Pisma i fotografije zarobljenika nacističkih logora prodaju se na Ibeju: Zarađuje se na prikazima zločina
Kompanija Ibej je odbila intervju U pisanoj izjavi navode: "Na Ibeju je trgovina predmetima koji pripadaju žrtvama Holokausta i fotografijama iz vremena nacizma koje prikazuju ljude u ponižavajućim situacijama (…) izričito zabranjena"
Bio je to najveći masovni zločin 20. vijeka: genocid koji su nacisti počinili nad evropskim Jevrejima, u kojem je ubijeno šest miliona ljudi. Holokaust je dokumentovan i fotografijama koje su pripadnici SS-a i vojnici Vermahta pravili u jevrejskim getima u Poljskoj. A te fotografije se danas prodaju i na platformama poput Ibeja (eBay).
Jens Kristijan Vagner, direktor Fondacije memorijalnih centara Buhenvald i Mitelbau-Dora, godinama prati trgovinu tim fotografijama.
"Neke od tih fotografija pravili su pripadnici SS-a kako bi ih poklonili svojim pretpostavljenima", objašnjava on.
Postoje albumi pripremljeni za Hajnriha Himlera i Adolfa Hitlera, "kako bi se na neki način pohvalili svojim zločinima. To zaista ima nešto od trofeja – suvenira koji se pravi kao podsjetnik na počinjeni zločin."
Trgovina fotografijama
Razmjere trenutne prodaje tih slika na Ibeju iznenađuju Vagnera: "Zaista je zastrašujuće šta se tamo sve nudi!" To se vidi i u opisima, gdje se "pokušava odmah privući odgovarajuća publika korišćenjem njemačke riječi 'Jude' i engleske 'Jew'."
Slike uglavnom nude komercijalni prodavci. Jedan od njih je "House of History", iza kojeg stoji Kaj V. iz Zevetala u Donjoj Saksoniji. U mjestu vodi prodavnicu vojne opreme, a pored toga na svom onlajn-portalu prodaje i fotografije, ordenje, uniforme i oružje. Mnogo toga potiče iz vremena nacionalsocijalizma. Otvoreno se nude i izlažu ustavom zabranjeni simboli, poput kukastih krstova, SS-runa i antisemitskih knjiga.
Tužilaštvo provjerava onlajn-prodavnicu
Kaj V. je odbio da dá intervju. Novinari njemačkog javnog servisa MDR željeli su da saznaju zašto zarađuje na prodaji nacističkih predmeta i fotografija Holokausta. Kada su ga pitali u njegovoj prodavnici, istovremeno snimajući skrivenom kamerom, odbio je da razgovora.
Zašto prodaje i fotografije koje prikazuju scene iz Drugog svjetskog rata i Jevreje u getima? "To nije od nas", rekao je V. "Mi to ne postavljamo, niti mrtve ili tako nešto."
Stvarnost izgleda drugačije. Na svom nalogu na Ibeju on prodaje i fotografije iz jevrejskih geta. Novinarski tim MDR-a obratio se nadležnom tužilaštvu u Lineburgu s pitanjem da li je prodaja antisemitskih knjiga, odnosno ordenja i obilježja s kukastim krstovima i SS-runama u onlajn-prodavnici "House of History“ krivično djelo. Tužilaštvo je odgovorilo: "Otvorili smo predmet provjere i ispitujemo da li postoje indicije za krivično djelo."
Ibej tvrdi da je trgovina zabranjena
Kakav je stav Ibeja o trgovini fotografijama iz doba nacizma? Kompanija je takođe odbila intervju. U pisanoj izjavi navode: "Na Ibeju je trgovina predmetima koji pripadaju žrtvama Holokausta i fotografijama iz vremena nacizma koje prikazuju ljude u ponižavajućim situacijama (…) izričito zabranjena."
Ipak, takvi dokumenti se u velikom broju nude i prodaju. Zašto? Zar zato što Ibej takođe zarađuje na tim ponudama? Firma tvrdi da ekonomski interes u ovom području "ne igra nikakvu ulogu". Kažu da prekršaji povlače i sankcije. Pa dodaju: "Koristimo filter-tehnologije i kontrole specijalizovanih bezbjednosnih timova. Nedozvoljene ponude dosljedno se uklanjaju. To što se povremeno pojave određeni sadržaji ne znači da ih tolerišemo."
Porodice zgrožene ponudom pisma
Na Ibeju se prodaju i pisma i razglednice napisane u koncentracionim i logorima smrti, poput Dahaua, Buhenvalda i Aušvica. To su znaci života koje su zatočenici slali svojim porodicama. Među njima je bila i razglednica poljskog zatvorenika Henrika Vroblevskog iz Aušvica – ponuđena za 250 dolara od strane američkog trgovca.
U Radomsku, malom poljskom gradu 200 kilometara jugoistočno od Varšave, novinari MDR-a razgovarali su s Henrikovom porodicom. Njegova unuka i snaha ne mogu da objasne kako se pismo našlo na prodajnoj platformi.
"Za mene lično, kao Henrikovu unuku, unuku čovjeka koji je bio logoraš i ovo pismo je napisao ocu tokom zarobljeništva, ovaj slučaj je apsolutni skandal", kaže Katarina Vroblevska-Malek. Smatra da bi takva dokumenta trebalo vratiti porodicama ili čuvati u memorijalnim centrima. Njena svekrva Barbara Vroblevska to sve doživljava kao "skrnavljenje". Ni jedna ni druga ne znaju kako je pismo dospjelo na Ibej.
Poljsko ministarstvo: "Malo pravnih mogućnosti"
Trgovina predmetima iz doba Holokausta brine i poljsku vladu. Portparol Ministarstva kulture, Pjotr Jedržejski, kaže: "Ministarstvo kulture smatra da ne bi smjelo biti trgovine dokumentima genocida i da oni ne bi smjeli postati predmet trgovine i komercijalizacije." Ali, dodaje, "činjenica je da imamo malo pravnih mogućnosti da to regulišemo."
Prema Vagneru, očigledno postoji tržište za takva dokumenta, kao i ljudi "koji iz bilo kojih motiva smatraju poželjnim da za hiljade evra ili dolara kupe nešto što nosi pečat SS-a iz Aušvica". On pretpostavlja da ti ljudi žele da dožive određeni "jezivi osjećaj" ili su čak simpatizeri nacističke ideologije.
Za porodicu Vroblevski nepodnošljivo je to da se trguje tako osjetljivim uspomenama kao što je razglednica koju je Henrik Vroblevski poslao ocu iz Aušvica. "To bi trebalo zabraniti", kaže njegova unuka Katarina. I Barbara Vroblevska smatra da ono što porodice posjeduju treba da ostane u njihovim rukama, "ali ono što se danas pojavljuje na tržištu kao roba, treba da ide u memorijalne centre."
( Deutsche Welle )