Podrška članstvu u EU u Srbiji pokazuje oprezan rast, uz snažnu podršku među mladima

Ako bi se sutra održao referendum o pristupanju EU, 45 odsto građana bi glasalo za, što predstavlja povećanje od dva procentna poena u odnosu na prošlu godinu, dok bi 32 odsto glasalo protiv, što je brojka koja je ostala stabilna

648 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Redovna anketa javnog mnjenja iz januara 2026. godine, sprovedena za Delegaciju Evropske unije (EU) u Srbiji, pokazuje blagi porast javne podrške članstvu Srbije u EU, uz rastuće uvjerenje da Evropska unija treba da bude ključni spoljnopolitički i ekonomski partner Srbije, saopšteno je danas.

Ako bi se sutra održao referendum o pristupanju EU, 45 odsto građana bi glasalo za, što predstavlja povećanje od dva procentna poena u odnosu na prošlu godinu, dok bi 32 odsto glasalo protiv, što je brojka koja je ostala stabilna.

Istovremeno, EU je i dalje prepoznata kao najveći donator Srbije, glavni trgovinski partner i vodeći izvor investicija, što potvrđuje njenu centralnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje.

Kao i prethodnih godina, podrška članstvu u EU je najjača među mlađim generacijama.

Građani starosti 18–29 godina i dalje pružaju najveću podršku, sa preko 63 odsto za ulazak Srbije u EU, dok je protivljenje najveće među ispitanicima starosti 60 i više godina, gdje podrška iznosi oko 30 odsto. Ovi nalazi ističu jasan generacijski jaz, gdje mladi ljudi sve više vide svoju budućnost u Evropskoj uniji.

Na pitanje o prednostima članstva u EU, građani najčešće povezuju EU sa višim životnim standardom, slobodom kretanja, vladavinom prava i borbom protiv korupcije. Korupcija, organizovani kriminal i ekonomski izazovi se istovremeno identifikuju kao tri najhitnija problema sa kojima se srpsko društvo danas suočava, a to su ujedno oblasti u kojima članstvo u EU i reforme povezane sa procesom pristupanja nude konkretna i dugoročna rješenja.

Posmatrajući trendove u proteklih sedam godina, ova anketa takođe bilježi najveći udio ispitanika do sada koji vjeruju da će EU nastaviti da postoji i imati nove države članice, što odražava rastuće povjerenje građana Srbije u budućnost Unije i kredibilitet procesa proširenja.

Istovremeno, negativne percepcije i dalje postoje.

Značajan broj ispitanika veruje da EU sve više nameće pritisak i nove uslove Srbiji, da je priznanje Kosova preduslov za pristupanje ili da EU ne želi stvarno Srbiju kao buduću državu članicu EU.

Zajedno, ovi narativi su i dalje najčešće navođeni argumenti među građanima skeptičnim prema EU.

Anketa takođe otkriva visoku izloženost dezinformacijama i manipulaciji informacijama, posebno u vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine.

Komentarišući nalaze ambasador EU u Srbiji Andreas fon Bekerat je rekao da rezultati pružaju osnovu za oprezan optimizam, ali ne ostavljaju prostora za zadovoljstvo.

"Sve veći broj građana jasno prepoznaje da članstvo u EU nudi ono što im je najviše važno: bolje ekonomske mogućnosti, jače institucije, veće slobode i zaštitu prava. To pokazuje da ljudi razumiju da pristupanje Srbije EU nije apstraktni politički projekat, već najkonkretniji put ka boljem svakodnevnom životu", rekao je Fon Bekerat.

On je dodao da ga ohrabruje snažna i dosljedna podrška među mladima, koji u ogromnoj većini vide EU kao svoj prirodni dom.

Istovremeno, anketa ističe kako uporne zablude i dezinformacije nastavljaju da izvrću javnu debatu o EU. Razmjere ovog problema su zabrinjavajuće za zemlju koja pregovara o članstvu u EU, rekao je Fon Bekerat.

Rješavanje ovog problema ne može da bude samo zadatak EU. Srpske institucije i državni zvaničnici imaju odgovornost da proaktivnije, objektivnije i iskrenije komuniciraju činjenice. Trenutni zamah proširenja je stvaran, vrata su otvorena i prilika je tu da se iskoristi ubrzavanjem reformi.

S obzirom na opipljive koristi koje članstvo u EU pruža građanima Srbije, koje oni sve više prepoznaju, javna podrška bi nesumnjivo bila još veća kada bi komunikacija vlasti i velikog dijela vodećih medija bila više uravnotežena i činjenična.

Anketu javnog mnjenja sprovela je agencija Ninamedia između 24. decembra 2025. i 11. januara 2026. godine, koristeći metod anketiranja licem u lice na reprezentativnom uzorku od 1.501 ispitanika.