Jači smo od policije, mi smo država: Zelenašenje u Crnoj Gori (4)

Zelenašenje u Crnoj Gori ne pogađa jednu određenu društvenu grupu. Novac od kamataša uzimaju ljudi svih uzrasta i profila - iz nužde, zbog dugova, ponekad i zbog loših odluka. Gotovo svi, međutim, dijele isti ishod: dug koji se ne smanjuje, imovina koja nestaje i strah koji ostaje dugo nakon što novca više nema. A nerijetko i tragediju - razvode, pokušaje samoubistva, samoubistva…

U nekim slučajevima sve počne kao sitna pozajmica, a završi izgubljenim kućama, otetim imanjima prađedova, strahom u sopstvenom domu i spoznajom da u toj “igri” nijesi dužnik, nego talac.

“I kad sve sabereš, pola života je prošlo zato što si jedan dan, kod nekog ‘finog gospodina’, uzeo 200 za 250 eura, na dvije nedjelje.”

To je samo jedna od rečenica koju su “Vijesti” čule tokom istraživanja, a koja pokazuje koliko brzo ljudi upadaju u mrežu kamataša i koliko teško iz nje izlaze.

Rijetki se razduže bez teških posljedica i trauma. Mnogi su sebi oduzeli život, a njihove porodice nastavile da trpe progon, jer dug, kao ni muka, ne nestaje kada se kovčeg spusti u zemlju. Tek tada, u brojnim slučajevima, nastaje haos.

U tom jadu, pokazuje anketa “Vijesti”, porodica nema vremena ni da shvati, niti da ožali člana familije. Često, prije trećeg jutra, shvate da je dug “završio” kod organizovanih kriminalnih grupa.

Tada prestaje da bude pitanje novca i postaje pitanje kontrole. Sa klanom se ne pregovara. Dolazi nova kamata, nova “pozajmica” da pokrije staru, novi papir, nova prodaja. Dug se ne smanjuje, jer to nije njegova svrha – svrha je da dužnika drže u raljama.

U toj logici dužnik postaje sredstvo – da mu se otmu nekretnine, da pod prisilom prepisuje svoju imovinu na one koji su bliski kamatašu, da obavlja poslove po nalogu, da ćuti i trpi.

Poruke se razumiju i kada se ne izgovaraju direktno. Opomene su ponekad i posmatranje djece tokom školskog odmora, treninga, prolazak pored kuće u kasnim satima, dolazak u gluvo doba noći...

A kada neko pokuša da prijavi, rizikuje da prijava stigne tamo gdje ne bi smjela - do onih protiv kojih je podnijeta, ma gdje bili: na nekoj luksuznoj destinaciji, u bjekstvu ili iza spuških bedema.

Na spisku zelenaša ima imena koja se, prema bezbjednosnim procjenama, godinama vezuju za taj nezakoniti posao i preuzimanje vrijedne imovine dužnika.

Informacije “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora pokazuju da se sve organizovane kriminalne grupe dovode u vezu i s tom vrstom kriminala, i na taj način, godinama, “oplođavaju” novac stečen krijumčarenjem droge i cigareta.

“Pozajmljivanje novca uz visoke kamate omogućilo je nesrazmjernu korist zelenašima, posebno zbog činjenice da zbog nemogućnosti dužnika da vrate dugovanje, zelenaši stiču značajan broj nekretnina velike vrijednosti na teritoriji Crne Gore, Srbije, zemalja regiona, država Evropske unije i šire”, navode izvori iz bezbjednosnog sektora.

U njihovim bazama stotine je imena, ipak, kada je region u pitanju izdvaja se jedno ime - Slobodan Kašćelan.

U njegovu mrežu, prema svjedočenjima više sagovornika “Vijesti”, upali su i oni koji su pokušavali da prijave ali su, tvrde, nailazili na zid. Drugi nijesu smjeli. Jednu od prijava ekspresno je odbacio sada optuženi specijalni tužilac Saša Čađenović.

U drugom postupku, koji se pred podgoričkim Višim sudom vodi godinama, Kašćelan je optužen da je krajem maja 2010. godine sa Igorom Božovićem organizovao kriminalnu grupu čiji su se članovi bavili švercom droge, iznudama, zelenašenjem, pranjem novca i davanjem mita.

Kašćelan decenijama dominira

Bezbjednjaci zaduženi za istraživanje zelenašenja registrovali su da, kada je u pitanju organizovana kriminalna grupa kavački klan - “u ovoj oblasti decenijama dominira jedan od njenih vođa Slobodan Kašćelan”.

Njihovi podaci pokazuju da je taj Kotoranin, već duži period, sa aspekta zelenašenja, jedno od najeksponiranijih lica na teritoriji Crne Gore i šire.

“Naročito u vrijeme kada je sadašnja kavačka OKG bila jedinstvena cjelina sa škaljarskom.”

Istražitelji navode da je na taj način stekao enormno bogatstvo, procijenjeno na više desetina miliona eura.

Registrovali su i ko su mu saradnici u tom kriminalnom poslu, kako je nekadašnji policajac S. P. bio njegova produžena ruka i davao novac na kamatu, ali i kako i na koga se upisuje imovina koju otmu...

“Pozajmljivanje novca uz visoke kamate omogućilo je i njemu i brojnim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nesrazmjernu korist, posebno zbog nemogućnosti dužnika da vrate novac, zbog čega su im uzimali značajan broj nekretnina velike vrijednosti na teritoriji Crne Gore, Srbije, drugih država regiona, evropskih država i šire... Kada je zelenašenje u pitanju, Kašćelan je jedan od najeksponiranijih u Crnoj Gori i šire, još iz perioda kada je sadašnja organizovana kriminalna grupa kavački klan bila jedinstvena kriminalna cjelina sa škaljarskom... Na taj način stekao je enormno materijalno i finansijsko bogatstvo, čija se vrijednost procjenjuje na više desetina miliona eura, odnosno vlasništvo nad većim brojem stambenih objekata i vrijednih zemljišnih parcela na području Kotora, Budve, Cetinja, Beograda, Novog Sada..., kao i milionska novčana sredstva koja se ‘oplođavaju’ kamatama i dalje, skupocjena vozila... Podaci ukazuju da Kašćelan ima veći broj nekretnina ‘otetih’ po osnovu zelenašenja, a koja su formalno upisana na njemu bliska lica - M. V., N. K., D. K., D. K., N. P. i druge”, registrovale su bezbjednosne službe...

“Vijesti” saznaju da nadležni smatraju da je vođa kavčana jedan broj vrijednih nekretnina sticao smišljenim prevarama, ciljano, namjerno, ne preuzimajući dogovorene rate i ubijeđujući svoje “klijente” da ima još vremena.

“A kada bi istekao rok potpisan u ugovoru, Kašćelan bi vršio pritisak na svoje dužnike da isplate ukupna potraživanja, ili će u suprotnom morati da potpisuju saglasnosti za prenose vlasništva po upisanim hipotekama”, objašnjeno je “Vijestima”...

Operativni podaci pokazuju da je od tog Kotoranina jedan nikšićki biznismen (identitet poznat redakciji) svojevremeno posudio milion eura, sa visokom kamatom...

Izvori iz bezbjednosnog sektora navode i da osim Kašćelana, novac pod kamatu daju i druge vođe kavačkog klana - Radoje Zvicer i Ljubo Milović, kao i S. O. otac Zvicerove bliske saradnice.

Da se ta kriminalna grupa bavi zelenašenjem pokazuju i njihove međusobne prepiske sa nekada zaštićene Skaj aplikacije, u koje “Vijesti” imaju uvid.

Ipak, sve to slabo rezultira prijavama, jer, kako objašnjavaju iz Uprave policije, najčešće prepreke u otkrivanju i procesuiranju zelenaštva su izostanak saradnje oštećenih, odustajanje od prijava, kao i neprijavljivanje tog krivičnog djela.

Dodatni problem predstavlja pribavljanje dokaza, imajući u vidu, kako se navodi, načine prikrivanja tragova i neformalne metode izvršenja.

Anketa “Vijesti” pokazuje da iskustvo sa dužničkim ropstvom imaju ljudi svih uzrasnih kategorija, pa i stariji od 65 godina...

Dio ispitanika navodi da je novac uzimao iz nužde, ali istraživanje pokazuje i da je bilo onih koji su se zaduživali kako bi održavali stil života iznad svojih realnih mogućnosti ili vraćali kockarske dugove - odluke koje i sami u razgovoru sa novinarkom prepoznaju kao teške lične greške.

Prijava stigne u ćeliju prije nego tužiocu

Porodica iz Boke nije upala u dug, nego u vrzino kolo od jednog do drugog kamataša, svaki pokušaj da prijave policiji pogoršavao je situaciju - prije nego se vrate kući, kompletna izjava data inspektorima pročitana je iza spuških rešetaka, šefu jednog kotorskog klana, upravo onom kog su prijavili.

Dešavalo se, navodi sagovornik “Vijesti”, da dok sjedi u policijskoj stanici, dobije SMS iz spuškog zatvora: “Znamo gdje si i što radiš tu”.

Njihova agonija počela je 2014. godine. Kada su uzeli prvi novac, mislili su da ulaze u dug koji će im omogućiti da poboljšanjem turističke ponude zarade što više. Godinama kasnije shvatili su da su ušli u krug iz kojeg se ne izlazi prodajom, prijavom policiji ni plaćanjem kamate. Jer, dug kod zelenaša je mehanizam kontrole.

“Koliko god da smo dali, dužni smo. I dalje. Samo na početku mi smo mislili da je u pitanju novac, sada znamo da bi vođa jednog klana, za kojeg godinama nismo ni znali da mu dugujemo novac, zapravo da uzme našu kuću koju zapljuskuju talasi. Jednostavno ne dozvoljava nam da se razdužimo, ni na jedan način. Uz to, da bi dodatno pogoršao moju situaciju, njegovi kamataši i utjerivači dugova, kao i oni koji za njega rade prljave poslove, a zapravo su advokati, notari, ili su u institucijama, čak su i porodicu pokušavali da okrenu protiv mene pričama da sam novac posudio za drogu ili kocku, a ne za renoviranje”, priča taj Bokelj.

U razgovoru s novinarkom priznaje da je na početku vjerovao da “pozajmica” može biti most do boljeg posla, da će sezona pokriti rupu, da će renoviranje vratiti uloženo, da će se dug zatvoriti čim se proda jedan apartman ili plac. Ali shvatio je da je sebi i porodici stavio omču oko vrata.

Nikad ne znaš koliko si dužan

U njihovom slučaju, kažu, kamate su bile takve da je svaki mjesec bio novi poraz. Ne otplaćuješ glavnicu, otplaćuješ pravo da te tog dana ne zovu, da ti ne dođu pred kuću, da djeca prespavaju mirno. A čim zakasniš, ne vraćaš više ono što si uzeo, nego ono što oni upišu.

“Najgore je što nikad ne znaš koliko si dužan. Oni imaju svoj obračun. Ti nemaš ništa. Nema papira, nema priznanica, nema potpisa. Samo njihova riječ, dolazak kući u zoru, slikanje imovine, pravljenje procjena... Okupacija našeg života i na kraju poziv ‘prijatelja’ koji mi je posudio novac da me upozna sa čovjekom koji mi ‘pomaže’. Sjeo sam u auto, nisam znao gdje idem dok me nisu dovezli do kuće klana. Tada mi je postalo jasno kome dugujem, ko su ljudi koji prolaze pored mene i porodice automobilima sa zatamnjenim staklima, pištolj na suvozačkom sjedištu... Tada mi je ponuđen pištolj koji nisam uzeo, računajući da je tim oružjem možda neko ubijen ili će biti, tada su mi rekli - sada ulaziš u auto i ideš u prethodnicu. Nisam znao ni kome, ni čemu sam prethodnica, samo smo se negdje vozili, a iza nas drugi automobil”, priča on...

Kad su shvatili da ne mogu da se izvuku iz dugova, počeli su da prodaju imovinu koju su generacije skupljale - komad zemlje, pa još jedan, pa ono što se izdavalo, pa ono što je trebalo da ostane djeci. Svaki put je bilo isto. Novac ode istog dana. Dug ostane. Kolo se ne zaustavlja prodajom, već samo okreće brže.

Ubrzo su shvatili da neko uvijek zna kad će prodaja da se desi, kad porodica treba da potpiše, kad treba da podigne novac, kako bi ga predao zelenašu.

Kao da informacije cure prije nego što ih oni izgovore u sopstvenoj kući. Kao da se ne radi samo o kamatarima, nego o mreži.

Bilo je i prijetnji, nekad i od supruge šefa klana, tvrdi sagovornik “Vijesti”. Te prijetnje izgovarane su kao savjet - “Razmisli o djeci. Da ne rastu bez oca.”

Kada su pokušali da nađu izlaz, da prijave sve novskoj policiji, iz klana su im rekli:

“Nemate kome da se žalite. Mi smo jači od policije. Mi smo država.”

“Kome da ih prijavimo ako nam to kažu? Ako tužilac ne radi ništa godinama? Ako moja izjava stigne u spušku ćeliju prije nego se ja iz policije vratim kući? Ako su mi oni govorili ko iz policije radi za njih? Ako prijete iz Istražnog zatvora u kom imaju telefone? Ako mi tjeraju kupce i investitore koji bi kupovinom samo sprata kuće ili mog placa mogli da zaustave ovu agoniju?”, pita on.

Ističe da je, u državi u kojoj mu klan gotovo svakodnevno pokazuje da je jači od države sasvim izvjesno da će izgubiti i kuću:

“Porodičnu kuću u kojoj moja djeca odrastaju, u kojoj su njihove školske knjige i sveske, slike mog oca... Kuću u kojoj spavamo budni osluškujući zvuk auta, provjeravajući svaki šum i korak, kroz čije prozore gledamo da vidimo dolaze li. Bilo je momenata kada sam htio da uzmem pravdu u svoje ruke, ali je majka prijetila da će mene prijaviti kako ne bih nakon ko zna koliko stotina hiljada vraćenih eura izgubio i život... I nemam ja problem da ponovo sve ovo prijavim, ali kome? Samo neka mi neko kaže kome da prijavim ovu mrežu u kojoj su posrednici često ugledni - oni što završavaju papire, oni što ‘pomažu’, oni što imaju notare, advokate, procjenitelje, prijatelje u bankama. Kako da dokažem da sam vratio više nego što sam ikad pozajmio ako oni i dalje tvrde da su država?”, pita sagovornik “Vijesti”...

Upali smo u ropstvo

Zato je, dodaje, važno progovoriti da “nijesmo upali u dug, nego u ropstvo”...

U razgovoru sa novinarkom majka tog čovjeka ne govori o novcu. Priča kako je klečala pred sinom da nešto ne učini, kako je završila na terapiji, da joj snaha svakodnevno kući dolazi plačući...

Govori kako su prodavali plac po plac, kuću po kuću, kako su davali keš, automobile, poslovne prostore, a dug se nije smanjivao. Samo je mijenjao ime. Samo je prelazio iz ruke u ruku. Samo je rastao.

Majka opisuje kako su se u njihov život uvukli ljudi sa titulama - advokati, notari, procjenitelji, opštinski službenici. Oni koji “završavaju papire”, fotografišu imovinu bez znanja vlasnika, savjetuju, posreduju, javljaju kada treba da se dođe u kancelariju. I oni koji, kako tvrdi, dojavljuju kamatašima kada se potpisuje ugovor, da bi došli po novac.

U njenom iskazu nema patetike, samo želja da spasi sina i njegovu porodicu - ono najvrednije.

“Došao je prije neki dan kupac za sprat kuće, predomislio se nakon jednog poziva i rekao nam da ne smije da kupi. Isto je sa investitorima, sa agentima za nekretine... Pozovu ih iz zatvora, ili posrednici ovih koji su u zatvoru, i samo nestanu”, priča ona....

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

Sedmorici zelenaša zatvor, četvorica uslovno osuđena

Uprkos razmjerama problema sa zelenašenjem, pred svim crnogorskim sudovima u posljednjih pet godina vođeno je ukupno 39 sudskih postupaka. Samo 16 pravosnažno je riješeno, ostali su u toku.

“Što se tiče sudske prakse, svaki sud ima posebno odjeljenje za pitanja sudske prakse”, objasnili su “Vijestima” iz Sudskog savjeta.

Dostavljajući podatke za okrivljene u tim predmetima, objasnili su da je njih 11 osuđeno.

Četvoro je dobilo uslovnu, a sedmoro zatvorsku kaznu, pokazuju podaci Sudskog savjeta.

U tri slučaja okrivljeni su oslobođeni, u jednom je postupak obustavljen, a protiv dvoje je odbačena krivična prijava...

U sjutrašnjem broju čitajte kako advokati i notari pomažu zelenašima, šta o tome kaže Notarska komora, a šta jedna od žrtava koja je morala da napusti Crnu Goru i pod tuđim nebom život krene iz početka, s novim identitetom...

( Jelena Jovanović )