Upozorenje na moguće jačanje Islamske države u Siriji: Borci bi mogli pobjeći iz zarobljeničkih kampova?

Tokom građanskog rata kurdske jedinice su na sjeveroistoku Sirije uspostavile brojne zatvorske centre za borce IS-a. Prema izvještajima, tamo je bilo pritvoreno oko 9.000 ljudi, uključujući žene i djecu

3289 pregleda0 komentar(a)
Pripadnici sirijske vojske, Foto: Reuters

Zapadni saveznici Sirije upozoravaju na moguće ponovno jačanje „Islamske države“ (IS). Ukoliko vladine snage u Damasku i kurdske snage na sjeveroistoku ne preduzmu sve neophodne bezbjednosne mjere, dodatni borci IS-a mogli bi da pobjegnu iz zarobljeničkih kampova.

U zajedničkom saopštenju Francuska, Velika Britanija, Njemačka i SAD pozvale su da se izbjegne „svaki bezbjednosni vakuum“ i da se održe međunarodni napori u borbi protiv IS-a. Povod je napeta situacija na sjeveroistoku Sirije, gdje su se kurdski dominantne Sirijske demokratske snage (SDF) povukle pod vojnim pritiskom vlade.

Tokom građanskog rata kurdske jedinice su na sjeveroistoku Sirije uspostavile brojne zatvorske centre za borce IS-a. Prema izvještajima, tamo je bilo pritvoreno oko 9.000 ljudi, uključujući žene i djecu. Nakon teških sukoba i naknadnih pregovora, sirijska vlada je nedavno preuzela kontrolu nad tim logorima.

U nepreglednoj situaciji, kako se navodi, više džihadista je uspjelo da pobjegne. Podaci se razlikuju: sirijska vlada govori da se radi o 120 odbjeglih, dok kurdski izvori navode da ih je do 1500. Iz Damaska saopštavaju da je oko 80 džihadista ponovo uhapšeno. Istovremeno su američke trupe prve zarobljenike iz Sirije prebacile u Irak, gdje bi ubuduće trebalo da ostanu u pritvoru.

Cilj je rasterećenje sirijskih bezbjednosnih snaga, koje su sada odgovorne za logore. Ova mjera uslijedila je nakon teških borbi između sirijskih vladinih snaga i kurdskih jedinica.

SAD: distanciranje od Kurda, približavanje Damasku

Prema medijskim izvještajima, američki predsjednik Donald Tramp i sirijski prelazni predsjednik Ahmed el Šara razgovarali su telefonom u utorak. El Šara je potom naglasio značaj međunarodne saradnje kako bi se spriječio povratak terorističkih grupa u Siriju.

Odluka SAD da prebace zatvorenike u Irak predstavlja novu politiku Vašingtona prema Siriji, smatra Markus Šnajder iz Fondacije Fridrih Ebert (FES) u Bejrutu. „Dugo su SDF tvrdile da kontrolišu džihadiste u regionu i da zbog toga zaslužuju međunarodnu podršku“, kaže rukovodilac regionalnog projekta FES-a za mir i bezbjednost na Bliskom istoku.

„Međutim, u novembru prošle godine i sirijska vlada se priključila koaliciji protiv Islamske države. U Vašingtonu očigledno smatraju da i u novoj sirijskoj vladi mogu pronaći pouzdanog partnera“, kaže Šnajder, pozivajući se na Trampovog specijalnog izaslanika za Siriju, Toma Baraka. On je prije nekoliko dana izjavio da je partnerstvo SAD sa SDF ispunilo svoju svrhu. Vašington sada podržava napore sirijske vlade, dok se istovremeno očigledno distancira od Kurda.

Pritisak na Kurde porastao je i sa drugih strana, kaže Šnajder. „Naravno, prvenstveno je dolazio od Amerikanaca. Ali i saveznici nove sirijske vlade – Turska i Saudijska Arabija – imaju interes da upravo vlada, a ne SDF, kontroliše cijelu zemlju. Međutim, ne po cijenu ekstremne nesigurnosti u ponovo osvojenim oblastima i time ponovnog jačanja IS-a.“

Sumnje u sirijske vladine snage

Premještanje zatvorenika u Irak, međutim, ukazuje i na određeno nepovjerenje SAD prema sirijskoj prelaznoj vladi, kaže politikolog Andre Bank, ekspert za Siriju u Njemačkom institutu za globalne i regionalne studije (GIGA) u Hamburgu. „U Vašingtonu se možda ne sumnja samo u logističke kapacitete vlade. Postoje i bojazni da unutar sirijskih bezbjednosnih snaga djelimično postoje simpatije prema IS-u.“

Slično razmišlja i Markus Šnajder. U redovima vladinih snaga vjerovatno se još uvijek nalazi izvjestan broj džihadističkih ili pro-džihadističkih boraca. Ne može se isključiti ni određena ideološka bliskost. To bi moglo dovesti do toga da pojedini pripadnici vladinih snaga ne obraćaju pažnju kao ranije SDF. Ipak, to se ne odnosi na političko rukovodstvo vlade. „Po mom utisku, njegovi članovi su posljednjih mjeseci znatno ublažili svoju ideologiju.“

Radikalizovani zatvorenici

Ipak, i smještaj bivših boraca „Islamske države“ u iračkim zatvorima nosi određene rizike, upozorava Bank. Naime, nije isključeno da tamo dođe do zbližavanja između boraca koji su već godinama u zatvoru i novopridošlih iz Sirije. „Zato se mora veoma paziti da se tu ne formira novi džihadistički pokret. Upravo u iračkim zatvorima je tokom dvijehiljaditih godina i nastao IS.“

Opasnost, međutim, i dalje predstavljaju zatvorenici koji su ostali u sirijskim logorima, kaže Bank. Kurdi su doduše obezbijedili infrastrukturu neophodnu za preživljavanje. „Ali nijesu imali, niti imaju, resurse da ponude ozbiljne obrazovne perspektive ili programe deradikalizacije.“ Tako je ideologija IS-a u logorima i dalje nailazila na plodno tlo. „Zbog toga su i djeca i mladi koji tamo žive vjerovatno snažno oblikovani ideologijom IS-a.“

Opasnost za Evropu?

Iz tog razloga njemačka vlada, očigledno, oklijeva da vrati zatvorenike sa njemačkim državljanstvom koji se nalaze u tim logorima, kaže Šnajder. „Jer ako bi te osobe jednog dana izvršile napad, to bi saveznu vladu dovelo u izuzetno tešku situaciju.“ Shodno tome, angažman na njihovom povratku je veoma ograničen.

Ipak, ukupna prijetnja koju predstavlja „Islamska država“ trenutno je manja, kaže Bank. „To je zato što IS više ne postoji kao globalno operativna organizacija.“ Ali opasnost nije potpuno nestala. „Odbjegli džihadisti prije svega predstavljaju prijetnju civilnom stanovništvu u Siriji – i to bi evropske bezbjednosne službe trebalo pažljivo da prate.“