednosnu provjeru ni nad samim članovima Komisije koji odlučuju da li će službenici proći provjeru.

“Članovi se mijenjaju, ali odgovorno tvrdim da nijedan od njih nije prošao ovu vrstu provjere”, kaže Radulović.

Iz MUP-a to negiraju.

“Komisija za provjeru postojanja bezbjednosnih smetnji postupa sa dokumentima koji su označeni stepenom tajnosti, to u prvom redu podrazumijeva da članovi Komisije moraju imati dozvolu za pristup tajnim podacima, samim tim članovi ove komisije prošli su postupak bezbjednosnih provjera’’, naveli su iz MUP-a.

Doskorašnji predsjednik ove komisije, policijski službenik Darko Vujović, bio je fotografisan sa visokopozicioniranim članovima klanova, što zaista predstavlja bezbjednosnu smetnju koja bi trebalo da bude ispitana, rekao je Radulović.

Međutim, iz MUP-a objašnjavaju da Vujović nije smijenjen sa mjesta predsjednika komisije, već je zbog redovnih obaveza u policijskoj jedinici sam zahtijevao da se skloni sa te pozicije.

U Komisiji su, prema izvorima CIN-CG, i bivša daktilografkinja MUP-a, bivša administrativna radnica, i jedna članica pravne službe.

“Tako i osobe koje nijesu kvalifikovane odlučuju ko može ostati u policiji, to jest procjenjuju da li su informacije o nekom službeniku protiv koga je pokrenut postupak relevantne”, kaže jedan od sagovornika CIN-CG.

Mijenjaju zakon bez mišljenja Brisela?

U javnosti je već objavljeno da u brojnim slučajevima policijskih službenika koje MUP tereti za bezbjednosne smetnje nije tražena provjera Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), iako je to Zakonom o unutrašnjim poslovima propisano. Zbog toga su advokati i pravni stručnjaci više puta upozoravali da Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji MUP-a sprovodi protivpravne postupke.

Najglasnija upozorenja o navodnom protivpravnom postupanju MUP-a bila su ona Radulovićeva i čelnice Akcije za ljudska prava (HRA) Tee Gorjanc Prelević. Zbog toga su njih dvoje bili na udaru funkcionera Demokratske Crne Gore (DCG), čiji je je funkcioner Danilo Šaranović na čelu MUP-a, a predsjednik Aleksa Bečić je u Vladi zadužen za bezbjednosni sektor.

Iz MUP-a, za potrebe ovog teksta, nijesu odgovorili na pitanje da li je uopšte i ako jeste u koliko slučajeva tražena provjera od strane ANB-a.

Ukoliko budu usvojene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima na kojima insistira DCG, a koje je Vlada poslala u skupštinsku proceduru, policijski službenici protiv kojih se trenutno vode disciplinski postupci mogli bi dobiti otkaze. Jedna od ključnih izmjena Zakona je da mišljenje ANB-a više neće biti neophodno za bezbjednosnu procjenu policijskih službenika, već će odlučivati samo MUP, ako u roku od 60 dana ne dobije nalaz ANB-a.

Prema sadašnjim zakonskim odredbama, mišljenje ANB-a u ovakvim slučajevima bilo je obavezujuće, a ako se ne dobije u roku od 90 dana, disciplinski postupak je morao da se odbaci, a službenici vrate na posao.

Predložene izmjene predviđaju da se, ako budu usvojene u Skupštini Crne Gore, primjenjuju i na već započete postupke, što znači da bi zakon imao retroaktivno dejstvo. Prema novim rješenjima, kandidati bi mogli biti odbijeni i u postupku zapošljavanja, zbog toga što “ne prolaze bezbjednosnu provjeru”, bez obaveze da im se obrazloži razlog.

Evropska komisija (EK) je u decembru tražila da se sačeka sa izmjenama Zakona dok se ne dobije mišljenje stručanjaka iz EU. Uprkos ovim upozorenjima, Skupština će ipak odlučivati o Zakonu na sjedinci zakazanoj za početak februara.

“Evropska komisija će u narednom periodu dostaviti detaljno mišljenje o predloženim izmjenama zakona. Istovremeno, Crna Gora mora obezbijediti da zapošljavanje u policiji bude zasnovano na stručnosti i zaslugama, uz jasne procedure koje će spriječiti politički uticaj na rad ovog organa”, kazali su iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori (DEU) za CIN-CG.

Odbrani otežan rad jer nemaju kompletan uvid

Šaranović je u novembru 2025. godine rekao da je najveći broj policijskih službenika krivično procesuiran, što nije tačno kako tvrdi više sagovornika CIN-CG.

“Uvjeren sam da ministar ne govori istinu. Poznato mi je desetine predmeta o disciplinskim postupcima zbog navodnih bezbjednosnih smetnji, a ni u jednom slučaju nije došlo do krivičnog gonjenja, jer za to ne postoje dokazi”, kaže Radulović.

Iz MUP-a nijesu odgovorili na pitanje protiv koliko službenika su zbog bezbjednosnih smetnji pokrenute i krivične prijave. U odgovoru za CIN-CG naveli su da je,,jedan broj policijskih službenika za koje su utvrđene bezbjednosne smetnje, u međuvremenu procesuiran od strane Specijalnog državnog tužilaštva, zbog krivičnih djela teškog i organizovanog kriminala, što samo potvrđuje kvalitet sprovođenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji i ujedno u potpunosti obesmišljava sve pokušaje deprofesionalizacije ovog postupka’’.

Zbog tajnosti postupaka, većina službenika nije imala uvid u konkretne optužbe protiv sebe, što je u izuzetno nepovoljan položaj dovelo i njihove advokate, koji tokom 2024. godine nijesu imali dokumentaciju za pripremu odbrane.

Nakon što su se službenici pobunili, stepen tajnosti je spušten sa “povjerljivog” na “interno”, čime je odbrani omogućen djelimičan uvid u dokumenta Komisije. “Omogućen nam je uvid u dio izvještaja, ali ne znamo koji je to dio – da li polovina ili svega deset odsto”, objašnjava Radulović.

Tajnost postupaka onemogućava službenike da o njima govore u javnosti, a Radulović tvrdi da se to čini sa namjerom da se prikrije “apsurd i nezakonitost” ovih procesa.

Osim što se neki suspendovani službenici, navodno bez validnih obrazloženja dovode u vezu sa krivičnim djelima, u postupcima protiv njih postoje i nelogičnosti. “U jednom slučaju, policijski službenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak tereti se za zloupotrebu službenog položaja u periodu kada uopšte nije bio raspoređenn na funkciju za koju se navodi da je zloupotrijebio”, navodi Radulović.

CIN-CG se iz dokumentacije koju posjeduje uvjerio da su neke optužbe apsurdne: tako se kao dokaz u izvještaju o suspenziji navodi komentar na jednom portalu, upućen protiv nekog policijskog službenika. U drugom slučaju, službeniku se stavlja na teret kontakt sa BIL licem, kojeg je on uhapsio i protiv kojeg je sam podnio brojne krivične prijave. Jedan od službenika čiju je dokumentaciju CIN-CG imao na uvid tereti se za sticanje imovine zloupotrebnom službenog položaja, a imovinu koja mu se stavlja na teret ne posjeduju ni on ni članovi njegove šire porodice, u šta se CIN-CG uvjerio provjerom evidencije Uprave za nekretnine.

CIN-CG saznaje i da je jedan suspendovani službenik tražio više puta da ide na poligraf da bi dokazao da su tvrdnje neistinite, ali mu nije bilo dozvoljeno.

Uprava policije uvela je takozvani “infostream” sistem, u koji policijskim službenicima da jedni o drugima, ali i o građanima, mogu da unose podatke.

“Na taj način, bez jasnih kriterijuma i spoljne kontrole, gotovo svako može biti označen kao bezbjednosno interesantno lice ili doveden u vezu sa kriminalnim strukturama, što otvara prostor za ozbiljne zloupotrebe’’, objašnjava advokat Radulović.

Zbog smetnji bez obrazloženja ne primaju ni na posao

CIN-CG došao je i do podataka o nedavnom slučaju mladog čovjeka koji je odbijen na konkursu MUP-a za zaposlenje u Upravi policije jer nije prošao bezbjednosnu provjeru. Kad je tražio obrazloženje, nije ga dobio. Međutim, taj kandidat je prethodno više puta prolazio bezbjednosne provjere ANB-a, jer je radio u sektoru bezbjednosti. “Onima koji im ne odgovaraju, u jednoj rečenici napišu da nijesu prošli bezbjednosnu provjeru, bez ikakvog objašnjenja, što je u potpunosti nezakonito”, kaže Radulović.

Laković kaže da i prilikom angažovanja novih službenika treba voditi računa “da se ne zaključuje provjera negativnim ishodom samo na osnovu početnog podatka”, već da ona “mora biti dubinska i sveobuhvatna’’.

“Službenici u policiji se često izlažu opasnosti, rizikuje život, šalju opasne ljude iz kriminalnog miljea u zatvor. To je težak posao. A sjutra se može desiti da neko protiv njih na bazi nedokazanih informacija pokrene postupak i izrekne mjeru prekida radnog odnosa. To unosi nesigurnost u radni ambijent i dovodi u pitanje povjerenje službenika u objektivost i pravičnost ovih postupaka’’, kaže Laković.

Ombudsman utvrdio neregularnost jedne suspenzije

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore utvrdio je u jednom slučaju da je Uprava policije postupala nezakonito suspendujući sa radnog mjesta službenika bez donošenja formalnog i valjano obrazloženog rješenja.

Ovaj je službenik, prema mišljenju Ombudsmana koje je CIN-CG imao na uvid, tokom 2024. godine usmeno obaviješten da više ne može obavljati poslove u UP, nakon čega mu je onemogućen pristup radnom mjestu, dok je istovremeno upućen na korišćenje godišnjeg odmora. Tokom narednih mjeseci nije mu dostavljeno rješenje o suspenziji, niti mu je omogućeno da se izjasni o razlozima koji su mu stavljeni na teret, a koji su se zasnivali na nepreciznim i neprovjerljivim navodima o “bezbjednosnim smetnjama”. Ombudsman je konstatovao da je službenik na taj način držan u stanju pravne i profesionalne neizvjesnosti duže od šest mjeseci, sve do donošenja mišljenja krajem 2024. godine, čime su povrijeđena njegova prava na rad, pravnu sigurnost i djelotvoran pravni lijek. U mišljenju se navodi da postupanje Uprave policije ima obilježja faktičke suspenzije, sprovedene mimo zakonom propisanih procedura i rokova, te se preporučuje da se bez odlaganja donese zakonito, jasno i potpuno obrazloženo rješenje o njegovom radno-pravnom statusu, uz poštovanje osnovnih procesnih garancija zaposlenih u policiji.

I protiv ovog službenika je naknadno, prošle godine od strane MUP-a pokrenut disciplinski postupak, takođe navodno baziran na neprovjerenim činjenicama i bez valjanih dokaza.

Radulović ocjenjuje da se na ovaj način vrši i mobing nad zaposlenima u UP. “U ime nekih od mojih klijenata pokrenuo sam parnične postupke protiv UP zbog mobinga, jer su, između ostalog, godinama držali neraspoređene službenike, bez ikakvih obrazloženja’’, objašnjava Radulović.

Više sagovornika CIN-CG ističe da su reforme u bezbjednosnom sektoru neophodne, pa i neka vrsta vetinga, da bi svi oni koji su se na neki način ogriješili i nijesu profesionalno obavljali svoj posao, trebalo da budu ispitani i udaljeni iz službe, ali samo uz adekvatne dokaze. Isto tako novi službenici treba da prođu sve vrste testova, ali se ne mogu vršiti selekcije na osnovu neprovjerenih informacija.

( Đurđa Raduiović )