Presuda po svaku cijenu: Advokatska komora uputila primjedbe na Nacrt izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi
Tvrde da su predložena rješenja u suprotnosti sa direktivom EU
Advokatska komora Crne Gore (AKCG) uputila je Ministarstvu pravde primjedbe na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, ocjenjujući da su predložena rješenja u suprotnosti sa Direktivom (EU) 2024/1260 o povraćaju i oduzimanju imovine, ali i sa standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima.
U aktu koji potpisuje predsjednik AKCG Danilo Mićović, navodi se da se izmjene formalno pravdaju “povećanjem efikasnosti” i usklađivanjem sa evropskim pravilima, ali da bi u praksi proizvele suprotan efekat: odugovlačenje postupaka, porast sporova i potencijalno značajne obaveze države u slučaju naknada štete.
“Sistem predloženim izmjenama neće postati efikasniji, naprotiv, ovakve izmjene otvoriće prostor za nova odugovlačenja postupaka i neminovno štete po državu Crnu Goru u konačnom. Pravna sigurnost se neće ojačati, već će ista biti dodatno ugrožena. Puna usklađenost sa relevantnom EU Direktivom će u potpunosti izostati, budući da predložene izmjene podrazumijevaju puko prepisivanje određenih članova Direktive u sam tekst zakona, bez dodatnih zaštitnih mehanizama od zloupotrebe, kao što su jasno propisane procesne garancije i poštovanje prava na pravičnost postupka, a koje zaštitne mehanizme upravo sama Direktiva nalaže da države članice moraju same propisati nacionalnim zakonodavstvom”, objasnio je Mićović.
Komora posebno spori rješenje kojim bi se omogućilo trajno oduzimanje imovine prije pravosnažnosti presude.
Prema njihovom tumačenju, član 16 Direktive 2024/1260 predviđa takvu mogućnost samo kao izuzetak, uz stroge uslove - između ostalog, u vezama sa postupanjima kriminalne organizacije i teškim krivičnim djelima, uz jasne procesne garancije i zaštitu prava savjesnih trećih lica.
AKCG tvrdi da nacrt te preduslove ne propisuje, već uvodi mehanizam kao pravilo, što smatra direktnim odstupanjem od evropskog okvira.
U primjedbama se upozorava i na rizike po pravičnost postupka. Komora ocjenjuje da bi sudije u predmetima gdje je imovina već trajno oduzeta mogle biti pod snažnim pritiskom da donesu osuđujuće presude “po svaku cijenu”, jer bi oslobađajuća presuda otvorila pitanje vraćanja imovine i/ili naknade štete.
Posebno se problematizuje što nacrt, kako navode, ne razrađuje postupak povraćaja oduzete imovine niti model kompenzacije u situacijama kada optužbe kasnije ne budu dokazane.
“Predloženim izmjenama je navedeno da se trajno može oduzeti imovina u svakom slučaju ako je potvrđena optužnica ili predat optužni predlog, međutim, EU Direktivom je isključivo postavljeno ograničenje da se oduzimanje bogatstva neobjašnjenog porijekla, u skladu sa tom direktivom, može sprovesti samo ako je prethodno privremeno blokirana ta ista imovina u kontekstu istrage povezane sa krivičnim djelom počinjenim u okviru kriminalne organizacije. Dakle, prostim upoređivanje ovog člana Nacrta zakona i člana 16 EU Direktive sa kojom se navodno vrši usaglašavanje, jasno je da se radi o zakonskom rješenju koje je ustvari suprotno citiranom članu EU Direktive”, pojasnila je advokatica Bojana Franović.
AKCG tvrdi da uzrok neefikasnosti nije postojeći zakonski okvir, već kapaciteti pravosuđa. Navode da privremeno blokiranje imovine funkcioniše i u značajnom obimu, dok problem nastaje kod trajnog oduzimanja zbog sporosti krivičnih postupaka, koju, prema njihovoj ocjeni, uzrokuju manjak sudija, saradnika i prostornih kapaciteta.
Umjesto “instant” zakonskih rješenja, predlažu jačanje institucija i organizacije rada.
Komora posebno kritikuje i Upravu za državnu imovinu, navodeći da je upravljanje privremeno oduzetom imovinom netransparentno, da nedostaju kadrovi, obuka i jasna pravila postupanja, te da stranke često ne dobijaju informacije o stanju, lokaciji i načinu raspolaganja oduzetom imovinom. U takvom ambijentu, upozoravaju, uvođenje još snažnijih instrumenata trajnog oduzimanja može dodatno povećati rizik zloupotreba i sporova.
U aktu se problematizuje i sastav radne grupe koja je pripremala nacrt, uz tvrdnju da advokatura nije bila uključena, iako je ranije imala predstavnika u sličnom procesu.
Komora najavljuje da će primjerak primjedbi dostaviti i Skupštini Crne Gore, predsjedniku države i više međunarodnih adresa, uključujući Delegaciju EU, Savjet Evrope, OEBS i UN.
AKCG na kraju traži da Ministarstvo pravde “pažljivo izanalizira” navedene primjedbe i da ih u cjelosti uvaži, uz uklanjanje rješenja koja, kako navode, ulaze u koliziju sa Ustavom, važećim zakonom i evropskim standardima.
( Jelena Jovanović )