Vodna dozvola za bolje snabdijevanje: Pljevaljski Vodovod kažnjavan zbog nemanja dozvole, za projekat treba 60.000 eura
Vodna dozvola izdaje se na period do 10 godina, a njeno nepostojanje ili kršenje njenih odredbi povlači novčane kazne za pravna lica u iznosu od 2.500 do 15.000 eura
Preduzeće Vodovod Pljevlja započelo je proceduru pribavljanja vodnih dozvola za izvorišta koja čine okosnicu gradskog sistema vodosnabdijevanja, čime je otvoren jedan od najznačajnijih procesa u oblasti zaštite i upravljanja vodnim resursima u posljednjih nekoliko decenija.
U skladu sa Zakonom o vodama i Zakonom o državnoj imovini, preduzeće je u obavezi da posjeduje vodne dozvole za sva izvorišta sa kojih se građani snabdijevaju pitkom vodom, kao i za akumulaciju Otilovići, koja ima važnu ulogu u dopuni sistema vodosnabdijevanja. Zbog nemanja vodne dozvole, Vodovod je, kako ističu u tom preduzeću, više puta kažnjavan.
Zakonom je propisano da se vodnom dozvolom precizno definišu način i obim korišćenja voda, dozvoljene količine, uslovi zaštite od zagađenja, kao i granične vrijednosti koje garantuju bezbjednost vodosnabdijevanja. Vodna dozvola izdaje se na period do 10 godina, a njeno nepostojanje ili kršenje njenih odredbi povlači novčane kazne za pravna lica u iznosu od 2.500 do 15.000 eura.
Iako je riječ o zakonskoj obavezi, procedura za dobijanje ovih dozvola važi za jednu od najsloženijih u administrativnoj praksi, što potvrđuje i podatak da u Crnoj Gori, kako tvrde u pljevaljskom Vodovodu, trenutno samo dva vodoizvorišta imaju važeću vodnu dozvolu.
Kako navode iz preduzeća, ulazak u ovaj proces predstavlja stratešku odluku, vođenu potrebom da se dugoročno obezbijedi zaštita izvorišta, ali i dodatna sigurnost i zdravstvena ispravnost vode koja se svakodnevno distribuira potrošačima.
Prvi korak u tom pravcu ostvaren je tokom 2025. godine, kada su, uz podršku nadležnih sekretarijata Opštine Pljevlja, sva vodovodna izvorišta upisana u katastar. Ovo pitanje nije bilo riješeno gotovo 45 godina.
U narednoj fazi, preduzeće planira izradu projektne dokumentacije za utvrđivanje i obilježavanje zona sanitarne zaštite.
Prema dosadašnjim procjenama, menadžmenta preduzeća, za ovaj posao potrebno je obezbijediti oko 60.000 eura. S obzirom na to da preduzeće ne raspolaže sopstvenim sredstvima za ovu namjenu, očekuje se da će finansijska podrška biti obezbijeđena kroz budžet Opštine Pljevlja ili apliciranjem kod domaćih i međunarodnih fondova.
Završetkom projektne dokumentacije stvorili bi se uslovi da se već tokom 2026. godine podnese zahtjev za izdavanje vodne dozvole, čime bi sistem vodosnabdijevanja Pljevalja bio gotovo u potpunosti usklađen sa važećom zakonskom regulativom.
Posebnu težinu ovom procesu daje činjenica da se Pljevlja oslanjaju na više izvorišta od izuzetnog značaja, među kojima su “Jugoštica”, “Breznica” i grupa izvora “Potpeće” (Odžak). Ti izvori decenijama obezbjeđuju stabilno vodosnabdijevanje grada, ali bez formalno završenog postupka izdavanja vodnih dozvola sistem ostaje izložen pravnim i finansijskim rizicima.
“Jugoštica” je najstarije gradsko izvorište, kaptirano još 1886. godine, iz kojeg se voda gravitaciono dovodi do rezervoara “Bogiševac”. Značajnu ulogu ima i izvor Breznica, koji uz pumpnu stanicu snabdijeva nižu zonu grada, kao i grupa izvora Potpeć (Odžak), koju čine Vrelo, Zmajevac i Mandojevac, čije se vode sakupljaju u sabirnoj komori Balaban. Dio vode se zahvata iz akumulacije Otilovići.
( Goran Malidžan )