SPUCG organizovao okrugli sto: Osnovati fond za zapošljavanje domaće radne snage...

U Crnoj Gori je potrebno osnovati fond za zapošljavanje domaće radne snage i donijeti zakon o obavljanju studentskih poslova kako bi se sistemski unaprijedilo zapošljavanje mladih, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je organizovao Studentski parlament Univerziteta (SPUCG).

Predsjednik SPUCG, Jakov Vukčević, rekao je da je okrugli sto pod nazivom Sezonsko zapošljavanje u Crnoj Gori - izazovi i prilike, jedna u nizu aktivnosti koje će realizovati u susret Sajmu sezonskog zapošljavanja Summer job 2026, koji organizuju Studentski parlament UCG i Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje UCG.

“Naša intencija je da radimo na zajedničkom cilju, a to je povećanje udjela domaće radne snage u zadovoljavanju potreba za radnom snagom tokom ljetnje turističke sezone. Ovo ima višestruke benefite: prvo, turiste uslužuju naši ljudi, usluga treba da bude kvalitetna. Suprotno, turisti manje žele da ih uslužuju radnici koji dolaze sa dalekih istočnih destinacija”, naveo je Vukčević.

Prema njegovim riječima, zapošljavanjem domaće mlade snage novac ostaje u Crnoj Gori, navodeći da se plate troše ovdje, da mladi stiču radno iskustvo i ne odlaze negdje drugo, prenosi PR Centar.

“Takođe, kako bismo podržavali zapošljavanje domaće radne snage, potrebno je osnovati fond za tu namjenu, a u koji bi se sredstva slivala na sljedeći način: poslodavci koji zapošljavaju stranu radnu snagu, plaćali bi mjesečnu naknadu u određenom iznosu za svakog zaposlenog - i ta sredstva bi išla u pomenuti fond. Korisnici sredstava fonda bili bi oni poslodavci koji zapošljavaju domaću radnu snagu”, naveo je Vukčević.

On je podsjetio da se SPUCG godinama zalaže za donošenje zakona o obavljanju studentskih poslova, kao posebnog zakona karaktera lex specialis kojim bi se uredila oblast obavljanja studentskih poslova, kao posebnog vida povrenih i privremnih poslova.

“Ovim zakonskim rješenjem, Crna Gora bi konačno stala rame uz rame sa razvijenim državama Evrope i svijeta, ali i regiona, i omogućila studentima da kroz ovaj fleksibilni zakonski okvir zarade dodatna sredstva kako bi pokrili troškove studiranja i troškove u vezi sa studiranjem, a bez ugrožavanja uspjeha na studijama i prolongiranja istih”, rekao je Vukčević.

On je kazao da je sada situacija takva da ne postoji zakonski okvir, odnosno propis koji reguliše zapošljavanje studenata kao posebne kategorije stanovništva, navodeći da studenti, kako bi obezbijedili dodatna finansijska sredstva, moraju biti zaposleni sa polovinom punog radnog vremena ili na puno radno vrijeme i tako direktno ugrožavaju uspjeh na studijama.

“Fleksibilan zakonski okvir bi im omogućio da rade određen broj sati u toku dana ili sedmice i da na taj način zarade određena novčana sredstva, ali i bolje organizuju svoje vrijeme, odnosno postignu neku vrstu ,,pomirenja" između obaveza na fakultetu i ovog dijela angažovanja”, istakao je Vukčević.

On smatra da je novim Zakonom o visokom obrazovanju napravljen početni korak ka zakonskom uređivanju ove oblasti time što je pravo na obavljanje studentskih poslova normirano kao pravo iz studentskog standarda, a u okviru prava ustanove normirano je pravo ustanove visokog obrazovanja da osniva centre za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova.

“Kako bi se poslodavci podstakli da uzmu učešće u zapošljavanju studenata, u skladu sa ovim fleksibilnim zakonskim okvirom, potrebno je osnovati fond za unapređenje sistema obavljanja studentskih poslova radi podsticanja zapošljavanja studenata i unapređenja studentskog standarda, te razvoja održivog i pravednog sistema studenttskog zapošljavanja”, naveo je Vukčević.

On je kazao i da SPUCG izražava rezervu prema određenim politikama, kao što je takozvani Zakon o stalnom sezoncu.

Vukčević je naveo da se to rješenje pokušalo implementirati u susjednoj Hrvatskoj, koja je i članica Evropske unije, ali da u konačnom, nije dalo očekivane rezultate i više se ne sprovodi, već je zamijenjeno drugim rješenjima i mjerama.

On je poručio kako iz tih razloga izražavaju sumnje u kvalitet ovog i sličnih rješenja, ali da su otvoreni za dijalog i razmjenu mišljenja, naročito u kontekstu iskustva koje posjeduju na polju omladinske i studentske politike, ali i politike zapošljavanja.

On je kazao da se u SPUCG zalažu i za osnivanje trening centara za mladu domaću seosku radnu snagu.

“Poslodavci, već duži niz godina, daju primjedbe da radnici dođu nespremni, te da u procesu obuke provedu čak i do dva mjeseca. Ovi trening centri bi u toku godine omogućili mladima da se obuče za ovakve poslove. Ova ideja ne zahtijeva ogromne promjene zakonske regulative, niti velike finansijske i prostorne kapacitete, a ni velike kadrovske kapacitete”, rekao je Vukčević.

Predstavnica Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Irena Joksimović je, govoreći o aktivnostima tog resora u cilju motivisanja domaće radne snage, kazala da se trenutno radi na izmjenama Zakona o radu, kako bi se uskladio sa pravnom tekovinom Evropske unije i relevantnim direktivama.

Cilj je, kako je objasnila, obezbijediti fleksibilnije oblike zapošljavanja uz garantovanje sigurnih i dostojanstvenih uslova rada, uz jednaka prava i obaveze za sve zaposlene.

“Jedna od ključnih mjera u ovom trenutku jeste Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, koji je pripremljen u saradnji sa organizacijom GIZ. Taj zakon se nalazi u završnoj fazi i uskoro bi trebalo da se nađe na sjednici Vlade radi utvrđivanja, a potom i u skupštinskoj procedure”, navela je Joksimović.

Kada je riječ o studentskom obavljanju poslova, Joksimović je objasnila da to pitanje nije u direktnoj nadležnosti Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, već Ministarstva prosvjete.

“Međutim, naš resor bi u slučaju donošenja zakona koji bi regulisao studentski rad, bio spreman da učestvuje kao partner u izradi i praćenju zakonskih rješenja, kroz radne grupe i međuresornu saradnju”, navela je Joksimović.

Predstavnik Zavoda za zapošljavanje, Aleksandar Rakočević, naveo je da je postignut dogovor o unapređenju informacionog sistema Zavoda, kako bi mladi i drugi zainteresovani građani na jednom mjestu mogli da dođu do dostupnih radnih mjesta.

“Cilj je da se omogući lakši i brži pristup sezonskim i povremenim poslovima, ali i osnovnim znanjima i vještinama neophodnim za njihovo obavljanje”, rekao je Rakočević.

On je kazao da očekuje da će donošenje zakona o studentskom radu, a eventualno i o omladinskom radu, otvoriti prostor za uspostavljanje jasne zakonske, institucionalne i digitalne infrastrukture koja bi omogućila većem broju ljudi da dođu do ovakvih poslova.

Kako je naveo, cilj je uspostavljanje sistema u kojem bi svaki građanin mogao legalno i jednostavno da obavlja povremeni rad, bez vraćanja na nekadašnji model studentskih zadruga.

Prema njegovim riječima, ovakvi poslovi posebno su značajni za mlade, jer omogućavaju sticanje radnog iskustva, razvoj vještina i lakše donošenje odluka o daljem školovanju ili profesionalnom usmjerenju.

Govoreći o stanju na tržištu rada, Rakočević je naveo da se na evidenciji Zavoda nalazi oko devet odsto nezaposlenih i 4,5 hiljade mladih, ali je upozorio da je veliki problem niska aktivnost radno sposobnog stanovništva. Značajan broj ljudi, kako je dodao, uopšte nije aktivan na tržištu rada, što predstavlja veliki neiskorišćeni potencijal.

On je pozvao mlade da iskoriste programe Zavoda, koji uključuju besplatne obuke, sticanje kvalifikacija, sajmove zapošljavanja, subvencije i garancije za mlade. Kako je naglasio, riječ je o setu mjera koje pomažu mladima da lakše dođu do zaposlenja, ali i da unaprijede svoje vještine i konkurentnost na tržištu rada.

Predstavnica Privredne komore (PKCG), Slavica Pavlović, podsjetila je da Privredna komora svake godine sprovodi istraživanje poslovnog ambijenta, u okviru kojeg se analizira i stanje na tržištu rada.

Prema rezultatima istraživanja sprovedenog tokom marta i aprila prošle godine, ocjena privrede za tržište rada je blago poboljšana u odnosu na 2024, ali i dalje nije dostigla nivo koji je postojao prije pandemije.

Privrednici, kako je istakla Pavlović, i dalje daju negativne ocjene kada je riječ o dostupnosti radne snage, kako u pogledu broja zaposlenih, tako i u pogledu odgovarajućih kvalifikacija. Ipak, percepcija je nešto bolja kada je riječ o kvalitetu obrazovanja, posebno u segmentu praktične nastave i programa na državnim fakultetima.

“Privredna komora bila je jedan od inicijatora izrade Zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, koji bi mogao predstavljati važno rješenje za sektore koji se suočavaju sa hroničnim nedostatkom radne snage. Najveće potrebe za sezonskim radnicima bilježe se u turizmu, poljoprivredi i građevinarstvu, pri čemu je turistički sektor najizraženiji”, rekla je Pavlović.

Ona je navela da je za uspješnu primjenu instituta stalnog sezonskog rada neophodna digitalizacija procedura, posebno u dijelu prijave i angažovanja radnika, kako bi se poslodavcima olakšao pristup radnoj snazi i ubrzali administrativni procesi.

Pavlović je ocijenila da je potrebno uvesti dodatne mjere kako bi sezonski poslovi postali privlačniji za domaće stanovništvo, uključujući poreske olakšice, subvencije i druge vidove podrške.

Ona je posebno istakla značaj toga da država preuzme dio troškova u periodima kada radnik nije angažovan, jer poslodavci sami ne mogu da iznesu to finansijsko opterećenje.

Osvrćući se na zakon o studentskom radu, Pavlović je kazala da Privredna komora godinama insistira na njegovom donošenju, navodeći kao primjer praksu iz Hrvatske, gdje se ovo pitanje redovno razmatra na institucionalnom nivou. Uređenje studentskog i omladinskog rada, prema njenim riječima, omogućilo bi veću aktivaciju domaće radne snage i lakše uključivanje mladih u tržište rada.

( MINA business )