Na oglas za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a prijavilo se deset kandidata

Na oglas za izbor predsjednika i četiri člana Centralne izborne komisije (CIK) prijavilo se deset kandidata.

To je objavljeno na sajtu Skupštine Crne Gore.

Prijave na konkurs, koji je završen 27. januara, podnijeli su Amer Šukurica (za predsjednika i člana), Boris Bastijančić (za predsjednika i člana), Damir Rebronja (za predsjednika i člana), Veljko Vujović (za predsjednika i člana), Marija Raspopović (za predsjednicu i članicu), Muhamed Đokaj (za predsjednika i člana), Uroš Vukićević (za predsjednika), Boris Vukašinović (za člana), Boško Nenezić (za člana) i Gordana Mitrović (za članicu).

Kako su naveli na sajtu, Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a će, nakon dobijenih informacija od nadležnih državnih organa, u najkraćem roku donijeti odluku o blagovremenosti i potpunosti prijava, a potom i sačiniti Listu kandidata koji ispunjavaju uslove iz člana 24 i 25 Zakona o izboru odbornika i poslanika.

Prvi konkurs za njihov izbor bio je neuspješan. Iz Komisije na čijem čelu je ministar pravde Bojan Božović, 24. decembra prošle godine saopštili su da su jednoglasno donijeli odluku da jedini kandidat za predsjednika s tog konkursa - nije ispunio zakonske kriterijume.

Uslovi za izbor predsjednika i članova CIK-a podrazumijevaju da kandidati imaju najmanje VII1 nivo obrazovanja u oblasti pravnih nauka, najmanje deset godina iskustva u struci, od čega najmanje pet u oblasti izbora.

Član DIK-a Damir Suljević nedavno je kazao “Vijestima” da ostavkom novoizabranog sudije Ustavnog suda Nikole Mugoše na funkciju predsjednika DIK-a, ta institucija ulazi u faktičku blokadu, jer niko od njenih članova nema ovlašćenje da zakaže sjednicu na kojoj bi se donosile odluke.

"Od trenutka konstatacije ostavke predsjednika, DIK se nalazi u potpunoj pravnoj i funkcionalnoj paralizi, a jedini zakonom predviđeni način izlaska iz tog stanja je izbor CIK-a, koji preuzima njegove nadležnosti", naveo je.

Suljević je rekao i da, imajući u vidu da je izbor CIK-a dugotrajan proces, kao i činjenicu da je postupak po prvom konkursu neuspješno okončan, ne postoji garancija da će to tijelo biti izabrano u drugom pokušaju.

"U takvom scenariju, proces bi mogao potrajati mjesecima, zbog čega bi, radi prevazilaženja blokade, eventualno trebalo razmotriti izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika", ocijenio je Suljević.

Iz Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a saopštili su prethodno da imaju važan zadatak da obave postupak "transparentnog izbora kandidata...". Naveli su i da time počinje proces depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije, koji je proklamovan i zakonski definisan prvim dijelom izborne reforme iz jula prošle godine.

( Aljoša Turović )