Sporazum Evropske unije i Indije – alternativa Kini?

Evropska unija i Indija okončale su pregovore o stvaranju nove ogromne zone slobodne trgovine. To su u Nju Delhiju objavili predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i indijski premijer Narendra Modi.

Smanjenje trgovinskih barijera i carina ima za cilj podsticanje razmjene robe i usluga između EU i Indije. Cilj je podsticanje rasta i zapošljavanja, a istovremeno smanjenje neželjene zavisnosti od drugih zemalja.

Njemačka industrijska i trgovinska komora (IHK) ne štedi superlative kada je riječ o tom dogovoru u naziva ga jednim od najvećih sporazuma na svijetu — pa čak i „prekretnicom“ za njemačku privredu.

Firma iz Štugarta - kablovi u Indiji skoro tri decenije

Proizvođač kablova „Lap“ iz Štutgarta prisutan je u Indiji već skoro 30 godina — za to srednje preduzeće ta zemlja je i trgovinski partner i mjesto proizvodnje. Prva od tri fabrike kompanije „Lap“ u Indiji otvorena je 1998. u Bangaloreu, a najnovija prošle godine u Daruheri.

Tamo se proizvode kablovi, ali i oprema za sektore obnovljivih izvora energije i željezničkog saobraćaja — prije svega za indijsko tržište.

Dok su se mnoge firme u Njemačkoj i EU proteklih decenija više fokusirale na Kinu, „Lap“ se opredijelio za Indiju. Strategija se isplatila: odmah poslije Njemačke, Indija je najveće tržište za „Lap“ grupu.

Ipak, i „Lap“ se nada da će trgovinski sporazum omogućiti da se iskoriste dodatni potencijali indijskog tržišta.

Uticaj geopolitičkih dešavanja posljednjih godinu dana

Direktor kompanije Matijas Lap sporazum ocjenjuje kao „istorijski korak“ — posebno za Njemačku. Prema njegovim riječima, Indija i EU već danas imaju veliki obim trgovine, sa tendencijom rasta. Njemačka u tome ima „ubjedljivo najveći udio“.

„Lap“ doduše slijedi strategiju „lokalno za lokalno", odnosno proizvodi u Indiji pretežno za indijsko tržište. „Ali, naravno, i mi imamo koristi od uklanjanja trgovinskih barijera“, objašnjava Lap — na primjer zato što se u Indiju izvoze specijalni kablovi te firme iz drugih zemalja EU.

Katalizator za intenzivnije trgovinske odnose sa Indijom, prema Lapu, jesu geopolitička dešavanja u proteklih dvanaest mjeseci.

„Za Indiju i EU, geopolitička kretanja u posljednjih godinu dana svakako su bila snažan podsticaj da prodube svoju ekonomsku saradnju i postanu nezavisnije od spoljašnjih tržišnih poremećaja“, kaže on.

Sporazum stvara stabilan, pouzdan i za obje strane otvoren privredni prostor, koji donosi stratešku sigurnost u planiranju:

„Od toga neposredno profitiraju sektori poput tehnologije, farmacije, tekstila, automobilske industrije i električnih mašina.“

Najviše koriste imaju njemačka srednja preduzeća

Pohvale sporazumu stižu i od Jana Netera, direktora Njemačko-indijske trgovinske komore. On očekuje da će za njemačke proizvode i usluge znatno biti olakšan pristup indijskom tržištu.

Korist će, prema njegovim riječima, imati prije svega njemačka srednja izvozno orijentisana preduzeća — naročito ona koja nude „kvalitetna njemačka tehnološka rješenja“. „Pored toga, bolji uslovi za investicije dovešće do snažnijeg angažmana njemačke industrije na terenu“, kaže Neter.

Sporazum bi mogao da pokrene stvari i kada je riječ o nedostatku stručne radne snage i dolasku kadrova iz inostranstva.

Neter vjeruje da bi sporazum mogao da olakša doseljavanje stručnjaka iz Indije u Njemačku. Konkretno, okvirni dogovori za digitalna rješenja mogli bi da obuhvate, na primjer, priznavanje diploma i izdavanje viza. Od toga bi posebno profitirale oblasti sa nedostatkom kadra, poput IT sektora, inženjerstva i zdravstva.

Ogromno tržište rasta

Prednosti vidi i Ajke Vencel, futurolog i ekonomista za inovacije u Institutu za istraživanje trendova i budućnosti u Hajdelbergu. On analizira promjene na tržištima i u stilovima života i iz toga izvodi prognoze i takozvane megatrendove. Vencel kaže:

„Sporazum EU–Indija je toliko važan jer sa oko 1,4 milijarde ljudi otvara ogromno tržište rasta, smanjuje zavisnost od Kine, diverzifikuje lance snabdijevanja, jača evropsku industriju i učvršćuje geopolitička partnerstva u multipolarnom svijetu.“

Kina ponekad služi kao model. Indija je, s druge strane, perspektivni partner za izvoz i transfer tehnologije, posebno za industrije orijentisane ka budućnosti u Njemačkoj, kao što su mašinstvo i energetika.

Indijska vlada takođe mnogo čini na tom planu, dodaje Vencel. „Snažno promoviše energetski sektor, čineći Indiju atraktivnim investicionim tržištem i teži ka velikoj energetskoj samostalnosti do 2040. godine.“

Usred geopolitičkih previranja, Indija je shvatila da su energetska pitanja pitanja njenog sopstvenog suvereniteta i geostrateške bezbjednosti, nastavio je Vencel.

Indija još mora da radi na infrastrukturi

Slabosti Vencel vidi prije svega u indijskoj infrastrukturi — od elektroenergetske mreže do sistema bolnica.

„Struja za firme nigdje nije skuplja nego u Indiji. Razlog za to je što distributeri električne energije poljoprivrednicima struju prodaju po proizvodnoj cijeni.“ Time se dio troškova preliva na privredu.

Tu Indija mora da djeluje, smatra Vencel. Prema njegovim procjenama, Indiji će do 2030. godine biti potrebno isto toliko električne energije koliko danas troši EU.

Takođe, ostaje da se vidi da li će najveća demokratija na svijetu ostati demokratija. Indija, naime, oko trećinu nafte uvozi iz Rusije.

Sigurnost planiranja kao kritična tačka

I Neter smatra da ni poslije potpisivanja sporazuma neće nestati sve trgovinske prepreke.

„Uprkos sporazumu o slobodnoj trgovini, Indija će i dalje štititi određene tradicionalne sektore u kojim radi mnogo ljudi, poput poljoprivrede, čelične i automobilske industrije.“

Zbog toga će, prema njegovim riječima, djelimično ostati visoki birokratski zahtjevi, necarinske trgovinske prepreke i složene procedure sertifikacije.

Nezavisno od toga, indijska regulativa važi za složenu, naročito kada je riječ o administrativnim zahtjevima. Tako se, prema Neteru, dešava i da se propisi uvode u kratkim rokovima. To otežava sigurnost planiranja. Dakle, sporazum je poboljšanje za trgovinu sa Indijom — ali i dalje ima prostora za napredak.

( Deutsche Welle )