Svijet na 85 sekundi od "sudnjeg dana"

Nuklearni naučnici su danas pomjerili „Sat sudnjeg dana“ bliže ponoći nego ikada ranije, navodeći kao razloge agresivno ponašanje nuklearnih sila Rusije, Kine i Sjedinjenih Država, urušavanje sistema kontrole nuklearnog naoružanja, ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i zabrinutost zbog vještačke inteligencije, među faktorima koji povećavaju rizik od globalne katastrofe.

Bilten atomskih naučnika postavio je sat na 85 sekundi do ponoći, teorijske tačke potpunog uništenja. To je četiri sekunde bliže nego što je bio podešen prošle godine. Ova neprofitna organizacija sa sjedištem u Čikagu osmislila je sat 1947. godine, tokom hladnoratovskih tenzija koje su uslijedile nakon Drugog svjetskog rata, kako bi upozorila javnost koliko je čovječanstvo blizu samouništenja.

Naučnici su izrazili zabrinutost zbog prijetnji koje nosi neregulisana integracija vještačke inteligencije u vojne sisteme i njena potencijalna zloupotreba u stvaranju bioloških prijetnji, kao i uloga vještačke inteligencije u širenju dezinformacija širom svijeta. Takođe su ukazali i na trajne izazove koje predstavlja klimatska kriza.

„Naravno, Sat sudnjeg dana govori o globalnim rizicima, a ono čemu svjedočimo jeste globalni neuspjeh liderstva“, rekla je za Rojters stručnjakinja za nuklearnu politiku Aleksandra Bel, predsjednica i izvršna direktorka Biltena. „Bez obzira na to koja je vlada u pitanju, zaokret ka neoimperijalizmu i orvelijanskom načinu upravljanja samo će dodatno gurnuti sat ka ponoći.“

Ovo je treći put u posljednje četiri godine da su naučnici pomjerili Sat sudnjeg dana bliže ponoći.

„Kada je riječ o nuklearnim rizicima, ništa tokom 2025. godine nije se kretalo u pravom smjeru“, rekla je Bel. „Dugogodišnji diplomatski okviri su pod pritiskom ili se urušavaju, prijetnja od eksplozivnih nuklearnih testova se vratila, zabrinutost zbog širenja nuklearnog oružja raste, a odvijale su se i tri vojne operacije pod sjenkom nuklearnog naoružanja i s njim povezane prijetnje eskalacijom. Rizik od upotrebe nuklearnog oružja je neodrživo i neprihvatljivo visok.“

Bel je ukazala na nastavak rata Rusije protiv Ukrajine, bombardovanje Irana koje su izvele SAD i Izrael, kao i granične sukobe između Indije i Pakistana. Takođe je navela i stalne tenzije u Aziji, uključujući Korejsko poluostrvo i prijetnje Kine prema Tajvanu, kao i porast napetosti na zapadnoj hemisferi otkako se američki predsjednik Donald Tramp prije 12 mjeseci vratio na funkciju.

Posljednji preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije, sporazum Novi START, ističe 5. februara. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u septembru predložio da se dvije zemlje saglase da još godinu dana poštuju ograničenja predviđena tim sporazumom, koji svakoj strani nameće gornju granicu od 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava. Tramp na taj prijedlog još nije zvanično odgovorio. Zapadni bezbjednosni analitičari podijeljeni su oko toga da li je mudro prihvatiti Putinovu ponudu.

Tramp je u oktobru naredio američkoj vojsci da ponovo pokrene proces testiranja nuklearnog oružja, nakon pauze duže od tri decenije. Nijedna nuklearna sila, osim Sjeverne Koreje, koja je to posljednji put učinila 2017. godine, nije izvela eksplozivni nuklearni test više od četvrt vijeka.

Prema riječima Bel, bivše visoke zvaničnice Biroa za kontrolu naoružanja, odvraćanje i stabilnost američkog Stejt departmenta, nijedna zemlja ne bi imala veću korist od potpunog povratka takvim testiranjima od Kine, s obzirom na to da nastavlja da širi svoj nuklearni arsenal.

„Agresivno i nacionalistički”

Tramp je poremetio svjetski poredak. Poslao je američke snage da zarobe predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, prijetio drugim državama Latinske Amerike, obećao da će obnoviti dominaciju SAD u zapadnoj hemisferi, govorio o aneksiji Grenlanda i ugrozio transatlantsku bezbjednosnu saradnju.

Rusija je 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu i njen kraj se ne nazire. Među oružjem koje je Rusija koristila nalazi se i hipersonična raketa Orešnik, sposobna da nosi nuklearno naoružanje. Rusija je u decembru objavila snimak za koji tvrdi da prikazuje raspoređivanje sistema Orešnik u Bjelorusiji, potez čiji je cilj jačanje ruskih sposobnosti za napade na ciljeve širom Evrope.

„Rusija, Kina, SAD i druge velike zemlje postaju sve agresivnije i nacionalističkije“, rekla je Bel.

Njihovo nadmetanje velikih sila po principu „pobjednik nosi sve“ potkopava međunarodnu saradnju potrebnu za smanjenje rizika od nuklearnog rata, klimatskih promjena, zloupotrebe biotehnologije, potencijalnih opasnosti povezanih sa vještačkom inteligencijom i drugih apokaliptičnih prijetnji, navela je Bel.

Bel je takođe ukazala na Trampove unutrašnje poteze usmjerene protiv nauke, akademske zajednice, državne službe i medija.

U najavi je učestvovala i Marija Resa, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2021. godinu, dodijeljene za njen novinarski rad na razotkrivanju zloupotreba vlasti na Filipinima, uključujući i način na koji su društvene mreže korišćene za širenje dezinformacija. Resa je upozorila na uspon tehnologije koja širi laži brže od činjenica.

„Živimo u informacionom Armagedonu koji je donijela tehnologija koja upravlja našim životima - od društvenih mreža do generativne vještačke inteligencije. Nijedna od tih tehnologija nije utemeljena u činjenicama. Vaš četbot nije ništa drugo do mašina vjerovatnoće“, rekla je Resa na onlajn konferenciji za novinare.

Bilten atomskih naučnika osnovan je 1945. godine, a među njegovim osnivačima bili su naučnici poput Alberta Ajnštajna i Džej Roberta Openhajmera.

( N.B. )