"Dobrotvori" poznati od juga do sjevera: Zelenašenje u Crnoj Gori (7)

Bezbjednosne službe znaju ko su osobe koje se u Crnoj Gori dominantno bave kamatašenjem, o tome postoje obavještajni podaci i zelenaši su pod nekom vrstom opservacije, ali nadležni tvrde da je teško obezbijediti dokaze kako bi ih procesuirali za krivično djelo za koje je zaprijećena kazna i do pet godina zatvora.

Iz policije su nedavno “Vijestima” rekli da su najčešće prepreke u otkrivanju i procesuiranju zelenaštva izostanak saradnje oštećenih, odustajanje od prijava, kao i neprijavljivanje tog krivičnog djela.

Građani, međutim, pokazuje anketa “Vijesti”, u jednom dijelu tvrde da ne smiju da prijavljuju zbog straha od odmazde, a veći dio navodi da uzalud pričaju, jer su, tvrde, i pojedini policajci uključeni u taj nezakonit posao...

Od juga do sjevera Crne Gore, tvrde izvori “Vijesti”, evidentirano je svako ime kamataša. Podaci bezbjednosnog sektora pokazuju da ne postoji nijedna kriminalna grupa koja se ne bavi tim nezakonitim poslom, tvrdi više izvora.

Isto potvrđuje i istraživanje u kom su precizno navedena imena zelenaša koje građani, uglavnom, kako tvrde, nijesu prijavljivali iz straha za sebe i porodicu, straha od osvete, posljedica, zbog nepovjerenja u institucije, naročito policiju.

Najveći dio njih otkrio je da su novac posuđivali od pripadnika klanova, koje i bezbjednosni sektor prepoznaje kao najdrastičnije organizatore i aktere zelenašenja.

Više sagovornika “Vijesti” iz tog sektora objašnjava da novac stečen raznim krivičnim djelima, prvenstveno švercom droge i cigareta, upravo na taj način umnožavaju sve značajnije crnogorske organizovane kriminalne grupe - “kavačka”, “škaljarska”, klan braće Šarić, braće Drešaj, Ranka Radulovića, organizovana kriminalna grupa (OKG) Roganović, OKG Vuka Vulevića, Igora Krstovića, Safeta Kalića, Zdravka Kosanovića, Vukašina Vojinovića, Danila Đurovića, “prčanjska” organizovana kriminalna grupa, klan Stanimira Radulovića i Milorada Krivokapića, kao i klan kojim je nekada upravljao sada pokojni Branislav Brano Mićunović, kao i mnoge druge kriminalne grupe i pojedinci.

Milion eura je, svojevremeno, jednom bezbjednosno interesantnom licu dao i sin nekadašnjeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista i bivšeg gradonačelnika Podgorice, rečeno je “Vijestima” iz više izvora.

“Da ga dalje plasira sa zelenaškom kamatom”...

Posljednjih godina, navode izvori “Vijesti”, crnogorski građani pod kamatu se zadužuju i kod stranaca, mahom državljana Rusije i drugih bivših sovjetskih republika. Među strancima koje bezbjednjaci motre zbog zelenašenja izdvaja se ruski državljanin Viacheslav Pieshchev.

U poslovima zelenašenja na području Bijelog Polja i šire, uključujući i van granica Crne Gore, uz enormno visoke kamatne stope, već duži niz godina najznačajnije je organizovana kriminalna grupa sada pokojnog Mevludina Kadića - Mela, zatim bezbjednosno interesantna lica - braća Martinović, Denis Hele Durović, braća Kajević, Leković, Petrović, Bulatović, Idrizović, Rahović, Halilović...

“Članovi porodice Kadić novčana sredstva plasiraju i preko jednog broja posrednika - Kolića, Brzaća i drugih... U proteklom periodu stekli su imovinu čija se vrijednost mjeri višemilionskim iznosima. Na području Bijelog Polja i šire desilo se više incidenata - oružanih ili podmetanja eksplozivnih naprava, čiji uzrok su upravo bili neraščišćeni odnosi između zelenaša i njihovih ‘klijenata’, odnosno dužnika”, objašnjava jedan od sagovornika...

Izvori “Vijesti” navode da u Kolašinu novac pod kamatu daje penzionisani policajac, sada vlasnik jednog restorana, ali i braća Peković, Bulatović i drugi, dok se u Rožajama, kao glavi zelenaši, izdvajaju braća Sabahudin i Sadudin Bećiragić, Asmir Kalač, Suvad Batko Musić, kao i Demir i Denis Bećiragić...

“Braća Sabako i Satko Bećiragić tokom prethodnog perioda, većem broju ljudi s područja Rožaja i šire pozajmljivali su značajne novčane iznose, uz zahtijevanje izuzetno visokih kamatnih stopa. Osim lica iz Crne Gore oni su, pokazuju podaci, angažovali više osoba iz Sarajeva, koje vode porijeklo iz Novog Pazara ili Rožaja, a koje za njihov račun zastrašuju one koji nijesu redovno plaćali kamatu, utjerivali su dugove za njihov račun, primjenjujući osim zastrašivanja i druge metode”, tvrdi sagovornik iz bezbjednosnog sektora...

Na zelenaše i zelenašenje nije imun ni Mojkovac, u kom, navode izvori “Vijesti”, taj posao vodi porodica Ašanin, više Mojkovčana, među kojima su i članovi tamošnje ćelije kavačkog klana - Goran Pantović i njegovi saradnici Darko i Ranko Pantović i Vladimir Ljujić...

Operativni podaci do kojih su došle “Vijesti” govore da je pojava zelenašenja u značajnoj mjeri izražena i u Beranama, gdje su glavni nosioci tog nezakonitog posla, tvrde izvori “Vijesti” - Vuk Vulević, Vuk Ivanović, braća Rajović, Draško Vuković, braća Marsenić, braća Nenadović, braća Jašarović, braća Raketić, braća Femić, braća Spalević, Drljević, Dvoržak, Babovići, Babić, Radičević, Peković, Agović, Ivan Biletić, Mićović, Pešić, Ivanović, Kovačević, Radunović, Đurišić, Korać, Novović, Međedović, Milović, Stijović, Lutovac, Šćekić...

Začarani krug

Upravo neki od beranskih kamataša godinama stežu omču o vratu porodice sa sjevera, rekao je “Vijestima” jedan od sagovornika čiji brat je, kako tvrdi, prvo upao u problem zavisnosti, a potom i u dužničko ropstvo...

Objašnjava da je porodica dobro stajala finansijski, da u startu nijesu ni prepoznali šta se dešava. Kasnije su saznali da se zadužio kod nekoliko kamataša - uglavnom kriminalaca.

“Ni kad smo saznali sve, pa i da duguje kriminalnim grupama, kao i brojni sugrađani, nismo došli u situaciju da nam prijete, ali samo zato što smo ga ‘pokrivali’, odnosno plaćali. Rekao bih da su mu novac davali uz kamatu od 10 i 15 odsto... Zapravo, naša familija je uvijek pravila tu grešku da plati pa do sada nismo imali problem, ali očekujem da ćemo imati sada, jer posljednji koji je došao rekli smo mu - nema više. Tako da očekujemo probleme svaki dan, jer oni tvrde da, iako je vraćeno 30.000 eura, da im damo još 50.000 eura”, priča on...

Objašnjava da su posljednjih 30.000 eura vratili u maju prošle godine.

“Mislim da je on prokockao dvadeset odsto od toga.. Ne bih rekao da su mu nudili da za njih radi prljave poslove. Posljednji put kada je tražio da porodica ponovo vrati novac, tražio sam da prijavi i odgovorio mi je da ne može da prijavi osam ljudi... Brat mi je nedavno nudio svoje auto kako bih otplatio njegov dug, a kad sam odbio, vozilo je završilo kod jednog od kamataša”, kazao je on.

Govori da nemaju povjerenje u policiju u Beranama, ali da će, ukoliko počnu problemi, sve prijaviti..

“Mišljenja sam da svi ovi kamataši iz Berana ne bi toliko dugo mogli da se bave tim poslom da policija radi svoj posao kako treba. Još 2016. i 2017. godine mi smo se raspitivali kako da prijavimo, nije nam direktno sugerisano da to ne činimo, ali nismo ni ohrabreni... Znam i da ovdje brojni potpisuju priznanje duga kod notara. Mislim da on to nije uradio. Bez obzira na to što mislim da policija ne radi dobro svoj posao, ako bude problema - prijaviću”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

“Kocka, droga, alkohol, pa kamata. To je taj začarani krug. Bolesti zavisnosti traju od 2015. godine i to do skoro. Sada smo se riješili problema zavisnosti od droge, nakon tri pokušaja liječenja jer su mu ugrađeni blokatori. Da nema blokatora i dalje bismo imali i taj problem”, priča on...

Odgovarajući na upitnik “Vijesti”, koji je popunilo 46 građana Berana, većina njih prepirčavala je svoje ili iskustvo njima bliskih ljudi sa zelenašima. Objašnjavali su i da ne prijavljuju iz straha, ali i zbog bojazni da ih policija štiti.

“Nije prijavljen iz straha za ličnu bezbjednost. U Beranama je to glavni biznis u gradu. Targetiraju se mlade osobe bez roditelja koji se zbog kocke zadužuju i ulaze u dužničko ropstvo dok im ne uzmu i posljednje parče zemlje, ili kuću, đedovinu”, napisao je jedan od anketiranih...

Drugi, pak, objašnjava zašto nisu prijavili:

“Znali smo da ništa ne možemo, jer ga štiti policija. Mislim da mu je stric inspektor u Beranama”...

“E dok nisam rekao da ću ih sve pobiti više nisu dolazili na vrata, a to kako se ponašaju - ùđu ka’ neke harambaše, na 700 eura daješ im 210, ako se zakasni odmah drugi mjesec 400 eura i ide na 1.000 i više, a znaju svi Beranci kome su sve uzeli. Ima ih mnogo, ali ništa”, napisao je jedan Beranac.

Neko se, pak, požalio da je njegov ujak zbog problema sa dugovima rasturio porodicu...

“...Porodicu je rasturio i sve od sebe rastjerao. I dalje dužan Vojvodi koji prijeti da će mu uzeti kuću, jedino što mu je preostalo”...

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete “Vijesti” - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

Delibašiću pola godine zatvora zbog zelenašenja

Nikšićanin Slobodan Delibašić osuđen je krajem prošle godine u Osnovnom sudu u Nikšiću zbog zelenaštva na šest mjeseci zatvora i 1.200 eura novčane kazne.

Prema prvostepenoj presudi, taj Nikšićanin je tokom januara 2025. godine više puta davao novac na zajam sugrađaninu N. V., ugovarajući nesrazmjernu imovinsku korist.

U presudi se navodi da je oštećenom, po usmenom dogovoru, u više navrata pozajmljivao novac, pri čemu je, između ostalog, davao 300 eura uz obavezu vraćanja 350, kao i 500 eura uz obavezu vraćanja 600 eura.

Kada je dug, prema sudskim spisima, dostigao 2.000 eura, Delibašić je sugrađaninu saopštio da na ime glavnice duguje 2.000 eura, a još 1.000 eura na ime kamate.

Kao garanciju su, navodi se, napravili ugovor o kupoprodaji putničkog motornog vozila “Audi A3”, u vlasništvu Vujovića, po cijeni od 1.900 eura.

Dug, sa kamatom, oštećeni nije vratio.

Pored kazne zatvora od šest mjeseci, sud je Delibašiću u izrečenu kaznu uračunao i vrijeme lišenja slobode od 26. maja 2025. u 14.40 do 28. maja 2025. do 20.30 časova.

Izrečena mu je i novčana kazna od 1.200 eura, koju je dužan da plati u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude, a ukoliko to ne učini, novčana kazna biće zamijenjena zatvorom, tako što će se za svakih 25 eura odrediti jedan dan zatvora.

Sud je okrivljenog obavezao i da plati 30 eura sudskog paušala, dok će o troškovima na ime nagrade punomoćnika oštećenog odlučiti posebnim rješenjem.

Delibašiću je izrečena i mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta - ugovora o kupoprodaji vozila OV 1180/2025.

Oštećenog je sud uputio da u parničnom postupku traži povraćaj audija...

Tokom postupka Delibašić je negirao da je davao novac na kamatu, tvrdeći da je oštećnom pozajmljivao iznose “koliko je imao”, te da je ideja o zaključenju ugovora o kupoprodaji vozila potekla od oštećenog.

Međutim, sud je, cijeneći iskaze oštećenog i svjedoka, kao i materijalne dokaze, zaključio da je okrivljeni ugovarao nesrazmjernu korist i da je izvršio krivično djelo zelenaštvo.

Optužnim predlogom Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću Delibašiću je stavijeno je na teret da je izvršio krivično djelo zelenaštvo, a zastupnik optužbe u završnim riječima ostao je u cjelosti pri podnijetom optužnom aktu.

Oštećeni i njegov punomoćnik, advokat Mirko Bogićević, u završnoj riječi su podržali završne riječi zastupnika optužbe, piše u presudi.

( Jelena Jovanović )