Minhenska konferencija: Kako uštopovati Trampa, kuglu za razbijanje?

Amerikanci kažu wrecking-ball – to je ona divovska kugla na sajli, koja služi rušenju zgrada. U svjetskoj politici došlo je vrijeme „politike kugle za razbijanje“, kažu organizatori Minhenske konferencije o bezbjednosti. I ne oklijevaju da imenuju najmasovniju kuglu.

„Najmoćniji od onih koji sekirom ide na postojeća pravila i institucije jeste predsjednik SAD Donald Tramp“, naveli su u bezbjednosnom izvještaju objavljenom u ponedjeljak (9. februara).

To saopštenje došlo je u trenutku kada je objavljeno i da će američki državni sekretar Marko Rubio predvoditi „mnogobrojnu delegaciju“ SAD u Minhenu, gdje se svjetske glavešine okupljaju od petka do nedjelje (13. do 15. februara).

Išinger vidi dva glavna zadatka

Prvi čovjek konferencije Volfgang Išinger vidi dva zadatka za ovogodišnju konferenciju. Prvi je poput „radnje za opravku bicikala“, kaže, misleći na podmazivanje transatlantskih lanaca poslije višenedjeljnih napetosti.

„Dio naše misije je, mislim, da barem ponudimo šansu za popravku u smislu ponovne izgradnje povjerenja i samouvjerenosti među transatlantskim partnerima. Očito je povjerenje narušeno, pomislite samo na Grenland“, rekao je Išinger za DW.

U Minhen stiže oko 65 svjetskih lidera, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca, pa još stotinu ministara spoljnih poslova i odbrane, brojni oficiri i drugi ljudi visoke politike.

Išinger (79), bivši njemački ambasador u Vašingtonu, koji uz kratak prekid konferenciju vodi od 2008. godine, kao drugu stavku ističe potrebu da se Evropa više osloni na sebe „poslije 80 godina oslanjanja na američki kišobran“.

„Kao što je poljski premijer znao da kaže, nije u Bibliji zapisano da 450 miliona Evropljana ima potrebu za 350 miliona Amerikanaca kako bi se odbranilo od 140 miliona Rusa“, rekao je Išinger. „Zašto ne možemo da prihvatimo američki zahtjev da uradimo više, da postanemo sposobniji, da se više oslonimo na sebe? Trebalo bi to da uradimo.“

Išinger kaže da povratak AfD nema veze s američkim pritiskom

Tokom prošlogodišnje konferencije američki potpredsjednik Džej Di Vens s govornice je iznio šokantan napad na evropske partnere, optužujući ih da guše slobodu govora, dopuštaju previše migracije i zanemaruju ono što njihovi birači žele.

Vens je prošle godine razgovarao s liderima desničarske Alternative za Njemačku (AfD), koji tada nisu bili pozvani u Minhen. Sada su predstavnici AfD pozvani, a Išinger tvrdi da to nema veze s američkim pritiskom.

„To je mit. Nikada mi niko s američke strane ništa nije rekao o tome“, navodi Išinger. „Drugo, volio bih da svi razumiju da imam nula simpatija za AfD. Ali moram da priznam da sam na čelu privatne fondacije koja organizuje privatni, nezavisni forum za dijalog.“

Njegov prethodnik Kristof Hojsgen, koji je kratko bio na čelu konferencije, opozvao je prošle godine AfD nakon što su poslanici te stranke napustili govor predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Bundestagu.

„To je vrlo razljutilo sve, uključujući i mene“, kaže Išinger. „Ali od tada smo imali izbore u ovoj zemlji i AfD je najjača opoziciona partija. Zar da ih ignorišemo?“

Pad povjerenja građana, jačanje radikalnih partija

Izvještaj objavljen uoči nove konferencije fokusira ono što Išinger naziva „slonom u sobi“ – eroziju poštovanja principa koji su bili potpora globalnom poretku od 1945. godine.

„Generacijama su saveznici SAD mogli da se oslone ne samo na američku moć nego i na zajedničko razumijevanje principa na kojima počiva međunarodni poredak“, napisao je Išinger u predgovoru.

„Danas to djeluje manje sigurno i postavlja pitanja o budućem obliku transatlantske i međunarodne saradnje“, dodao je.

Osim Rubija, koji predvodi delegaciju Trampove administracije, u Minhen stižu i poznati američki kritičari te iste administracije. Biće tu guverner Kalifornije Gevin Njusom, guvernerka Mičigena Grečen Vitmer i kongresmenka Aleksandrija Okasio-Kortez iz Njujorka.

Izvještaj još upozorava na osipanje povjerenja u institucije širom Zapada i jačanje partija koje obećavaju radikalne promjene. „Ishod je nova klima u kojoj se uzdržano divi ili se čak otvoreno slave oni koji koriste buldožere, kugle za razbijanje i motorne testere“, piše u izvještaju.

Trampovi podržavaoci tvrde da pristup američkog predsjednika uspijeva da presiječe stare čvorove, da je isposlovao veća izdvajanja članica NATO-a za odbranu ili primirje između Izraela i Hamasa.

Na dugi rok, to može voditi politici dilova, obilježenoj golim interesima. „Ironično, to bi bio svijet koji privileguje bogate i moćne, a ne one koji toliko nade polažu u politiku kugli za razbijanje“, piše u izvještaju.

Mijenjanje američke spoljne politike

U izvještaju se navodi da američko odbacivanje ključnih elemenata međunarodnog poretka pogađa sisteme koji su već pod pritiskom – poput Svjetske trgovinske organizacije ili humanitarne pomoći.

Promjenljiva podrška Ukrajini iz Vašingtona i toplo-hladni signali na polju bezbjednosti u Evropi produbljuju strah da će Rusija pojačati vojne i hibridne napade.

Ukrajinski predsjednik Zelenski biće jedan od govornika u Minhenu koji će se najpažljivije slušati.

Na Dalekom istoku zapadni partneri su takođe u sve većoj neizvjesnosti, u sjenci dominantne Kine. I tu ranija američka politika postaje manje obavezujuća.

Išinger kaže da trenutna spoljna politika SAD, sviđala se nekome ili ne, već mijenja svijet iz korijena, s posljedicama koje će se tek osjetiti.

( Deutsche Welle )