Raskošna muzika snažnog humanističkog i emotivnog naboja

Klavirski trio “Arkus” nastupiće večeras u Podgorici, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” u 20 časova, a ulaz je slobodan

1863 pregleda0 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva

Široku i slojevitu muzičku sliku, umijeće i emociju, te ritam i dinamiku koji odgovaraju vremenu u kojem živimo, predstaviće danas publici u Podgorici klavirski trio “ARKUS”. Sastav koji čine violinistkinja Nadežda Artamonova, pijanista Aleksej Kurbatov i violončelista Sergej Suvorov, nastupiće na velikoj sceni Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović’” u okviru ciklusa “Kamerna muzika”, večeras u 20 časova, a ulaz je besplatan.

U razgovoru za “Vijesti” Kurbatov najavljuje koncert za koji vjeruje da će biti jedan poseban događaj, gotovo tradicionalnog tipa.

“Da, ovo će već biti tradicionalni godišnji koncert našeg ansambla u KIC-u. Veoma volimo crnogorsku publiku i trudimo se da je upoznamo kako sa poznatim klasičnim djelima, tako i sa novom muzikom nastalom u novije vrijeme”, navodi on

Program koncerta obuhvata dva reprezentativna djela kamerne muzike, i to Klavirski trio br. 2 u e-molu, op. 67 Dmitrija Šostakoviča i Klavirski trio br. 3, op. 23 čiji je autor upravo Aleksej Kurbatov čije će djelo ovom prilikom biti premijerno izvedeno u Crnoj Gori. Muzička kombinacija koja je na repertoaru nije slučajna, ističe Kurbatov.

Kurbatovfoto: Dusko.miljanic@gmail.com

“Živimo u veoma složenom i dinamično promjenljivom vremenu, i spoj Šostakovičevog Drugog trija sa mojim Trećim triom trebalo bi da odrazi upravo tu dinamiku”, kaže on.

Klavirski trio br. 3 kompozitor Aleksej Kurbatov je napisao 2011. godine. Djelo je velikih razmjera, gotovo simfonijskog karaktera, ostvareno sredstvima kamernog ansambla, navodi se u saopštenju KIC-a “Budo Tomović” i ističe da upravo premijerno izvođenje ovog djela u Crnoj Gori predstavlja poseban umjetnički događaj i doprinos savremenoj muzičkoj sceni. Kurbatov za “Vijesti” objašnjava šta ga je vodilo ka toj širini izraza u okviru kamernog ansambla i dalje sam, kao autor, ali i izvođač, opisuje kompoziciju.

“Zaista, u ovom Klavirskom triju sam pokušao da kamernim sredstvima riješim simfonijske zadatke; čini mi se da u njemu ima mnogo od simfonija Mahlera i Bruknera, kao i od simfonijskih poema Riharda Štrausa. Bilo mi je zanimljivo da minimalnim sredstvima stvorim široku i slojevitu muzičku sliku. Nadam se da će publika to osjetiti”, poručuje on.

S obzirom na to da je djelo napisao 2011. godine, ističe da mu je i samom interesantna percepcija i doživljaj sa trenutne vremenske distance.

“Zbog svoje dužine, ovaj Klavirski trio je znatno rjeđe izvođeno nego druga moja kamerna djela, pa nam je bilo posebno interesantno da mu se vratimo nakon mnogo godina. Posljednji put smo ga svirali prije više od deset godina, a za to vrijeme svijet se promijenio do neprepoznatljivosti. Ipak, čini mi se da to na samu muziku nije uticalo”, konstatuje Kurbatov.

Sa druge strane, Klavirski trio br. 2 Dmitrija Šostakoviča nastao je u ratnom kontekstu i nosi snažan emotivni i istorijski naboj. Kompozicija u e-molu, iz 1944. godine, jedno je od najtragičnijih i najemotivnijih djela kamerne muzike 20. vijeka. Djelo je nastalo nakon smrti bliskog prijatelja muzičkog kritičara Ivana Solertinskog, u sjenci Drugog svjetskog rata.

“Muzika se razvija kao put od hladne, gotovo ‘neljudske’ otuđenosti prvog stava, preko zlog, mehaničkog skerca i pogrebnog marša, do završnice zasnovane na izobličenom jevrejskom plesu. Taj finale nije praznik, već ples užasa i nasilja, koji se u tumačenjima istraživača i savremenika Šostakoviča doživljava kao muzički spomenik žrtvama Holokausta i ratu u cjelini”, ističe se u najavi KIC-a.

Komentarišući važnost same pozadine i okolnosti u kojima je djelo nastalo, ali i njegov značaj danas, Kurbatov ističe da je aktuelnije nego ikada.

“Jedno od najtragičnijih i najsloženijih djela ratnog perioda danas zvuči aktuelnije nego ikada. Svijet je, čini mi se, ponovo došao do one opasne granice na kojoj je balansirao pred Drugi svjetski rat, i potrebno je stalno iznova podsjećati sebe i druge do čega je to dovelo. Pored toga, ovo djelo nosi snažan humanistički i emotivni naboj, i slušalac koji ga čuje prvi put više nikada ne ostaje isti. To je pravo remek-djelo 20. vijeka”, ocjenjuje Kurbatov.

Koncert klavirskog trija ARKUS prilika je da se domaća publika susretne sa interpretacijama vrhunskog kamernog repertoara, kao i sa savremenim autorskim izrazom u okviru jednog od najzahtjevnijih muzičkih žanrova.

“Već dugi niz godina sviramo zajedno, a posljednjih godina i radimo u istoj ustanovi, u Muzičkoj školi Andre Navara, tako da se stalno viđamo, muziciramo, osmišljavamo nove programe i održavamo koncerte. Koncertni život našeg trija je nakon preseljenja u Crnu Goru postao mnogo redovniji, i veoma smo zahvalni Crnoj Gori i crnogorskoj publici na interesovanju za naše stvaralaštvo”, poručio je Kurbatov.

Trio ARKUS čine umjetnici sa snažnim individualnim karijerama.

foto: Privatna arhiva

“Članovi su ostvarili zapažene međunarodne karijere kao solisti i kamerni muzičari, nastupajući u prestižnim koncertnim dvoranama i sarađujući sa renomiranim orkestrima i umjetnicima. Njihovo zajedničko muziciranje odlikuje se visokim interpretativnim standardima, stilskom preciznošću i snažnom umjetničkom ekspresijom”, ističe se u najavi.

Aleksej Kurbatov je ruski kompozitor, pijanista i profesor. Komponovao je svoje prvo djelo kada je imao svega pet godina, a sa šest godina napisao je balet. Diplomirao je 2005. godine na katedri za kompoziciju i klavir na moskovskom državnom konzervatorijumu P. I. Čajkovski u klasi profesora Jurija Lisitčenka i Mihaila Voskresenkog.

Kao pijanista Aleksej Kurbatov je nastupao svirajući u gradovima širom Rusije i svijeta. Izdao je nekoliko CD-ova za različite izdavačke kuće. Sarađivao sa svetski renomiranim muzičarima kao što su violinisti Vladimir Spivakov, Maksim Vengerov, Vadim Rjepin, violočelista Miša Majski, glumac Žerar Depardje.

“Odlikovana orginalnošću i individualnošću muzičkog jezika, Kurbatovljeva djela su inspirisana najviše tradicijom u svjetskoj simofonijskoj i kamernoj muzici. U isto vrijeme, njegova muzika predstavlja rusku kulturu koja je duboko povezana sa istorijskim kontekstima. To ga je i navelo da stvori djela kao što su Simfonijska poema 1812, Lenjingradska apokalipsa (naručeno od strane udovice poznatog ruskog pisca mistika Danila Andreva) i treća Vojnička simfonija koja je imala premijerno izvođenje u Sankt Peterburgu 8. septembra 2012. godine (Dan sjećanja na žrtve opsade Lenjingrada)”, ističe se u njegovoj biografiji.

Kurbatovljeve simfonijske i kamerne kompozicije izvođene se u mnogim zemljama, širom svijeta, kao i u prestižnim svjetskim salama. Većina izvođača je na svojim CD-ovima odlučila da uvrsti i njegove kompozicije.

“Ostale Kurbatovljeve kompozicije uključuju osam simfonija, operu Crni monah i Povratak kući, te sedam instrumentalnih koncerata, tri simfonijske poeme, brojna vokalna i kamerna djela, filmsku muziku itd. Takođe, njegova djela su uvrštena u obavezan program za klavirsko takmičenje u Klivlendu, SAD. Održao je majstorske časove u mnogim gradovima širom Rusije, i bio je član žirija na nekoliko muzičkih takmičenja. Do 2022. godine bio je redovni profesor na moskovskom državnom konzervatorijumu P. I. Čajkovski”, piše u biografiji i dodaje se da od 2022. godine živi u Podgorici.

Već dugi niz godina sviramo zajedno, a posljednjih godina i radimo u istoj ustanovi, u Muzičkoj školi Andre Navara, tako da se stalno viđamo, muziciramo, osmišljavamo nove programe i održavamo koncerte. Koncertni život našeg trija je nakon preseljenja u Crnu Goru postao mnogo redovniji, i veoma smo zahvalni Crnoj Gori i crnogorskoj publici na interesovanju za naše stvaralaštvo", priča Kurbatov

Živimo u veoma složenom i dinamično promjenljivom vremenu, i spoj Šostakovičevog Drugog trija sa mojim Trećim triom trebalo bi da odrazi upravo tu dinamiku", ističe Kurbatov o programu