Profit na tuđoj smrti: Zelenašenje u Crnoj Gori (8)
Zelenaši gomilaju milione, porodice ćute - bezbjednosne službe registrovale desetine samoubistava u sjenci kamataških dugova U anketi “Vijesti” sedam od deset ispitanika tvrdi da zna za samoubistvo ili bijeg zbog duga, gotovo niko nije prijavio “Ne jedno, znam četvoro iz male Andrijevice koji su se ubili zbog duga”, rekao je jedan od sagovornika lista
Bezbjednosne službe bilježe desetine samoubistava povezanih sa kamataškim dugovima, ali nema dostupnih podataka da je bilo ko odgovarao zbog toga.
U anketi “Vijesti” gotovo sedam od deset ispitanika (463 od 681) kaže da zna za slučaj samoubistva ili odlaska iz zemlje zbog duga i gotovo svi kažu da to nijesu prijavili.
Familije stradalih, međutim, o tome najčešće ćute zbog straha i “bruke”, nadležni objašnjavaju da su to teško dokazivi slučajevi, a zelenaši nastavljaju da gomilaju bogatstvo zarađeno na tuđoj nesreći.
Tokom istraživanja zelenašenja u Crnoj Gori, novinarki je više ljudi, odvojeno i bez međusobnog kontakta, opisivalo pojedinačne slučajeve porodica koje su doživjele slom i u kojima se neko ubio nakon, često, višegodišnjeg iscrpljivanja, prijetnji i zlostavljanja koje su, kako tvrde sagovornici, trpjeli od kamataša i onih koje su slali da naplaćuju dug.
Ispovijesti su bile takve da lede krv u žilama, ali niko od sagovornika nije želio javno da priča o tome, navodeći da ne mogu dirati u rane, od kojih su neke svježije i od pola godine.
U njihovim pričama nizali su se gradovi, sela, imena... Ruku su na sebe dizali i mlađi i stariji i muškarci i žene...
Jedan sagovornik ispričao je da je, prema njegovim riječima, muškarac iz okoline Berana (ime i prezime poznato redakciji), nakon dugotrajnog zastrašivanja i pritisaka, digao ruku na sebe. Iza njega su, kaže sagovornik, ostala mala djeca.
Sagovornik iznosi i tvrdnje o tome ko je, navodno, vršio pritisak na tog, sada pokojnog Beranca.
Drugi sagovornik govori o čovjeku porijeklom iz Andrijevice, koji je živio na primorju: “Sin mu je upao u probleme sa zelenašima. Vraćao je koliko je mogao. Kad više nije vidio izlaz, završilo se najgorim.”
U oba slučaja zajedničko je ono što ostaje iza tragedije - porodice koje se zatvaraju u kuću, rodbina koja ne spava, komšije koje “sve znaju”, ali niko ne govori naglas, navodeći da to ne čine zbog osjećaja da su vrata institucija predaleko, a vrata njihovih kuća previše blizu zelenaša.
“U velikom broju slučajeva lica koja su zaduživala niže sume, od nekoliko hiljada eura, upadala su zatim u dužnička ropstva zbog kojih su na kraju plaćali desetine, pa i stotine hiljada eura kriminogenim licima - zelenašima. Posebna je opasnost što je riječ većinom o licima mlađe životne dobi, koja obično kockanjem naprave ogromne dugove koje ta lica i njihove porodice nisu u stanju da vraćaju. Zbog toga ta mlađa lica postaju lake mete regrutovanja za izvršenje i najtežih krivičnih djela, poput postavljanja eksplozivnih naprava i drugi pokušaji ubistava, do samih likvidacija. Neraščišćeni dužničko-povjerilački odnosi, nastali kroz poslove zelenašenja, dovodili su do izvršenja drugih teških krivičnih djela - od prijetnji, fizičkih sukoba i oružanih obračuna, podmetanja požara, ali i više desetina slučajeva suicida”, objašnjavaju izvori “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora.
Jedan od sagovornika ističe da, u tom smislu, zelenašenje predstavlja veoma značajan bezbjednosni rizik.
“Jer izuzetno pogoduje nastajanju konfliktnih situacija koje generišu razne oblike kriminalnih radnji iz domena krvnih delikata. U bezbjednosnom kontekstu, opasnost predstavlja i činjenica da je manji broj iniciranih postupaka pravosudnih organa vezano za kriminalnu oblast zelenašenja”, ističe taj izvor.
“Vijesti” su ranije objavile da je od prvog dana 2020. godine do posljednjeg dana prošle godine, pred svim crnogorskim sudovima vođeno ukupno 39 postupaka zbog optužbi za zelenašenje.
Svega 16 postupaka završeno je, ostali su u toku.
Dostavljajući podatke za okrivljene u tim predmetima, iz Sudskog savjeta objasnili su da je njih 11 osuđeno.
Četvoro je dobilo uslovnu, a sedmoro zatvorsku kaznu, pokazuju podaci Sudskog savjeta. U tri slučaja okrivljeni su oslobođeni, u jednom je postupak obustavljen, a protiv dvoje je odbačena krivična prijava...
“Ubio se u sobi roditelja”
Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.
Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.
Iz razgovora s ljudima koji su tražili povjerljivu komunikaciju s novinarkom “Vijesti”, ali i ispovijesti i odgovora pisanih u upitniku, jasno je da svi znaju makar po jednu porodicu koju su kamataški dugovi zavili u crno, u bukvalnom smislu te riječi.
“Ne jedno, znam četvoro iz male Andrijevice koji su se ubili zbog duga”, rekao je jedan od sagovornika “Vijesti”, navodeći da će tokom jednog od razgovora saopštiti njihova imena, ukoliko će to doprinijeti zaustavljanju nasilja.
“Berane, prije više od 20 godina, čovjek se ubio zbog dugovanja zelenašima”, jedan je od odgovora.
Drugi pak navodi da je u Budvi jedan došao do duga od pet miliona eura i pobjegao, a “drugi je surfovao 500.000 eura i ubio se”...
Više anketiranih pominjalo je Beranca koji je za sobom ostavio troje djece mlađe od sedam godina i objesio se zbog kamataša - braće iz tog grada.
Sličan slučaj, pokazuju podaci “Vijesti”, bio je i u Herceg Novom, ali i više takvih u Podgorici. Jedan od njih svjež je - iz septembra 2025. godine.
Porodicu tog Podgoričanina, tvrdi jedan od sagovornika, kamataši su proganjali i dok su primali saučešće, ali i danima nakon toga.
“Vijesti” očekuju da se kroz odgovore iz Uprave policije provjere navodi dva sagovornika lista o mogućem proganjanju te podgoričke porodice.
Iz razgovora sa sagovoricima proizilazi da je, zbog sitnog duga zelenašima, ruku na sebe digla i mlađa žena, a jedan od odgovora ukazuje isto i za dvadesetčetvorogodišnjakinju koja je sebi oduzela život 2019. godine.
“... Zbog dugova se ubila, bila je mlada. Imala je šanse da se izvuče, ali je društvo progutalo”, napisao je jedan od ispitanika uz detalje o toj djevojci...
“Drug sa Zabjela ubio se kada je dug narastao sa 5 na 45 hiljada, a vratio je 25 hiljada”...
“Podgorica. Kada su mu uzeli kuću, izvršio samoubistvo”...
To su samo neki od odgovora na upitnik “Vijesti”, koji pokazuju razmjere problema na koji se decenijama sistemski žmuri, nerijetko zbog neprijavljivanja kamataša...
Jedan od ispitanika napisao je da zna ko je iz njegovog grada, zbog dugova, izvršio samoubistvo skokom u rijeku Lim.
“Čovjek nije mogao da vraće kamatu i oduzeo sebi život”...
“Čovjek, otac dvoje djece se ubio zbog dugova”...
“Milionska pozajmica, čovjek je izvršio samoubistvo”...
“Momak se ubio pištoljem u svojoj kući, jer je sve izgubio da vrati dug.”
“Otac se ubio jer je sin dugovao kamatašima.”
“Ubio se puškom u parku, prije 15 godina otprilike.”
“Ubio se u sobi roditelja zbog kamataša.”
Takvi odgovori ređali su se u brojnim kolonama upitika “Vijesti”, ili se čuli u razgovoru sa onima koji su odlučili da pričaju.
“Znam više njih, izvršili samoubistvo, ozbiljne pare na kamatu”, napisao je jedan od ispitanika, a veliki broj odgovora odnosio se i na pokušaje samoubistva.
O pokušaju samoubistva supruga, i to dva puta, pričala je i jedna primorka.
Njen muž je, navodi ona, nakon drugog pokušaja samoubistva hospitalizovan u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota u Kotoru, a po izlasku “postao je rob” zelenaša...
Njenu ispovijest “Vijesti” će objaviti u nekom od narednih brojeva...
“Odselio se u drugi grad i pokušao samoubistvo”..
“Tuzi, lik je dva puta pokušao samoubistvo”...
“Samoubistvo”, riječ je koja se ponovila više desetina puta, i ta riječ morala bi da odzvanja kao opomena u ušima svih - i onih koji se bave tim nezakonitim poslom i koji se enormno bogate i preko tuđe smrti, ali i onih u institucijama koji bi morali da pronađu mehanizam za obračun sa zelenašima.
Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.
Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.
KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.
U sjutrašnjem broju čitajte - Mitropolija crnogorsko-primorska negira operativne podatke bezbjednosnih službi da je bilo ko od njenog sveštenstva uključen u taj nezakonit posao i ispovijest porodice s primorja koja i danas vraća stare dugove...
“Ubiću te kao psa”
Tri godine nakon što je Osnovni sud u Podgorici izrekao presudu u slučaju Đ. V. zbog zelenaštva i prijetnji, detalji iz sudskog spisa podsjećaju kako izgleda mehanizam zastrašivanja, ali su i dokaz da žrtve ipak mogu biti spašene kad prijave i kad sistem odradi svoj dio posla.
U tom postupku sud je krajem 2022. utvrdio da je Đ. V. oštećenom Z. V. u dva navrata, u avgustu 2019. i januaru 2020, dao po 50.000 eura, uz dogovorenu mjesečnu kamatu od pet odsto.
Oštećeni je, prema nalazu vještaka i zaključku suda, na ime kamate do marta 2022. isplatio ukupno 140.000 eura, najvećim dijelom na ruke, manjim dijelom uplatama na račun.
Sud je kao dokazano prihvatio navode da je oštećeni bio izložen prijetnjama koje su, kako se u presudi opisuje, bile direktno vezane za “disciplinovanje” žrtve i održavanje spirale plaćanja.
U presudi stoji da je 1. januara 2022, ispred hotela “Pine” u Tivtu, dok je oštećeni predavao novac, optuženi pokazao pištolj (prethodno do pola izvučen iz torbice) i uputio prijetnje da će ga ubiti kao psa, zajedno s porodicom, ako bude falio cent, uz pominjanje da u sobi ima još jedan pištolj.
“U sobi imam još jedan pištolj CZ i ukoliko cent bude falio, ubiću te kao psa i tebe i porodicu ti”, citira sud prijetnje u presudi.
To nije bila izolovana epizoda, već kulminacija pritiska koji je, prema sudskoj ocjeni, rastao kako je oštećeni slabio finansijski i psihički.
Nakon prijetnji, oštećeni je, prema presudi, napustio Crnu Goru i otišao u Italiju. Sud navodi i da je optuženi s njim potom kontaktirao sa nepoznatog broja i nastavio s prijetnjama, zbog čega se oštećeni, strahujući za porodicu, vratio u Crnu Goru.
U ovom slučaju, sud je kao životno logično prihvatio objašnjenje zašto prijava nije uslijedila odmah - jer je oštećeni pokušavao da zaštiti porodicu i istovremeno “zatvara” dug, sve dok se nije slomio.
Prelomni trenutak, po onome što stoji u presudi, desio se 1. marta 2022, kada je oštećeni na video-nadzoru zgrade u kojoj živi vidio optuženog kako ulazi u zgradu, penje se stepenicama i zadržava kod ulaza stana. Sud u obrazloženju navodi da je takvo ponašanje, u kontekstu ranijih prijetnji, kod oštećenog izazvalo intenzivan strah nakon čega je pozvana policija.
Samo dan kasnije, 2. marta 2022, optuženi je lišen slobode.
Osnovni sud je Đ. V. osudio na jedinstvenu kaznu zatvora od godinu i dva mjeseca i novčanu kaznu od 1.200 eura, a naloženo mu je da oštećenom vrati 140.000 eura, iznos koji sud tretira kao isplaćenu nesrazmjernu dobit kroz kamatu.
( Jelena Jovanović )