Lomili kosti, kidali uši, tražili seks umjesto rate: Zelenašenje u Crnoj Gori (13)

Klan braće Drešaj, pored ostalih kriminalnih poslova, godinama je bio aktivan i u zelenašenju, navode sagovornici “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora, objašnjavajući ko se u Tuzima bavi tim zakonom kažnjivim “poslom”.

Operativni podaci pokazuju i ko u njihovo ime čini to i sada, od kada su se braća Viktor i Leon Drešaj našla na udaru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u akciji “General”.

Viktor Drešaj uhapšen je u julu 2024. godine zbog sumnje da je dio višečlane kriminalne organizacije koje je švercovala više od 2,5 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju. Njegov brat od tada je u bjekstvu.

“Od kada je Viktor Drešaj u Istražnom zatvoru, a njegov brat Leon Drešaj u bjekstvu, aktivnosti zelenašenja intenzivno realizuju saradnici ove organizovane kriminalne grupe, među kojima se izdvaja Lj. Dušević iz Tuzi. Saradnik braće Drešaj, E. Bećović, nedavno se fizički sukobio sa bezbjednosno interesantnim licem N. Zaimovićem, koji se bavi zelenašenjem. Sukobili su se zbog zelenaškog duga ka Zaimoviću... Osim njih, na području Tuzi i Podgorice, prema operativnim podacima, zelenašenjem se bavi i organizovana kriminalna grupa Kristijana Bikaja, i njegovi saradnici B., M. i M. Vojvodić”, navode isti izvori.

Bezbjednosni sektor registruje da se u Tuzima zelenašenjem bave i bezbjednosno interesantna lica J. Kajošaj, M. Đurašević, F. Nikolić, D. Tuzović, braća N. i A. Popara.

Više od dvije trećine ispitanika u velikom anonimnom istraživanju navodi da je doživjelo prijetnje, nasilje ili ozbiljnu prisilu zbog dugova zelenašima. Prijetnje smrću, ugrožavanje djece, fizičko nasilje i potpuni slom porodica ponavljaju se kao obrazac, dok reakcija institucija gotovo u potpunosti izostaje, najčešće zbog straha žrtvi da prijave kamataše.

Prema upitniku “Vijesti” u kojem su do sinoć učestvovalo 733 ispitanika, ogromna većina imala je direktno ili posredno iskustvo sa zelenašenjem, a najmanje 509 ljudi trpjelo je prijetnje, zastrašivanje ili nasilje od zelenaša, a 224 odgovorilo je da nisu trpjeli prijetnje.

Ostali su objašnjavali kakve su prijetnje dobijali i na koji način - najčešći oblici bile su lične i telefonske prijetnje, kao i prijetnje porodici.

Njih 88 doživljavalo je fizičko nasilje, u 56 slučajeva oštećena im je imovina, a njih 268 osim uživo, konstantno ili povremeno dobijali su i prijetnje telefonom...

Odgovori, ali i razgovori sa onima sa kojima je novinarka pričala, a koji su iz bilo kog razloga imali iskustva sa zelenašima, pokazuju da kamataši za one koji makar i dan zakasne sa “ratom” koriste prijetnje kao osnovni mehanizam naplate.

Oni navode da dužnike neprekidno pozivaju, šalju im poruke, prate ih, ili im dolaze ispred kuće ili posla, a sve s ciljem iscrpljivanja i gubitka osjećaja sigurnosti.

Njihovi iskazi pokazuju da se radilo o svakodnevnom psihološkom teroru i da prijetnje nisu bile apstraktne, već direktne prijetnje smrću, prijetnje članovima porodice, psihološko maltretiranje, ucjene oduzimanjem imovine, prijetnje sakaćenjem, ali i da se dešavala kombinacija prijetnji i fizičkog nasilja.

“Zaklaću te”

“Mislim da ne smiju prijaviti. Jednom sam bila prisutna kada je mom sinu rakao: ‘Zaklaću te’”, odgovorila je jedna majka, objašnjavajući zašto kamataši prolaze neprijavljeno.

U više iskaza pominje se stalno uznemiravanje, presretanje na ulici, slanje “ljudi” da opominju dužnike...

I dok neki od odgovora precizno navode da su svaki dan dobijali prijetnje, drugi da su to bile “prijetnje po principu strah u kosti”, jedan od anketiranih rekao je da to ne može ni da se opiše:

“Šta može da se opiše tu, strah, prijetnje, užasne prijetnje na tijelo i na porodicu...”

Da su neki išli i korak dalje, pokazuje odgovor ispitanika čija je bliska osoba imala problem sa kamatašima, i kojoj prijete prodavanjem organa.

“Od unosnog posla je uništio sve, i porodicu i prijatelje, i morao je da pobjegne iz zemlje. Nedavno se vratio kod porodice, krije se da ga ne sretne dotični ‘gospodin’, koji preko posrednika šalje poruke da će organe prodavat kad ga uhvati...”

Posebno uznemiravaju podaci o prijetnjama članovima porodice, koje je prijavilo 154 ispitanika. Prijetnje su, prema iskazima, često bile usmjerene na djecu, supružnike, roditelje ili braću i sestre.

Upitnik “Vijesti” pokazuje da uprkos teroru više od 81 odsto ispitanika nije prijavilo zelenaše zbog straha, nepovjerenja u institucije ili, kako navode, povezanosti policije s kamatašima.

Jedan od ispitanika objasnio je zašto nije otišao u policiju:

“Zbog prijetnji da će mi polomiti noge sestri, ubiti pse, napasti oca itd... Već je to ranije i radio drugim ljudima...”

Da ne presreću samo dužnike, pokazuje odgovor ispitanika koji je napisao da je njemu bliska osoba uzela pare na kamatu.

“Kamataš je maltretirao psihički iako je vraćeno mnogo, mnogo više nego što je uzeto. Kamataš je jednom i mene presreo, jer se ta osoba bliska meni krila od njega, tada sam mu rekao da ja nisam uzeo od njega ništa...”

U jednom slučaju, zelenaši su pritiskali djecu dužnika da vraćaju novac, ubjeđujući ih da je novac uzet za njih.

“Davao se novac bez kolaterala, pa kad su nastali problemi i nije moglo više da se vraće, počele su prijetnje itd... Traženje kolaterala, zvanje djece da im se kaže za dug roditelja, da traže da djeca vraćaju, govorili su i da je novac uzet baš za djecu itd.”, objasno je jedan od sagovornika.

Navodeći ime budvanskog kamataša D. Ćuzovića, kojeg je više ispitanika pomenulo, a koji se prema operativnim podacima bezbjednosnog sektora godinama bavi tim nezakonitim poslom, sagovornici detaljno opisuju prijetnje dužnicima i njihovim porodicama.

“Prijeti ubistvima, majku mi prati itd.”, napisao je jedan od ispitanika.

Drugi navodi: “Sad ga duži za još milion, čitavu mu porodicu uništava...”

“Uzeti mu milioni na kamatu, prijeti mu se smrću. Njemu i familiji”, još je jedan od odgovora koji se odnosi na istu osobu.

Više učesnika ankete navodi da je upravo strah za porodicu bio razlog zbog kojeg su nastavili da plaćaju dugove, ili nijesu prijavili slučaj policiji.

“Tukli su ga dva puta”

Da su bili izloženi fizičkom nasilju zbog duga, navelo je 88 ispitanika. Odgovori uključuju prebijanja, lomljenje nogu i ozbiljne fizičke povrede.

“Tukli su ga dva puta”, piše u jednom odgovoru.

Taj ispitanik objasnio je da su kamataši tukli njegovog oca koji se godinama zaduživao zbog kockanja. Batine su došle na red kada su prodali imovinu.

“Moj otac se zaduživao godinama i prodali smo sva đedova imanja. Kockao je i uzimao kod kamataša. Dolazili su nam kući, pokušali kuću da uzmu za dug od 10 hiljada eura. Tukli su ga dva puta”, objašnjava...

“Polomljena noga”, “batine”, “napadnut je”, samo su neki od navoda.

Jedan od sagovornika objašnjava da je dužnik pobjegao od zelenaša u Republiku Srpsku, ali ne zadugo.

“Našli su ga - slomljena noga”.

Pored toga, 56 ispitanika prijavilo je oštećenje imovine, dok je 89 navelo da im je zadržan kolateral. U odgovorima se pominju razbijeno pokućstvo, oduzimanje vozila, kuća, stanova i lokala.

Govoreći o prijatelju koji je mlad umro, jedan Nikšićanin napisao je da su mu prethodno kamataši “otkinuli uši”.

“Okinuli su mu uši u Nikšiću, mom prijatelju. Nažalost, mlad je umro od srca, a to je sve proizvelo kamatarenje”, tvrdi on.

I dok većina navodi batine, kao sredstvo prinudne naplate, neki od odgovora bili su da je “dovoljno bilo to što zelenaš zna gdje živi”, ali i da je umjesto kamate tražen seks...

Uprkos ozbiljnosti prijetnji, samo 48 ispitanika navelo je da je slučaj prijavilo policiji, dok 592 to nije učinilo.

Njihov strah da prijave, proizilazi iz odgovora, ne dolazi samo od zelenaša, već i od uvjerenja da država neće, ili ne smije, da ih zaštiti, zbog čega većina pred institucijama ćuti o dugovima koji se naplaćuju strahom, batinama i smrću.

Iskazi iz ankete ukazuju da zelenašenje u Crnoj Gori funkcioniše kao sistem nasilja i kontrole, u kojem su prijetnje osnovni mehanizam naplate, a fizičko nasilje, uništavanje imovine i maltretiranje porodice sredstva za održavanje straha.

Podaci pokazuju da cijenu tog sistema ne plaćaju samo dužnici, već i njihove porodice, često trajnim gubitkom sigurnosti, imovine, pa i života.

Iz Uprave policije “Vijestima” su zvanično kazali da je zelenašenje teško dokazivo, jer žrtve ne prijavljuju ili se povlače nakon što to eventualno učine.

To pokazuju i podaci da se, i kada dođe do suđenja, žrtve najčešće, pod pritiskom, predomisle i promijene iskaz, uz objašnjenje da im je kamataš samo pomogao u jednom trenutku...

U posljednjih pet godina pred svim crnogorskim sudovima vođeno je ukupno 39 postupaka zbog krivičnog djela zelenašenje...

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi - i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete - dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

Strahinja Raonić: Ugledan sam građanin

Na dio teksta “Evo ti milion, stavi ga u opticaj”, objavljen u jučerašnjim “Vijestima”, a u kom piše da je posljednjih godina krug osoba uključenih u ove aktivnosti širen, pa se kao intenzivnije prisutni u operativnim evidencijama pominju i braća V. i F. Jovović, i njihovi saradnici, između kojih je S. Raonić, reagovao je Strahinja Raonić.

“Povodom netačnih i neprovjerenih informacija koje su se pojavile u javnosti, a koje se odnose na moju ličnost, ovim putem želim jasno i odgovorno da demantujem sve navode koji narušavaju moj ugled i čast. Smatram neprihvatljivim da se na osnovu takvih okolnosti stvara pogrešna slika o meni i da se moje ime dovodi u vezu sa radnjama sa kojima nemam nikakve veze. Ugledan sam građanin Crne Gore i obavljam častan i odgovoran posao vatrogasca, služeći svojoj zajednici profesionalno i pošteno. Nikada u svom životu nisam učestvovao u bilo kakvim nedozvoljenim radnjama, zbog toga nema opravdanja da se kalja moj obraz i obraz moje porodice. Ovakvi navodi ne pogađaju samo mene, već direktno utiču i na moju porodicu, prijatelje i bliske ljude, stvarajući im nepotreban pritisak i neprijatnosti. Stavljanje etiketa bez dokaza smatram ozbiljnim narušavanjem mog ličnog i profesionalnog integriteta. Očekujem od medija i javnosti da postupaju odgovorno, da provjeravaju informacije prije objavljivanja i da poštuju osnovna načela istine i profesionalne etike”, piše u reagovanju koje potpisuje Strahinja Raonić.

U sjutrašnjim “Vijestima” čitajte koliko se osoba u Crnoj Gori bavi kamatašenjem prema procjenama nadležnih službi i kako dvije banke odgovaraju na optužbe jedne od žrtava da su zelenašima odavale podatke sa njegovog računa

( Jelena Jovanović )