Reforme u sektoru bezbjednosti još čekaju mig iz Brisela

Da li će se Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Predlog zakona o unutrašnjim poslovima danas uopšte naći u radu vanredne sjednice Skupštine još nije poznato jer se još uvijek čeka zeleno svjetlo i konačno mišljenje Evropske komisije, saznaju "Vijesti" iz više izvora.

"Još čekamo", kazao je sagovornik "Vijesti" iz bezbjednosnog sektora.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je za "Vijesti" da će tek po dobijanju mišljenja i okončanju procesa konsultacija sa Evropskom komisijom "zakoni biti dalje razmatrani i usvajani u Skupštini, a u skladu sa propisanom procedurom".

Gorčević je to saopštila na pitanje "Vijesti", a u vezi sa konsultacijama sa Briselom oko Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Predloga zakona o unutrašnjim poslovima, koji su obuhvaćeni agendom današnje vanredne sjednice Skupštine.

"U skladu sa ustaljenom praksom, dok traje proces komunikacije i usaglašavanja sa Evropskom komisijom, nijesmo u mogućnosti da iznosimo detalje o sadržaju mišljenja niti o eventualnim sugestijama", navela je Gorčević.

"Vijesti" i pored čekanja zvaničnih odgovora nijesu dobile potvrdu da li je Evropska komisija dala zeleno svjetlo na predložene reforme u sektoru bezbjednosti, ali nezvanični izvori tvrde da konačno mišljenje još nije stiglo.

Prema tim podacima, još postoji šansa da tokom dana stigne saglasnost iz EK oko Predloga zakona o ANB-u, dok je sasvim sigurno da su konsultacije oko zakonskog predloga izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima još daleko od konačnog usaglašavanja.

Mjesecima već traje komunikacija sa Evropskom komisijom u vezi sa Predlogom zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Predlogom zakona o unutrašnjim poslovima oko usaglašavanja konačnog teksta, kojima se planiraju ozbiljne reforme u sektoru bezbjednosti.

Proces usvajanja izmjena Zakona o ANB i izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima privremeno je blokiran krajem jula prošle godine, a nakon brojnih kritika NVO i stručne javnosti, zbog predloženih izmjena.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić tada je saopštio da su predlozi zakona "skinuti" sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima, ali predlozi dva ključna zakona u sektoru bezbjednosti nikada formalno nijesu bili ni povučeni iz procedure.

Saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković ocijenio je za "Vijesti" da izostanak bilo kakve informacije prema javnosti o tome da li je Evropska komisija dostavila mišljenje o ovim predlozima zakona, kao i o sadržaju tog eventualnog mišljenja, otvara dvije mogućnosti: ili su Vlada i Skupština odlučile da nastave proceduru usvajanja zakona od izuzetnog javnog značaja bez mišljenja Evropske komisije, ili su, što bi bilo još problematičnije, odlučile da ignorišu negativno mišljenje EK.

"Da je mišljenje Evropske komisije pozitivno, nema sumnje da bi predlagači to javno istakli i iskoristili kao argument za ubrzavanje zakonodavne procedure. Zbog toga je realnije pretpostaviti da mišljenje EK još uvijek nije dostavljeno ili da u Briselu smatraju da predloženi zakoni zahtijevaju dodatna unapređenja. Međutim, sama činjenica da javnost mora da nagađa o statusu mišljenja Evropske komisije - da li ono postoji, kakvog je karaktera i da li se u skupštinsku proceduru ulazi sa ili bez njega - svodi čitav proces na krajnje netransparentan i vrlo problematičan", navodi on.

I zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac kazao je za "Vijesti" da je problematično i politički neodgovorno to što Vlada nije obavijestila javnost da li je Evropska komisija uopšte dala mišljenje na ove zakone, niti kakav je sadržaj tog mišljenja.

"Nakon što su zakoni ranije povučeni iz procedure, zbog snažnih reakcija javnosti i nakon izričitog obećanja ministra pravde da se nijedan zakon iz nadležnosti tog resora neće usvajati bez mišljenja Evropske komisije, ovakvo postupanje predstavlja grubo obmanjivanje javnosti. Ako mišljenje Evropske komisije ne postoji, onda se zakoni guraju u proceduru svjesno kršeći preuzete obaveze iz procesa EU integracija. Ako mišljenje postoji, a krije se od javnosti, onda je riječ o namjernoj netransparentnosti koja direktno potkopava povjerenje u reformski kapacitet vlasti", ocijenio je Milovac.

Iz resora ministra pravde Bojana Božovića prije desetak dana saopštili su "Vijestima" da se oko pitanja usaglašavanja ova dva zakonska teksta obratimo ANB-u i MUP-u.

"S tim u vezi obavještavamo da je najsvrsishodnije da se obratite Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Ministarstvu unutrašnjih poslova", piše u odgovoru Ministarstva pravde.

Predstavnici opozicije ali i civilnog sektora u proteklih pola godine, posebno u slučaju Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, upozorili su da se predloženim rješenjima dramatično šire ovlašćenja ANB-a, dok se istovremeno slabe mehanizmi sudskog, parlamentarnog i civilnog nadzora.

"Takva rješenja nijesu održiva u demokratskom društvu, jer stvaraju ogroman prostor za zloupotrebe kakve smo već imali prilike da vidimo u prethodnom periodu, kada su bezbjednosne službe korišćene za nezakonito praćenje, političke obračune i zaštitu partikularnih interesa, a ne javnog interesa", smatra Milovac.

On je naglasio da nastavak, kako je rekao, gotovo tajnih procedura oko usvajanja ovih zakona jasno ukazuje da ni Vlada ni parlamentarna većina nemaju namjeru da se suoče sa suštinskim kritikama civilnog društva.

"U državi koja ima ozbiljno nasljeđe zloupotreba bezbjednosnog sektora, ovakav pristup nije samo politički neodgovoran, već i opasan. Evropska unija jasno zahtijeva snažan, stvaran i efikasan nadzor nad bezbjednosnim službama, a ignorisanje tih zahtjeva vodi ka ponavljanju istih zloupotreba i ozbiljno ugrožava kredibilitet Crne Gore na njenom evropskom putu", navodi Milovac.

I pravna savjetnica Akcije za ljudska prava Bojana Malović saopštila je da su predlozi zakona ljetos povučeni sa dnevnog reda uz obećanje da će se bolje iskomunicirati sa javnošću i međunarodnim partnerima.

"Međutim, javnost i dalje nije konsultovana – nije održana nijedna javna rasprava ni za jedan od predloga. U međuvremenu, HRA je tražila i mišljenja Evropske komisije preko Ministarstva evropskih poslova, ali je dostavljanje - odbijeno, uz obrazloženje da će tražene informacije biti objavljene tek nakon usvajanja teksta zakona, bez dodatnog pojašnjenja. Ovakva praksa skrivanja ključnih informacija za dobrobit društva u cjelini je neprihvatljiva. Objavljivanje mišljenja evropskih stručnjaka tek nakon usvajanja zakona onemogućava blagovremen uticaj na propise koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava građana", naglasila je Malović.

Ona je pojasnila da građani imaju pravo da znaju kakav je stav EK o zakonima koji neposredno utiču na njihova prava i slobode, naročito imajući u vidu da je poštovanje ljudskih prava na nivou evropskih standarda završno mjerilo za zatvaranje pregovora sa Evropskom unijom.

"Moguće je i da mišljenje Komisije još nije finalizovano, a pokušaj usvajanja zakona u takvoj situaciji samo pojačava sumnju u njihovu štetnost", tvrdi Malović.

Gotovo isti stav oko netransparentnog procesa ima saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO), koji smatra da je ovo loša poruka, kako građanima i građankama Crne Gore, tako i našim evropskim partnerima.

"Posebno je problematično to što se, uprkos jasno izraženoj zabrinutosti i sugestijama civilnog sektora i zainteresovane javnosti, upozorenjima specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, kao i bez prethodnog upoznavanja javnosti sa mišljenjem Evropske komisije, u skupštinsku proceduru uvrštaju Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Predloga zakona o unutrašnjim poslovima", navodi on.

Mirković navodi i da "ubrzana dinamika usvajanja zakona ozbiljno narušava transparentnost zakonodavnog procesa, ali i utiče na kvalitet zakonskih rješenja".

"Na taj način rizikuje se da Crna Gora neke od reformi na koje se dugo čeka sprovede na pogrešan način, naročito kada je riječ o sistemskim zakonima poput zakona o Vladi, Skupštini, ANB-u, unutrašnjim poslovima, itd. Posebno je neobično što se sada interveniše u Zakon o unutrašnjim poslovima koji je relativno skoro usvojen, a što opravdano budi sumnje da se izmjene ne rade radi unapređenja sistema, već zbog uskih političkih interesa", tvrdi Mirković.

( Biljana Nikolić )